Svaka se diči posebnostima. Na sajmu županija šaroliko se
predstavlja njih dvadeset.
Iskorištavanje novca za razvoj iz EU fondova bila je među glavnim
temama sastanka župana i vlasti. Iako je Vlada odustala od
smanjenja glomazne lokalne i područne samouprave, pa i broja
županija - njihova sposobnost i smisao - na novom su testu.
"Mislim da će to biti jedan pokazatelj oko toga koje lokalne samouprave imaju smisla, a koje ne. Jer lokalna samouprava koja nije u stanju poboljšati standard svojih građana s dobrim projektima na svom području, onda se stvarno dovodi u pitanje smisao loaklne samouprave", kaže zamjenik ministra regionalnog razvoja Jakša Puljiz.
Uz Zagreb, europski novac za razvoj izdašno su koristile i Istarska, Međimurska, Osječko- baranjska i Sisačko-moslavačka županija. No neke županije gotovo da žive od državne pomoći, koju troše na zaposlenike i osnovne sadržaje poput škola i domova zdravlja. Njihov smisao neki ne dovode u pitanje.
"Ja apsolutno tvrdim da ako županije sad stanu s provođenjem projekata kroz razvojne agencije iz EU fondova, da će ova država apsolutno propasti. Jer to nema tko raditi u ovoj državi, osim županija i razvojnih agencija", uvjerava Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija.
Razlike u razvijenosti ogromne su. Dok Zagreb čini 30 posto hrvatskog BDP-a, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonska ili Ličko-senjska - jedva dosežu 1 posto.
Ministar turizma, IDS-ovac, reći će da županije imaju funkcionalnih problema, ali za ukidanjem - nema potrebe.
"Smatram da ova struktura nema nekih zapreka koje bi mogle biti presudne u razvoju svih tih dijelova", kaže Lorencin.
Kao što zapreka nema ni u gomilanju birokracije.
