Iako je prošla godina s 297 poginulih u prometnim nesrećama po podacima MUP-a bila najbolja u zadnjih 60-ak godina otkad se sustavno prate prometne nesreće, Hrvatska je još daleko od glavnog cilja po kojem do kraja 2020. ne bi smjelo biti više od 213 poginulih, rečeno je na konferenciji o sigurnosti cestovnog prometa.
Konferencija "Ostvarenje cilja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011.– 2020. – vizija ili realnost" održana je u ponedjeljak u organizaciji Fakulteta prometnih znanosti i Ministarstva unutarnjih poslova.
Božinović: Kvalitetni pomaci u svim segmentima
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je novinarima nakon konferencije da su rezultati Nacionalnog programa vidljivi jer su u 2019. kad se gleda niz od posljednjih 60-ak godina napravljeni kvalitetni pomaci u svim segmentima. Dodao je, međutim, da u potpunosti ne mogu biti zadovoljni dok ljudi i dalje ginu. No, zadovoljan je što je lani postignuta sinergija svih koji se bave sigurnošću u prometu, kakve nije bilo dosad.
Vezano za novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji je usmjeren na recidiviste, ministar je rekao da je to tek početak i da se ne može u pola godine očekivati da će svi recidivisti biti sklonjeni sa cesta. Dio recidivista već je ozbiljno kažnjen, a tek u nekoliko godina takve vozače rijetko će se bilježiti u statistikama. Naglasio je pritom važnost prevencije, ustvrdivši da prava preventiva počinje od kuće, vrtića i škole.
(Damir Špehar/PIXSELL)
Problem u prometu po njegovim riječima su i stara vozila jer statistika pokazuje da je veliki broj nesreća napravljen vozilima starijima od 10 pa čak i 15 godina, ali i prometnice.
Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Josip Mataija odgovorio je novinarima da "jesu i nisu" zadovoljni rezultatima. "Pokazatelji ohrabruju jer ako gledamo da je 2010. bilo 426 poginulih, a lani 297 vidimo da je određen rezultat postignut, međutim glavni cilj je da na kraju 2020. ne bude više od 213 poginulih i još smo uvijek daleko od toga cilja", rekao je Mataija.
Uvjeren je da se taj cilj može postići zbog čega će MUP uz represivne poduzimati i druge aktivnosti koje će usmjeravati na rizične skupine vozača - mlade vozače, ali vozače starije životne dobi, djecu, bicikliste i motocikliste.
Po podacima koje je iznio do kraja prošle godine uhvaćeno je više od 4200 vozača recidivista koji su napravili 4600 takvih prekršaja.
Osim na recidiviste policija će biti usmjerena na prekršaje brzine, vožnju pod utjecajem alkohola, korištenje mobitela u vožnji i nekorištenje sigurnosnog pojasa, rekao je Mataija. Upitan koji je smisao strožih kazni s obzirom da sudovi drugačije procjenjuju prekršaje, Mataija je rekao da su sudovi potvrdili više od 300 zatvorski kazni pri čemu je jedan vozač kažnjen sa 120 dana zatvora.
(Duško Marušić/Pixsell)
Marušić: Izvjesnost kažnjavanja najveći problem u Hrvatskoj
Profesor s Prometnog fakulteta Željko Marušić smatra da će teško biti ostvariti cilj po kojem do kraja 2020. ne bi smjelo biti više od 213 poginulih pa se zalaže za promjenu strategije, izvjesnost kažnjavanja vozača i manje poreze na sigurne automobile.
"Najvažnije bi bilo da shvatimo da je izvjesnost kažnjavanja najveći problem u Hrvatskoj, naime naši vozači kad odu u Sloveniju ili Austriju voze bitno drugačije, ne zbog edukacije, ne zbog toga što su ceste bolje jer su naše autoceste među najboljima, nego zato što je izvjesnost kažnjavanja u Sloveniji, posebice u Austriji sto puta veća", rekao je.
Osim toga, lošima je nazvao signale s vrha vlasti i policije koji građanima djeluju potpuno nelogično i razočaravajuće na sigurnost. "Sustav mora vrednovati one koji voze kvalitetno i po propisu, međutim ako uz to država kroz višestruke poreze enromno naplaćuje sigurna vozila to pokazuje da nema pameti u sustavu jer mi trebamo subvencionirati sigurna vozila koja spašavaju živote, a ne da stimuliramo građane da kupuju stara i nesigurna vozila", kazao je Marušić.
Dekan Prometnog fakulteta Josip Mlinarić rekao je da Nacionalni program daje rezultate, ali da još nisu zadovoljni postojećim rezultatima. Smatra da recidivisti nisu jedina skupina koja uzrokuje nesreće pa treba definirati i druge skupine kao što su mladi, ali i stariji ljudi. On također naglašava važnost dosljednije provedbe zakona, no drži da to nije samo problem MUP-a već i Ministarstva pravosuđa koji je u tome ključni partner da bi se osjetile posljedice kažnjavanja i da ljudi, ulazeći u kojekakvom stanju u auto razmišljaju o posljedicama.
