Svojim širenjem, grad je već odavno zašao u staništa jazavaca, lisica, jarebica i ježeva koje stanovnici rubnih gradskih dijelova smatraju već domaćim životinjama. Tu je još mnoštvo životinja poput poljskih miševa, krtica, vrana, vjeverica, jazavaca, fazana i srodnih životinjskih vrsta koje nije baš uobičajeno vidjeti na gradskom asfaltu.
Neke su životinje postale "zaštitnim znakom" određenih kvartova. Tako lisice odnedavno "opsjedaju" Pantovčak dok se ostalih životinjica poput puhova, miševa, šišmiša i sličnih pribojavaju gotovo svi vlasnici kuća s tavanom.
No, ne bojte se. Lisica će, ako je zdrava, vjerojatno pobjeći čim vas ugleda, a primjetite li da se ponaša čudno ili pitomo udaljite se i obavijestite o tome veterinarsku službu. To zapravo vrijedi za sve divlje životinje. No, ako vam u sobu uleti šišmiš, vjerojatno se radi o "pubertetliji" koji tek uči letjeti i orijentirati se u prostoru. Oni su, suprotno vjerovanju, sasvim bezopasne te pritom vrlo korisne životinje koje se hrane mnogim štetočinama. Sve europske vrste hrane se isključivo kukcima, a u slučaju da vam zaluta u stan, najbolje je ugasiti svjetlo, širom otvoriti prozore i pričekati dok sam ne izleti. U suprotnom, prekrijte ga nekom krpom, nježno obuhvatite jer su veoma krhki te iznesite van.
I tako... građani sve više, neki u panici, neki u čudu, komentiraju mogućnosti suživota s tim novim zagrebačkim Ťstanovnicimať, dok se većina slaže s činjenicom da dašak divljine među gradskim betonom ne može škoditi.
Iako je naša prva pomisao ŤŠto oni rade ovdje?ť, prava je istina da su se zapravo ljudi našli na njihovu teritoriju ...
