Komentirajući brutalno ubojstvo 67-godišnje žene u Rijeci, jedan od najuglednijih forenzičkih psihijatara, Goran Arbanas, za RTL je poručio kako velika većina ubojica nisu psihički bolesnici, već potpuno zdrave osobe koje, doduše, imaju poremećaje ličnosti.
"Ako gledamo općenito kaznena djela i specifično ubojstva, vrlo rijetko duševni bolesnici čine teška kaznena djela. Uglavnom to čine ljudi koji nemaju teže duševne bolesti. U nekakvim velikim uzorcima svjetskim, hrvatskim, europskim, negdje oko pet posto počinitelja su duševni bolesnici a 95 posto su, hajdemo reći, psihički zdravi ljudi. E sad, unutar kategorije psihički zdravih ljudi, odnosno ljudi koji nisu neubrojivi, nalaze se i ljudi koji imaju različite poremećaje ličnosti. Čak do dvije trećine počinitelja teških kaznenih djela u zatvorima su ljudi s poremećajima ličnosti. E sad se vraćamo na pitanje jesu li oni oduvijek takvi, ili samo u tom trenutku? Dakle poremećaji ličnosti su trajne osobine, razvijaju se u ranoj dobi ili adolescenciji i zapravo nas prate tijekom cijelog života, što znači da su to trajne osobine", objasnio je Arbanas.
Ponašanje ne otkriva motive ubojstva
Poznato je da je ubojica, Romano Brnada, trčao gol gradom sve do uhićenja. Psihijatar Arbanas tvrdi da se ovaj možda pokušao napraviti bolesnijim nego što jest ili je bio pod utjecajem nekakvih supstanci. Treća mogućnost je ta da je smatrao da je to u tom trenutku najbolje što može učiniti.
Dodao je i da se na temelju Brnadinog ponašanja ne mogu otkriti motivi ubojstva. "Iza potpuno identičnog ponašanja mogu stajati različiti motivi, dakle ljudi mogu napraviti istu stvar zbog različitih razloga. Jedino što možemo zaključivati je da postoji neka afektivna tenzija i emocionalna nabijenost, ali što je do toga dovelo, to ja ne znam jer nisam razgovarao s tom osobom. Na primjer, netko može počiniti ubojstvo jer je to minuciozno isplanirao, jer mu to stvara neku materijalnu korist ili zato što će nešto time dobiti ili, na primjer, potpuno istu stvar može napraviti osoba zato što je ljubomorna ili zaljubljena ili ima veliki afektivni angažman oko toga. Ili vrlo rijetko može osoba to napraviti zbog teške duševne bolesti, jer je teško vidjela realnost", objasnio je psihijatar.
'Neka kaznena djela se ne mogu spriječiti'
Ubojicu su od žrtve pokušala razdvojiti trojica muškaraca. No, on ih je otresao i nastavio dalje sa svojim zločinačkim naumom, a oni su odustali i izašli van. Psihijatar je objasnio zbog čega se čini da su oni prerano odustali od pomoći žrtvi.
"Dakle moguće da su se uplašili i kad su vidjeli silnu agresivnost, pobojali se za sebe. S druge strane, možemo razmišljati i znamo iz istraživanja da što je više ljudi prisutno nekom događaju, da smo manje spremni pomoći, jer ima tu i drugih koji bi trebali", objasnio je.
Poznato je da je Brnada bio ulični pjevač, nastupao je na televiziji, a bio je i sportaš. Nitko nikad nije uočio nikakvu naznaku da bi on mogao počiniti takvo zlodjelo.
"Neka kaznena djela se ne mogu spriječiti jer ih počine ljudi u tom trenu koji su se spletom okolnosti našli u toj situaciji, ali neka kaznena djela možemo spriječiti. Postoje faktori rizika za koje znamo da sudjeluju pri počinjenju. Na prvom mjestu su ranije počinjena djela. Druga stvar za koju znamo općenito je da alkohol često igra neku ulogu dezinhibitora. Tu imamo puno mogućnosti za smanjenje stope kaznenih djela, ali u konačnici sva kaznena djela nećemo nikad iskorijeniti, jer je kaznenih djela otkad je svijeta i vijeka", zaključio je psihijatar Arbanas.
