Miran, no samo izvana jer potpredsjednik Vlade zna da zbog pada kreditnog rejtinga državi slijedi rebalans proračuna. Zna i gdje će rezati.
"Milijardu ili dvije manja kapitalna ulaganja neće bitno ugroziti one ključne namjere", rekao je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo.
No zato Hrvatsku ugrožava preveliki javni dug, koji nije, tvrdi Grčić, odgovornost ove Vlade.
"40 milijardi veći javni dug u samo tri godine krize za vrijeme bivše vlade, a 40 milijardi veći javni dug je tri milijarde veće kamate, i upravo je to taj trošak koji je ove godine suzio prostor za smanjenje deficita u državi", kaže Grčić.
Ipak, deficit se može riješiti - ključ je u izvozu, a ne uvozu energije. Ministar gospodarstva vjeruje da Hrvatska za to ima potencijala, a kako bi bila sigurna u uspjeh, Vlada u Sabor za mjesec dana šalje novi zakon koji će omogućiti državi da osnuje novu tvrtku, kako bi bolje upravljala prirodnim bogatstvima.
"Da li modelom direktne državne koncesije, ili agencijom, ili novom tvrkom znat ćemo kad zakon krene u vladinu i saborsku proceduru. Hrvatska ima više bogatstva nego što eksploatira, a ono što eksploatira - nismo zadovoljni s onim koliko imamo koristi od toga", rekao je ministar Vrdoljak.
I nije teško shvatiti zašto. Hrvatska troši oko 3,5 milijardi kubika plina godišnje. Iz dva svoja trenutno najaktivnija izvora godišnje crpi oko dvije milijarde kubika plina. No gotovo polovica toga odlazi u Italiju, jer INA i talijanski ENI zajedno crpe plin u sjevernom Jadranu.
Upravo stranim tvrtkama koje crpe hrvatske energente ovo je ozbiljna poruka, iako ministri i gospodarstva i financija šalju pomirljive tonove. "Nema razloga da se boje. Ako se pojavi agencija, tvrtka ili sutra direktno država bude regulirala koncesije, kako će raditi s drugima, tako će radit i sa INA-om", kaže Vrdoljak.
No jesu li sretni ili nesretni zbog pojave novih pravila igre, ni u INA-i ni u MOL-u danas nisu željeli reći.
