Na univerzitetu u Liegeu, tim znanstvenika predvođen Pierreom Maquetom, upotrijebio je pozitronsko-emisionu tomografiju (PET) da ispita funkcioniranje mozga tijekom sna. PET skener mjeri omjer kojim određene oblasti mozga koriste glukozu i kisik; visoke razine korištenja znače da je ta oblast aktivna. Dali su grupi od 18 dobrovoljaca novi zadatak za naučiti, i skenirali ih u budnom stanju. Onda su ih pustili zaspati i opet im skenirali mozak.

Ustanovili su da je uzorak aktivnosti veoma sličan tijekom učenja novog zadataka i tijekom kratkog ali aktivnog stupnja sna poznatog kao REM-san (Rapid Eye Movement, brzi pokreti očiju). Kad su se dragovoljci probudili, bili su uspješniji u izvršavanju zadatog zadatka nego prije počinka. To se tumači činjenicom da su Ťpokusni kunićiť u snu uvježbavali ono što su naučili. Takvo istraživanje je ranije sprovedeno na štakorima, ali je ovo prvi put da je takva aktivnost mozga dokumentirana kod ljudi. Čini se da san omogućava našem mozgu da nova sjećanja Ťuskladištiť u pamćenje i ponovo ih koristi. Bez dovoljno sna, ozljede i rane teže zacjeljuju, i teško se koncentrirati i naučiti nove zadatke. U razvijenom svijetu, ljudi sve manje spavaju; procjenjuje se da je prosječno vrijeme spavanja s oko devet sati 1910. spalo na samo sedam sati danas.