U povodu Međunarodnog dana sjećanja na holokaust predsjednici Hrvatskog sabora JosipLeko, Republike IvoJosipović i vlade ZoranMilanović položili su danas cvijeće i odali počast svim žrtvama kod instalacije "K19" umjetnika Zlatka Kopljara na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu.
Publicist Slavko Goldstein podsjetio je da su 27. siječnja 1945. prvi odredi ruske Crvene armije oslobodili zatočenike logora Auschwitz Birkenau i Svjetska židovska zajednica odlučila je da se na taj dan obilježava Dan holokausta. Upravo tamo stradalo je najviše Židova, vjerojatno 1,5 milijuna od ukupnog broja stradalih šest milijuna, rekao je.
Taj se dan prvi put ovdje dostojno obilježava pred spomenikom "K19" od cigli iz zida logora Jasenovac, visokog četiri i debelog dva metra, da logoraši ne bi mogli pobjeći. Gradili su ga upravo oni i mnogi su pri tom poginuli jer tko god nije mogao raditi bio je na licu mjesta ubijen. Te cigle su pravi i dostojan spomenik tome i drago mi je da je državni vrh obilježio ovaj dan i odavanjem počasti svim stradalima, rekao je Goldstein.
U logoru Jasenovcu prema popisu koji imamo stradalo je oko 85.000 ljudi, a vjerojatno gotovo 100.000, jer se računa da ih oko 10 do 20 posto nije popisano. To je spomenik njima i u Zagrebu, poručio je.
Upitan o negiranju holokausta, Goldstein je rekao kako Hrvatska čista stranka prava i njezin predsjednik Josip Miljak to izravno čine prijetećim pismom ravnateljici Javne ustanove Spomen područja Jasenovac. Takve su stvari u drugim zemljama kažnjive, istaknuo je Goldstein, napomenuvši da je nedavno pročitao kako je jedan čovjek u Beču uzviknuo "Heil Hitler!" i za to osuđen na pet godina zatvora. U Hrvatskoj čujemo "Za Dom spremni!", a da nitko nije, koliko mi je poznato, pozvan na saslušavanje iako je to ravno pozdravu "Zieg - Heil!" u Njemačkoj.
Mislim da će obilježavanjem holokausta kakvom svjedočimo ljudi početi shvaćati da je pod pozdravom "Za Dom spremni" u Jasenovcu ubijeno gotovo 100.000 ljudi, a da ne govorimo o ostalih 26 logora na području Nezavisne države Hrvatske, naglasio je Goldstein.
Autor instalacije Zlatko Kopljar kazao je kako je čuo da su napuštajući Jasenovac, ustaše srušile razorile logor, pa su ljudi koji su se vraćali u razorene domove iskoristili pronađenu ciglu za obnovu kuća. To me šokiralo u prvi tren, kao i to da nije bilo konzervacije, ali razumijevajući poslijeratnu bijedu, ne osuđujem. Pomislio sam kako bi bilo dobro izložiti tu ciglu, ugrađenu u jednu kuću, pa su od njih napravljene skulpture simbolički stavljene na europalete. I to ne bez razloga, jer probleme koje imamo i trebamo rasčistiti su i europski i globalni problem, u drugačjim povijesnim okolnostima pojedinih zemalja, istaknuo je Kopljar.
Objasnio je da instalacija simbolizira i sve ono što se događalo nakon Drugog svjetskog rata - sjećanje na sve užase i tog vremena i sustava, kao i svega onog čega smo danas svjedoci u napaćenoj, isisanoj i prevarenoj državi, narodu koji je devastiran materijalno i duhovno, naglasio je Kopljar. Treba i snage i vremena da konačno počnemo dijalog koji izvire iz znanja, kompetencije, dobre volje i dobrote, kako bismo danas promišljali o boljem društvu, okolnostima i suživotu svih nas građana Hrvatske. Treba nam bolji život danas, jer ono što je bilo ne možemo promijeniti, nego osvijestiti, prihvatiti i preboliti, poručio je Kopljar.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac rekao je kako je Trg žrtava fašizma pravo mjesto za tu umjetničku instalaciju kojom je logor Jasenovac približen građanima Zagreba. S tim ciglama je, ne samo prostorno, nego i vremenski približen našem vremenu. Ponosan sam što danas možemo biti ovdje i pokazati da se strašno povijesno zlo kondenzirano u opekama ne smije zaboraviti, a olako se zaboravlja u našem vremenu.
Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin kazao je kako instalacija snažno odražava što je bio logor Jasenovac i šalje poruku "da se više nikad ne ponovi", budući da opasnost u svijetu itekako postoji, a nedavno je nasilja i agresije bilo i na ovim prostorima.
Rabin Židovske općine Moše Prelević održao je kratku molitvu za žrtve holokausta.
