WASHINGTON - Internetska stranica Wikileaks u subotu je počela objavljivati najavljena 391.832 povjerljiva vojna dokumenta povezana s američkim operacijama u Iraku, a obuhvaćaju razdoblje od 2004. do 2009. godine.
Američki mediji izvješćuju da dokumenti nude nove pojedinosti o ubijanju iračkih civila te o zlostavljanju zarobljenih iračkih pobunjenika.
Do sada je web stranica koju uređuje Julian Assange dokumente dala na uvid samo određenim medijima - među njima američkom dnevniku The New York Times, britanskom dnevniku The Guardian, njemačkom tjedniku Der Spiegel te arapskoj TV-mreži Al Jazeera.
Mnogi od dokumenata su ono što se vojno naziva izvješćem o "značajnim aktivnostima", odnosno sirova obavještajna izvješća koja su pripremili američki vojnici na terenu.
U radijskom izvješću se navodi da je The New York Times objavio izvješća o pogibiji civila, postupanju sa zatvorenicima i sudjelovanju Irana u iračkom sukobu.
Al Jazeera je usredotočena na otkrića o mučenju, posebno na mogućnost da su američke snage dopustile iračkim snagama mučenje zarobljenika.
Premlaćivanja, paljenja i vezanja konopcima pojavljuju se u stotinama izvješća, dajući dojam da takvi postupci nisu bili iznimka. U jednom slučaju, Amerikanci sumnjaju u časnike iračke vojske da su odsjekli prste pritvoreniku i palili ga s kiselinom. U druga dva slučaja govori se o pogubljenjima vezanih zatočenika.
Iračani pri mučenju koriste kablove, metalne šipke, drvene motke i električne žice pod naponom. Jedan izvještaj govori o pritvoreniku koji ima "modrice oblika potplata od čizme po cijelim leđima".
Drugi je zatočenik imao zamagljen vid, krvarenje u ušima i nosu, modrice na leđima, rukama i nogama te krvarenje u očima. Amerikanci su slučaj prijavili lokalnom zapovjedniku iračke vojske, ali nije otvorena istraga, jer ni jedan Amerikanac nije bio uključen.
Opisuju se i primjeri gdje su američki vojnici intervenirali da se zatočenici premjeste iz iračkog pritvora, kada su uvidjeli da su zlostavljani.
Guardian slijedi ista izvješća, uz dodatno izvješće o smrti oko 15.000 civila. U njemu stoji i to da je njaviše civila ginulo u napadima pobunjenih skupina.
Jedan od najgorih dana rata je 31. kolovoz 2005. kada je u stampedu na mostu u Bagdadu poginulo više od 950 ljudi, nakon što je nekoliko ranijih napada izazvalo paniku u gomili.
Drugi je 14. kolovoz 2007. kada je u eksploziji kamiona bombe poginulo više od 500 ljudi u ruralnom području u blizini granice sa Sirijom.
No, sustavno sektaško nasilje uzelo je najveći danak među civilima. Primjerice u prosincu 2006., najgorem mjesecu rata prema izvješćima, ubijeno je oko 3.800 civila te oko 1.300 policajaca, pobunjenika i koalicijskih vojnika.
Dokumenti također otkrivaju mnoge ranije neobjavljene slučajeve u kojima su američki vojnici ubijali civile na kontrolnim točkama, iz helikoptera, u operacijama. Takva su ubojstva glavni razlog zbog čega su se Iračani okrenuli protiv američke prisutnosti u svojoj zemlji, što je sada situacija koja se ponavlja u Afganistanu.
Arhiva sadrži izvješća o najmanje četiri slučaja ubojstava civila iz helikoptera. U najkrvavijem, 16. srpnja 2007., ubijeno je 26 Iračana, oko polovica njih civila.
Arhiva ne daje precizan broj civilnih žrtava, no nudi podatke koji su podudarni s onima sastavljenim iz nekoliko izvora, uključujući i "Irak Body Count", organizaciju koja evidentira smrti civila koristeći se novinskim izvještajima.
