Tužiteljstvo se neće žaliti na odluku sutkinje istrage koja je za mjesec dana produljila pritvor Smiljani Srnec, osumnjičenoj za ubojstvo svoje sestre Jasmine Dominić koje se dogodilo u kolovozu 2000. godine, piše Jutarnji list. Podsjetimo, ona se sumnjiči da je sestrino tijelo sakrila u zamrzivač u obiteljskoj kući, gdje je stajalo sve do 16. veljače ove godine.
"Zbog tajnosti istrage ne mogu vam reći koja još vještačenja treba obaviti", izjavio je Darko Galić, glasnogovornik varaždinskog Županijskog državnog odvjetništva. Dok Smiljani Srnec traje istražni zatvor tužiteljstvo će nastojati dovršiti istragu i podići optužnicu. Time bi moglo zatražiti i produljenje pritvora do početka suđenja zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela, što je zasad jedini argument za pritvaranje Smiljane Srnec. Međutim, ako se to i ne dogodi te Smiljana Srnec izađe na slobodu, tužiteljstvo ima rok od šest mjeseci i još dodatnih mjesec dana za podizanje optužnice.
"Nisam još dobio odluku, ali s obzirom na to da smo tražili ukidanje pritvora, žalit ću se na odluku o produljenju pritvora. Što od vještačenja i tragova tužiteljstvo treba dostaviti nama, još nije poznato, ali pretpostavljam da se radi o vještačenjima tragova nađenima u zamrzivaču", kaže odvjetnik Krešimir Golubić, koji po službenoj dužnosti brani Smiljanu Srnec.
Nema svjedoka, obitelj šuti
Otprije se zna da nema svjedoka koji bi izravno teretili Smiljanu Srnec za ubojstvo svoje sestre. Svi članovi obitelji odlučili su šutjeti. Da su pristali svjedočiti, bili bi obvezni odgovarati na pitanja tužitelja i obrane. Odvjetnik Golubić tražio je da se zapisnici o ispitivanju policajaca koji su čuli priznanje Smiljane Srnec da je ubila sestru označe kao nezakoniti dokazi. Vrhovni sud je odbio taj zahtjev, vjerojatno čekajući daljnji razvoj istrage.
Ako do suđenja ipak dođe, izvjesno je da će Golubić ponovno tražiti da se ti dokazi izdvoje iz spisa s obzirom na to da se radi o svjedočenju policajaca, a ne same optuženice. To je pravni manevar kojim će obrana pokušati osporiti valjanost tih izjava, jer je policija i podnijela kaznenu prijavu protiv Srnec. Ključni bi u cijeloj priči trebali biti forenzički dokazi, jer je izvjesno da će se ubojstvo teško dokazati svjedočenjima, ne samo zbog odbijanja svjedočenja obitelji, već i zbog toga što je od ubojstva prošlo 19 godina. No, spekulira se i o kvaliteti dokaza kojima tužitelji raspolažu. Za dokazivanje ubojstva će im trebati "krunski" dokaz, koji bi trebali poduprijeti takozvani kontrolni dokazi koji se tiču okolnosti nestanka Jasmine Dominić. Time bi se eliminirali drugi ukućani ili bilo tko drugi osim njezine sestre, kao osumnjičeni za ubojstvo.
Indicije o sestrinim pismima
Tužiteljstvo se zasad može "uhvatiti" jedino za tvrdnje Smiljane Srnec da je bila u kontaktu sa svojom sestrom, iako je ona već bila mrtva. To je dio zapisnika istrage Jasminina nestanka, godinama prije otkrića njezina tijela. Govorilo se da bi se neki članovi obitelji mogli naći pod istragom zbog prikrivanja zločina, no tužiteljstvo se za taj potez nije odlučilo, očito zbog nedostatka dokaza. Naime, majka Katarina je sa svojim sada pokojnim suprugom Martinom čakovečkoj policiji u ljeto 2005. prijavila Jasminin nestanak. Tada je rekla da Smiljana govori kako s njom kontaktira pismima. No nije poznato je li ikad itko vidio neko od tih pisama.
"Pričao mi je nedavno jedan policajac kako ih ne bi iznenadilo da se Smiljana izvuče. Iako je priznala da je ubila sestru i to ponovila nekoliko puta, to je priznanje dala bez odvjetnika", rekao je daljnji rođak obitelji Srnec. Prema istom izvoru, dokazi koji su dosad prikupljeni su "tanki" i ako se u sljedećih mjesec dana nešto bitno ne dogodi, ne bi ih iznenadilo da Smiljanu sretnu u Palovcu.
Najzanimljivije pitanje zasad ostaje bez odgovora. Neizvjesno je hoće li Smiljana Srnec 16. lipnja izaći iz varaždinskog zatvora sa ili bez optužnice. Pravni stručnjaci, odvjetnici i kriminalisti su, uz određenu rezervu, ipak dali svoje mišljenje o slučaju.
Riječ stručnjaka
"Kad gledamo vremensku distancu, lako je biti general poslije bitke, ali je činjenica da je bilo propusta tijekom istrage. Jer kad je počeo javni pogovor da je osoba nestala, trebalo je napraviti pretragu doma. To bi sigurno na nešto upućivalo. Sada je, bojim se, sve zakasnilo. Jer ako okrivljena osoba nakon 20 godina ne da iskaz uz postupovne garancije koji bi je teretio, a nema drugih dokaza, jasno je da to nije dokaz. Ako nemaju ništa drugo, priznanje pred policijom bez odvjetnika neće biti dokaz. Ne znam koji bi to bili materijalni tragovi s obzirom na to da su i žrtva i okrivljena živjele u istoj kući. Ako nemaju nikakvih drugih dokaza, skeptičan sam u ishod ovog postupka. Želim naglasiti da pri istraživanju kaznenog djela treba utvrditi i negativne činjenice", smatra Petar Veić, predstojnik Katedre za kazneno i postupovno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.
"Radi se o vrlo teškom i specifičnom istražnom postupku u kojem su izvidi praktički izostali, nego se u istragu krenulo nakon otkrića tijela. Od ključne će važnosti biti forenzička antropologija, što može biti dobar putokaz i prvi dokaz. Nije nužno da se istraga završi dok je okrivljena u istražnom zatvoru, nego se ona može nastaviti i nakon toga. Budući da su članovi obitelji koristili blagodat i nisu svjedočili, i zbog toga je tužiteljstvo u teškoj poziciji. U ovom slučaju najbitnije je ustrajati, kao i kod istraga za ratne zločine. Znam za slučaj gdje je nađeno samo šest litara krvi žrtve, nije nađen leš, pa je donesena osuđujuća presuda", rekao je odvjetnik i bivši sudac Branko Šerić.
"Imamo situaciju gdje nitko od ljudi koji su živjeli u kući ne potvrđuje da je okrivljena počinila zločin. Doduše, u ovom je slučaju čudno da nitko te silne godine nije otvarao tu škrinju. Ako nema materijalnih tragova u toj škrinji koji bi povezivali žrtvu i osumnjičenu, onda će to sve biti teško dokazati. Na temelju čega će se povezati baš okrivljenu ako nema materijalnih tragova, a više je ljudi živjelo u istoj kući sa žrtvom?", pita se odvjetnik i bivši tužitelj Anto Nobilo.
