Na prugama, na cestama, u šumama - državne tvrtke upravljaju posvuda. No, posluju razočaravajuće. U odnosu na 2011. lanjski rezultati lošiji su za više od 830 milijuna kuna.
"Sigurno da rezultati nisu dobri i da za to snose odgovornost i uprava i nadzorni odbor. Što će biti o tome će Vlada odlučivati", rekao je ministar financija SlavkoLinić.
18 javnih tvrtki, i to bez HAC-a i Hrvatskih cesta, u prva tri kvartala 2011. ostvarile su dobit od 557 milijuna kuna, dok su prošle godine otišle u minus od 257 milijuna kuna. U boljoj situaciji lani je bilo tek šest poduzeća dok ih je 12 smanjilo gubitke ili povećalo minuse.
Iako minus od 230 milijuna kuna opravdavaju sušom i vladinoj uzdanici HEP-u trebat će još vremena.
“Visokokumulirani gubitak ne može se izbrisati preko noći. Dakle, mi svojim poslovnim aktivnostima smanjujemo taj gubitak iz mjeseca u mjesec", uvjerava glasnogovornica HEP-a MirelaKlanac.
Pojedinačni rezultati u usporedbi s 2011. još su porazniji. HŽ je u godinu dana utrotručio minus. HEP je dakle iz plusa otišao u debeli minus, baš kao i Hrvatska pošta koja bilježi velik rast rashoda, od čeka je dobar dio otišao na troškove rada. No, ove godine to bi se očito trebalo promijeniti.
"Iz Hrvatske pošte će u 2013. morati otići preko 1.100 djelatnika. Troškovno restrukturiranje je nužno te Hrvatska pošta neće trošiti koliko treba ili koliko želi nego koliko može", stoji u priopćenju iz HŽ-a.
U financijskom izvješću HŽ-a očito je da u prvih devet mjeseci pomaka nema, a negativni će se rezultati odraziti na cijelu godinu.
"Očekujemo veći gubitak za poslovanje u cijeloj 2012. zbog povećanja naknade za korištenje trasa u odnosu na planiranu", kažu u priopćenju.
Pitanje je zašto, unatoć Vladinom zelenom svjetlu za rekonstrukciju, pomaka nema?
"Kad dođete u konkretne slučajeve, kad lupi restukturiranje u neki tvrdi orah, 'ajmo tako reći, onda u pravilu vrlo često se dogodi da potpora ili nije stopostotna ili da neki daju neki ne. Onda se tu postavi pitanje političkog konsensuza oko nekih prioriteta koje treba ostvariti", kaže ekonomski analitičar JosipTica.
A za Vladu prioriteta očito ima previše. No, direktorske fotelje ipak su poljuljane jer javne tvrtke koje bi trebale biti lokomotiva razvoja očito se nisu uspjele pokrenuti.
