Otvarale su se i do sada rupe po drniškom kraju uslijed propadanja zemlje u nekadašnjim rudnicima boksita, ali nikada provalija nije izgledala tako spektakularno i tako prijeteće.
"Triba se bojat jer je ovo područje takvo kakvo je i rudnici su ti dugački ispod zemlje valjda”, kaže Šime Čupić iz Trbounja.
Prvi rudnik u Trbounju otvoren je još u 19. stoljeću
Drniški rudnik boksita najdublji je takav rudnik na svijetu jer mu se najdublja točka nalazi 425 metara pod zemljom, odnosno čak ispod razine mora. Rudnik je napušten 1962. godine, a od tada, prolaz dug 800 metara, više i nije prohodan jer je na više mjesta zatrpan.
Dokumentacija nekadašnjih rudnika je izgubljena u ratu, pa su speleolozi istražili i mapirali dio podzemnih hodnika i dvorana.
“Postoje ogromne dvorane, tako kad vi vidite čovika u toj dvorani, on izgleda kao pored neke zgrade od 20 katova, čak i više”, kaže speleolog Šime Matić iz PD Promina.
Na takvim velikim iskopima su i Matići pa mještani strepe da ne propadne cijelo mjesto. Sanacija iskopa hitno je potrebna, ali problem je utvrditi tko je to dužan napraviti.
“Ako ne postoji pravni način, pravni sljednik, dakle ako nema tvrtke koja je nekada propala, dakle odselila sa ovih prostora, onda su Ministartsvo i Vlada dužni ovo ovdje sanirati,” kaže Paul Cota, načelnik općine Promina.
Za prvu ruku Grad Drniš je dao ograditi proctor.
“Prostor koji je unutra, procjena govori preko 30 tisuća metara kubnih prostora, to je ogroman proctor”, ističe gradonačelnik Drniša Josip Begonja.
A pod zemljom još uvijek ima i dosta boksita
“U području Drniša je poznato oko tristo ležišta boksita. Mi smo naš boksit ili prodavali na svjetska tržišta, najčešće Rusima, ili smo ih vozili u Mostar, izjavio je Slavko Vujec, profesor emeritus Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Rudarenje je završeno zbog ratnih prilika, a ne zbog nedostatka boksita.
A dok ne dođe do sanacije ili možda i nove eksploatacije, svaka šetnja tim područjem može biti opasna.