U izvještaju Svjetske banke, predstavljenom na godišnjoj sjednici u Pragu, navodi se da je siromaštvo u zemljama u tranziciji prema tržišnom gospodarstvu ? istočnim zemljama Europe i bivšem Sovjetskom Savezu - poraslo s 2 na 21 posto. Takav podatak iznenađuje, jer iako se očekivala određena cijena pada komunizma, tako veliku nitko prije samog pada nije očekivao.
Zabilježen je i oštar porast nejednakosti, prvenstveno u bivšem Sovjetskom Savezu gdje su opći prihodi pali za 50 posto. U nekim područjima, kao što su Kavkaz i središnja Azija, više od polovice stanovništva živi u apsolutnom siromaštvu s prihodom manjim od 2 dolara dnevno. U istočnoj Europi je, za razliku, ipak manje apsolutno siromaštvo i bolja socijalna mreža sigurnosti.
Banka je priznala da je pogriješila podcjenivši cijenu tranzicije, ne usredotočujući se više na pomaganje pri projektiranju strategija koje su mogle smanjiti neke od socijalnih troškova. Jedako je tako bila zatečena naglim širenjem nejednakosti. Međutim, odbacila je tvrdnju o mogućem drugom načinu transformacije bivših komunističkih gospodarstava, jer zemlje koje su se najbrže transformirale ? posebno kandidati za članstvo u EU, Poljska, Mađarska i Češka ? danas najmanje pate od siromaštva.
Nadalje, u izvještaju je Banka podcrtala zabrinutost s obzirom na korupciju u zemljama u tranziciji, te da je jedna od najvećih pogrešaka bilo podcjnjivanje potrebe za izgradnjom novih institucija, poput pravednog pravnog sustava. Jer u zemljama koje su najsnažnije pogođene nejednakošću država se bavila posebnim interesima kojima se za određene elemente najviše izvlačilo iz procesa tranzicije.
Uzrok siromaštva u Hrvatskoj - 200 novoobogaćenih obitelji
Svjetska banka radikalnom strategijom protiv siromaštva u svijetu
