Međutim, geokemičar Henry Fricke pronašao je drugi način u pristupu ovom problemu: proučavao je kemiju kisika na fosilima dinosaura i krokodilskih zubi. Fricke je otrkrio da je tjelesna temperatura dino-mesoždera bila puno toplija od hladnokrvnih krokodila. - Ovo otkriće bi najviše trebalo djelovati na teorije o evolucijskoj srodnosti između ptica i gmazova - tvrdi Fricke.
Analiza kisikove kemije popularna je metoda za proučavanje klime u davnini i fosila, no Frick je prvi upotrijebio ovu metodu na zubima dinosaura.
Kisikovi atomi nalaze se u tri različite mase, a poznati su kao izotopi. Zna se da kišnica na višim zemljopisnim širinama sadrži lakše izotope nego ona na nižim zemljopisnim širinama. Prijašnje studije pokazale su da, budući je piju, omjer izotopa iz kišnice utječe na omjer izotopa u zubima dinosaura. Zanimljivo je da hladnija tjelesna temperatura iskrivljuje omjer izotopa.
Frick i njegov kolega Raymond Rogers, s Carnegie instituta u Washingtonu, proučavali su 75 milijuna godina stare zube krokodila i tri vrste dinosaura. Utvrdili su da sve tri vrste dinosaura potvrđuju omjer izotopa karakterističan za tu zemljopisnu širinu, no iznenadili su se što to nije slučaj i kod krokodila. Njihovi zubi imaju manji omjer zbog niže tjelesne temperature. "Mislim da imamo vrlo čvrste dokaze da su dinosauri u biti toplokrvne životinje", kaže Frick.
