Budući da podataka o jamčevinama nema u sudskih upisnicima spisi će se pregledavati 'ručno' što bi moglo potrajati mjesecima. To također znači da će biti ukinute sve odluke o jamčevinama koje se ne tiču mogućnosti bijega iz države, pa će sudovi morati donijeti nove odluke koje će biti zasnovane na dvije opcije: ili slanje u pritvor procesuirane osobe ili određivanje neke manje mjere osiguranja, piše Novi list.
Mnogi će strepiti od povratka iza rešetaka
Drugim riječima, mnoga poznata lica protiv kojih se vode postupci strepit će od povratka iza rešetaka. Primjerice, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, poduzetnik Petar Pripuz, savjetnik u Nogometnom klubu Dinamo Zdravko Mamić i njegov sin Mario trenutno su na slobodi jer su uplatili jamčevine.
Prema izmjenama ZKP-a koje su na snazi od četvrtka, novac od jamčevine trebao bi im sada biti vraćen, a sudovi bi trebali u roku dva mjeseca donijeti odluke hoće li oni biti vraćeni u Remetinec. Posljednjim, sedmim po redu izmjenama ZKP-a, istražni zatvor može se zamijeniti jamstvom samo ako je osumnjičenik u bijegu ili pak osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći.
Novi list piše kako je kap koja je prelila čašu bila odluka Ustavnog suda da se Milanu Bandiću, odnosno Marijanu Hanžekoviću, koji je za njega dao jamčevinu, novac mora vratiti iako je počinio novo kazneno djelo. Jer, zaključeno je, to je novo kazneno djelo, a jamčevina je dana kao osiguranje da neće biti ponavljanja onog "starog" kaznenog djela.
Prije jeseni većina sudaca neće se uhvatiti posla
Na najvećem Županijskom sudu u Hrvatskoj, zagrebačkom, doznaje se da je dvomjesečni rok za reviziju jamčevina instruktivan i neće biti posljedica ako ga prekorače. No, budući da je većina sudaca trenutno na godišnjim odmorima, malo ih je koji će se tog opsežnog posla prihvatiti prije jeseni i nitko od upućenih ne želi nagađati kada bi zakonski uvjet mogao biti ispoštovan.
Suci će, dakle, trebati izdvajati sve spise u kojima je određeno jamstvo i dostaviti ih izvanraspravnom vijeću koje će ukidati jamstva određena zbog drugih razloga osim bijega, primjerice opasnosti od utjecaja na svjedoke ili ponavljanja kaznenog djela. Izvanraspravno vijeće jamčevine će revidirati ako se radi o predmetu koji je u fazi rasprave, a suci istrage ako je riječ o nedjelima koje tužiteljstvo još istražuje i nije podnijelo optužnicu.
Nakon revizije u slučajevima gdje više nema osnove za jamčevine odredit će se neke druge mjere kojima bi se trebala osigurati nazočnost okrivljenika pred sudom, a nije isključeno ni da će se neki vratiti u istražni zatvor.
Moguć novi udar na ionako pretrpane zatvore
Neslužbeno se doznaje kako mnogi suci nisu nezadovoljni samo zato što će morati pregledavati svaki spis i tražiti podatke o jamčevinama nego i jer se odredbe o jamčevini primjenjuju retroaktivno te kompliciraju institut koji je do sada navodno dobro funkcionirao.
Protivnici zakonskih izmjena, uglavnom odvjetnici, ali i neki suci, upozoravali su da se jamčevinama ne koriste samo eksponirane i bogate osobe, poput primjerice Zdravka Mamića, nego i obični građani u problemu sa zakonom koji su mogućnost da se brane sa slobode dobili za jamčevine od nekoliko tisuća kuna.
Zatvori se stoga nisu nepotrebno punili i sve je uglavnom uspješno funkcioniralo, no sada je moguć novi udar na pretrpani zatvorski sustav, navode pravnici koji se ne slažu s izmjenama odredbi o jamčevini. Podsjećaju i da istražni zatvor, za koji je odobreno najviše jamčevina, nije kazna već instrument koji treba osigurati nazočnost okrivljenika u kaznenom postupku.
Miljenić najavio, Šprlje podržao, a Bošnjaković donio
Pooštrenje uvjeta za jamčevinu kao zamjenu za istražni zatvor najavio je još prije dvije godine tadašnji ministar pravosuđa Orsat Miljenić navodeći da se njime stvara nejednakonst građana, s obzirom da ga mogu koristiti samo oni koji imaju novca. Miljenić je prijedlog zakonskih izmjena pohvalio i kada ga je u Saboru predstavio njegov nasljednik Ante Šprlje, a izmjene su konačno donesene u mandatu HDZ-ova ministra Dražena Bošnjakovića koji je zadržao ideju svojih prethodnika da se institut jamstva treba regulirati znatno restriktivnije.
Predlagatelji su stavove da jamstvo ne može zamijeniti istražni zatvor kod utjecaja na svjedoke i ponavljanja kaznenih djela potkrijepili i odlukom Ustavnog suda kojom je iz istražnog zatvora 2015. pušten zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, polagač jedne od najvećih jamčevina od čak 15 milijuna kuna.
Iako je Ustavni sud tada isticao da je u tom slučaju odlučivao tek je li Županijski sud u Zagrebu povrijedio Bandićeva ljudska prava, profesorica kaznenoprocesnog prava Zlata Đurđević u svojoj je studiji zaključila da su tom odlukom prekršeni zakoni i narušena vjerodostojnost državnih institucija pred građanima. Isticala je i da su ustavni suci svojom odlukom osporili legitimnost jamstva kao kaznenopravnog instrumenta i učinili ga neučinkovitom zamjenom za istražni zatvor.
