Europa će pomoći Grčkoj pod novim uvjetima

Grčka će do iduće srijede morati ispuniti još tri uvjeta kako bi dobila drugi paket međunarodne pomoći od 130 milijarda eura, zaključak je sastanka ministara financija eurozone u Bruxellesu, koji je počeo u četvrtak i potrajao do duboko u noć.

Iako je grčka vlada prihvatila većinu reformi, koje su od nje zatražile Europska unija i Međunarodni monetarni fond, kako bi dobila novi paket financijske pomoći, ministri financija eurozone nisu već na ovom sastanku odobrili Grčkoj tu pomoć, već su, među ostalim, zatražili dodatne mjere štednje.

Predsjednik Euroskupine Jean-Claude Juncker rekao je da Grčka mora ispuniti još tri uvjeta, pri čemu parlament mora u nedjelju ratificirati paket mjera štednje koji je dogovorila vlada s EU-om i MMF-om, te smanjiti proračunsku potrošnju za još 325 milijuna eura do iduće srijede, nakon čega će se ministri financija eurozone ponovno sastati.

"Treće, lideri koalicijskih stranaka morat će nas uvjeriti da će doista i provesti taj program", kazao je Juncker na konferenciji za novinare nakon šestosatnog sastanka u Bruxellesu.

"Te uvjete treba ispuniti prije nego što donesemo odluku. Nema isplate prije ispunjavanja tih uvjeta", zaključio je Juncker.

Grčki ministar financija Evangelos Venizelos brzo je napustio Bruxelles, rekavši novinarima da je njegova zemlja suočena s izborom - ostati u eurozoni ili je napustiti.

"Do idućeg sastanka Euroskupine, koji će najvjerojatnije biti sazvan iduće srijede, naša zemlja, naši ljudi moraju razmisliti i donijeti stratešku odluku", kazao je Venizelos, dodavši da ključnu odluku moraju donijeti i privatni investitori koji drže grčke obveznice.

"Ako vidimo našu zemlju u eurozoni, u Europi, morat ćemo učiniti sve da program bude odobren i da sporazum s privatnim investitorima bude zaključen prije nego što u ožujku obveznice dođu na naplatu", rekao je grčki ministar financija.

Od Grčke se traže reforme kako bi joj se odobrio drugi paket pomoći vrijedan 130 milijarda eura, koji je načelno dogovoren na summitu krajem listopada prošle godine. Cilj je smanjiti golemi grčki javni dug s trenutnih 160 posto BDP-a na 120 posto do 2020.

Većinu reformi, usmjerenih na smanjenje proračunske potrošnje, koje su od Grčke zatražile Europska unija, Europska središnja banka i MMF, lideri triju grčkih vladajućih koalicijskih stranaka su prihvatili. Nisu se složili samo oko reforme mirovinskog sustava i smanjenja mirovina.

Uz to, grčke vlasti istodobno vode pregovore s privatnim investitorima o restrukturiranju dugova Atene, odnosno zamjeni postojećih novim obveznicama, čime bi se Grčkoj otpisao velik dio dugovanja. Taj bi dogovor trebao biti postignut do polovice ožujka, kada Grčkoj stižu na naplatu više od 14 milijarda eura vrijedne obveznice. U slučaju da ne dođe do dogovora, Grčka bi mogla bankrotirati.