Neke uvriježene predodžbe o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i njihovim korisnicima puki su mitovi. ICT se gotovo isključivo promatra kroz prizmu povećanja produktivnosti i zarade, a smatra se da loše utječe na kvalitetu života, ponajprije tako što nas izolira od društva i gura u osamu, piše Banka magazin.
Stvarnost je značajno drukčija, pokazalo je istraživanje britanskog instituta The Chartered Institute for IT pod nazivom "Why IT makes you happier" koje je provedeno i objavljeno u 39 zemalja (www.bcs.org).
Kombinirajući dostupne statističke podatke i razgovore s ispitanicima znanstvenici su htjeli otkriti tko ima najviše koristi od IT-ja, kako i zašto IT utječe na zadovoljstvo životom te kakve bi posljedice to moglo imati na tu branšu, ali i na oblikovanje politike.
Analizirano je više od 35 tisuća odgovora u sklopu Svjetskog istraživanja vrijednosti (World Values Survey) te 10 tisuća odgovora na panel-istraživanje britanskih kućanstava (British Household Panel Study).
Zaključak je istraživanja da je u Velikoj Britaniji i diljem svijeta ICT postao važnim sastavnim dijelom zadovoljstva životom i osjećaja blagostanja, u nekim slučajevima možda čak i važniji od visine prihoda.
Zašto? Upotreba ICT-ja daje nam osjećaj slobode i kontrole nad životom, što su vrlo važni elementi u percepciji blagostanja.
Pomaže pri osnaživanju i osamostaljivanju pojedinaca, naročito onih s nižim prihodima i manjom razinom obrazovanja te pripadnika skupina koje imaju slabiji društveni utjecaj.
Mnogima je to ne samo jeftina zabava već i prozor u svijet, prilika da nauče nešto novo i dođu do nekoć teže dostupnih informacija...
Žene, ispostavilo se, izvlače više koristi od pristupa i korištenja ICT-ja negoli muškarci, naročito u zemljama u razvoju.
Jedan od razloga, smatraju autori istraživanja, mogao bi biti to što u mnogim dijelovima Afrike, Azije i Bliskog istoka žene imaju društveno strože kontrolirane uloge. Tehnologija im može pomoći u djelovanju izvan tih tradicijom uvjetovanih okvira.
Novi korisnici (oni s manje od dvije godine iskustva) također su skupina koja ima veću korist od pristupa i korištenja ICT-ja. Najviše upotrebljavaju internet kako bi se spojili na društvene mreže i koristili aplikacije za slanje instant-poruka.
Iskusniji korisnici više značaja pridaju e-pošti i online kupovanju. Moguće je da su se, zato što su počeli surfati prije eksplozije popularnosti društvenih mreža, sporije prilagodili tom novom trendu.
To ne znači da ICT ima negativan učinak na iskusnije korisnike. Naprotiv, istraživanja u Britaniji pokazala su da bi bilo kakvo uskraćivanje pristupa internetu i njegovog korištenja imalo snažan negativan učinak na osjećaj blagostanja iskusnijih korisnika.
Zanimljivo je da je većina ispitanika pri početku korištenja ICT-ja osjećala tjeskobu, pa čak i strah. Jednom kad su uspjeli savladati tu prepreku, tehnologija je kod većine unijela radost u život, a nekima i preokrenula život nabolje.
Temeljem prikupljenih podataka istraživači su formirali i indeks informatičkog blagostanja (Information Well-being - IWB), koji mjeri stupanj zadovoljstva građana upotrebom ICT-ja za komunikaciju, održavanje društvenih veza i informiranje.
Indeks se sastoji od 11 indikatora koji, između ostalog, osim dostupnosti IT usluge mjeri i osjećaj slobode te samostalnosti, dvaju važnih faktora blagostanja nacije.
Na prvi pogled indeks pokazuje snažnu vezu s bruto društvenim proizvodom, jer bogatiji imaju bolju IT infrastrukturu pa su i informatički zadovoljniji. Na vrhu su Šveđani, a slijede Nizozemci, Amerikanci i Britanci. Od 39 promatranih zemalja Slovenija je na 13. mjestu, a Srbija na 29. (Hrvatska, nažalost, nije uključena u istraživanje, op. a.) Na dnu tablice su najsiromašnije zemlje - Mali, Vijetnam i Etiopija.
Cijeli članak možete pročitati na stranicama Banka magazina.
