Budućnost na Zemlji, zbog sve ekstremnijih vremenskih prilika,
zahtijevat će puno više truda i planiranja glede predviđanja i
saniranja posljedica prirodnih katastrofa kako bi se sačuvali
ljudski životi i ograničila materijalna šteta, tj. gubici u
gospodarstvu, upozorava u srijedu UN u svom izvješću o učincima
klimatskih promjena.
U izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, napisanom
na 549 strana, konstatira se da će sve zemlje biti na udaru
poplavnih kiša, suša, tropskih vrućina i ostalih nepogoda, a
upozorenja su prvenstveno upućena političarima, s porukom, da
treba djelovati sada jer je ekstremno vrijeme više pravilo nego
iznimka.
Prema izvješću, najranjivija je Azija, posebice istočna Azija i
Pacifik, a podaci govore da su se od 80-ih godina prošlog
stoljeća katastrofe povezane s vremenskim nepogodama
utrostručile.
Izvješće ističe da strategije u borbi protiv katastrofa
uključuju, ne samo zaštitu onih koji se nađu na putu prirodnih
katastrofa, već i usvajanje i poticanje modela održivog razvoja,
što znači očuvanje ekosustava poput šuma i voda.
"Ključ je baviti se uzrocima, a ne samo posljedicama katastrofa",
stoji u izvješću.
U njemu se također iščitava da se većina pogibija uslijed
prirodnih katastrofa, njih čak 95 posto između 1970. i 2008.,
dešava u zemljama u razvoju. Ali gubici uslijed katastrofa su
znatno veći u razvijenim zemljama, oko jedan posto bruto domaćeg
proizvoda.
UN je upozorio kako će budućnost opstanka ljudske vrste na Zemlji sve više ovisiti o našem trudu i predviđanju, ali i saniranju prirodnih katastrofa. 'Treba djelovati sada jer je ekstremno vrijeme više pravilo nego iznimka', uputio je UN poruku političarima.