U Europi se 4 posto svih bankovnih transakcija trenutno provodi online, a očekuje se da će takav način poslovanja porasti na 25 posto do 2003. S druge strane kugle, američke su banke uspjele uvjeriti samo 3 posto svojih korisnika na obavljanje transakcija online, a predviđaju da će za tri godine takvih transakcija biti 12 posto. I dok banke žure u obogaćivanju internet ponude, samo ih 4 posto gleda na web sigurnost kao na najveću brigu. Umjesto toga, svu svoju pažnju usmjeravaju prema konkurenciji, a 40 posto ih vjeruje kako je ona najveća prijetnja.
Jonathan Charley iz Cap Gemini Ernst&Younga upozorava da povećani pritisak za odlazak na mrežu stvara opasnost od zanemarivanja kvalitete e-komercijalne ponude. Ishod je nastrana situacija: sve banke očajnički žele na web, ali ne uspijevaju nagovoriti svoje korisnike da ih prate. Mnoge se banke čak ni ne trude ponuditi svojim korisnicima obavljanje poslova na webu, iako posjeduju takvu mogućnost. Takvih je banaka u SAD otprilike pola, u Velikoj Britaniji 43 posto, a u kontinentalnoj Europi jedna trećina.
Ujedno je loša i online briga prema korisnicima. Istraživanje pokazuje da skoro pola svih financijskih institucija (u SAD-u čak dvije trećine) ne odgovara na e-mail korisnika unutar osam sati. Internet bankarstvo ne uspijeva kvalitetno odgovoriti na zahtjeve korisnika koji se odnose na njihove financije i račune.
Za to vrijeme, financijske institucije još uvijek nemaju jasno određenu strategiju. Prije tri godine, mnoge su se banke nadale da će online poslovanje dramatično srezati troškove. Takva je nada potonula, jer im još uvijek nije u potpunosti jasno kako na takav način uštedjeti.
Dok američke tvrtke vjeruju da će im internet uglavnom pomoći da zadrže svoje korisnike i prodaju nove proizvode, europske su tvrtke mnogo agresivnije. One vode strategiju zadobivanja novih korisnika na postojećim tržištima, i otvaranja novih tržišta kroz upade u druge zemlje.
