Ovakve nesreće pokazuju kako plaćamo danak nerazumno preskupih cestarina, smatra Marušić i dodaje kako je upravo cestarina na dionici autoceste A1 od Zagreba do Splita vjerojatno primjer jedne od najnerazumnije i najneodgovornije prometno-poslovne odluke na svijetu.
Hrvatska autocesta cijenom na razini najskupljih u svijetu
Dužina te ceste 50-ak je kilometara veća nego državnom cestom D1, a cijena je na razini najskupljih na svijetu, onih francuskih i talijanskih, a svi se kilometri jednako naplaćuju. Na taj se način povećava potrošnja goriva. Konačni je trošak prevelik za hrvatske građane pa velik broj njih odabire putovati državnom cestom.
'Ovo je, uz manjkav nadzor te neučinkovito i nepošteno pravosuđe, koji potiču na kršenje propisa, razlog što se na hrvatskim prometnicama, razmjerno, dvostruko više gine nego na njemačkim. Kako ništa nismo naučili od njemačkog primjera, gdje su besplatne autoceste, od 1949. do danas, uz nemjerljive koristi za sigurnost i spašavanje života, bile glavni generator njemačkog gospodarskog čuda?', pita se prometni stručnjak.
Ističe kako zbog toga što je besplatan, autobahn u Njemačkoj nije u minusu već je, naprotiv, najveća zlatna koka.
'Vrijednost više od 100.000 spašenih ljudskih života i više od milijun lako i teško ozlijeđenih manje, ne može se niti procijeniti. Takvom bismo strategijom znatno lakše vraćali prevelike kredite, za trećinu napuhane korupcijom i kriminalom. A koliko bismo uštedjeli samo u protekla dva dana, da je barem po jedno vozilo iz svake tragične nesreće, umjesto državnom cestom D1 vozilo autocestom A1', ističe Marušić.
'Njemačkoj su besplatne ceste nacionalni interes, a kod nas poskupljuju i kad zjape prazne'
Dok Nijemci planiranjem vinjeta koje bi za njemačke građane zamijenile paušalnu godišnju cestarinu pokušavaju optimizirati i prigušiti tranzitni promet, tamošnji stručnjaci tvrde da je za osobna vozila besplatna autocesta i dalje nacionalni interes. Istovremeno, u Hrvatskoj ceste poskupljuju čak i u zimskom periodu kad su prazne.
Troje poginulih u dva dana taj je problem aktualiziralo. Poznato je, ističe Željko Marušić, da je vožnja motociklom 10 do 20 puta opasnija od vožnje automobilom, ovisno o situaciji.
'Još je poznatije da su oni koji voze brze motocikle, svakodnevno i gotovo stalno, u velikom brzinskom prekoračenju i da to policija gotovo ne sankcionira ili pasivno promatra. Prosječni građani to itekako znaju, ali teško mogu kvantificirati, pa evo da shvate koliko brzo voze: sportski motocikli, omiljeni onima koji se žele praviti "frajeri" na asfaltu, u prvom stupnju prijenosa potegnu brže od 100 km/h, a oni snažniji u drugom jure više od 200 km/h! Vrijeme je, dakle, za akciju. Ne za opasno policijsko utrkivanje s njima, struka može ponuditi učinkovite sustavne mjere za njihovo obuzdavanje, privođenje pravdi i motiviranje za vožnju po propisima', tvrdi prometni stručnjak.
