Krim će u ponedjeljak službeno tražiti pripojenje Rusiji, najavio je nedjelju navečer separatistički premijer Sergej Aksjonov na društvenoj mreži Twitter nakon referenduma na kojemu je, nakon prebrojenih rezultata s polovice biračkih mjesta, 95,5 birača glasovalo za pripojenje toga ukrajinskog poluotoka Rusiji.
"Parlament Krima sastat će se u ponedjeljak na izvanrednom zasijedanju kako bi odobrio službenu kandidaturu za pripojenje Ruskoj Federaciji", rekao je Aksjonov.
"Službeno izaslanstvo parlamenta otići će u Rusiju", dodao je.
"Želimo napredovati što je brže moguće, uz poštivanje svih legalnih procedura", rekao je proruski premijer.
Istodobno, ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru s američkim kolegom Barackom Obamom izjavio je da je referendum na Krimu u potpunosti sukladan međunarodnome pravu, objavio je u nedjelju na večer Kremlj. Prema istom izvoru, dvojica državnika zajedno će raditi na stabiliziranju stanja u Ukrajini, koje bi trebala nadzirati misija OESS-a.
Putin smatra da ukrajinske vlasti pokazuju nedostatak volje za obuzdavanje nasilja protiv Rusa u toj zemlji, prenio je Reuters.
Talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini je u nedjelju navečer izrazila duboku zabrinutost rezultatom referenduma na Krimu i naglasila da "svi diplomatski kanali ostaju otvoreni".
U priopćenju je Mogherini naglasila da Italija kao i njezine partnerice Europske unije referendum smatraju nezakonitim i podržala je rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na koju je Rusija uložila veto.
"Još ima mjesta za okončanje krize. Svi diplomatski kanali ostaju otvoreni, pod uvjetom da Rusija ne pripoji Krim", dodala je šefica talijanske diplomacije.
Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius je nezakonitim ocijenio referendum na Krimu i pozvao je Moskvu da "izbjegne nepotrebnu i opasnu eskalaciju u Ukrajini".
"Referendum održan u nedjelju na Krimu je nezakonit i u suprotnosti s ukrajinskim ustavom", rekao je Fabius i dodao da je "referendum tim nezakonitiji što se odvijao pod prijetnjom ruskih okupacijskih snaga".
Francuska poziva Rusku Federaciju da odmah poduzme mjere izbjegavanja nepotrebne i opasne eskalacije u Ukrajini i pozvao Moskvu da prizna i poštuje suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.
Tisuće ljudi izašle su u nedjelju navečer na ulice Simferopolja i Sevastopolja, gdje je usidrena ruska Crnomorska flota, kako bi proslavili pobjedu pripojenja Krima Rusiji, javlja AFP.
U Simferopolju su pobornici Moskve mahali ruskim i zastavama Krima. U Sevastoplju su tisuće ljudi uz alkohol slično slavili i skandirali "Sevastopolj" i "Rusija" u ritmu ruskih tradicionalnih plesova.
U ponedjeljak ujutro z Bruxellesu će ministri vanjskih poslova Europske unije na mjesečnom sastanku raspravljati o stanju u Ukrajini.
Bruxelles kao i Washington su u nedjelju potvrdili da referendum smatraju ilegalnim i protuzakonitim i u suprotnosti s ukrajinskim ustavom i međunarodnim zakonima, izjavili su predsjednici Europskog vijeća i komisije Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso u zajedničkom priopćenju.
Sjedinjene Države neće priznati rezultat referenduma, rekao je američki državni tajnik John Kerry ruskom kolegi Segeju Lavrovu u telefonskom razgovoru.
"Nakon tog protuzakonitog referenduma, Rusija de facto počinje pripojenje ukrajinskog teritorija", komentirala je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.
Stanovnici Krima u velikom su se broju u nedjelju
odazvali referendumu o pripojenju Rusiji i pokazali svoju
privrženost Rusiji, a regionalna vlast već predviđa njihov
rekordan odaziv. Već do 16 sati izjasnilo se više od 70
posto, od milijun i pol birača! Očekuje se da će većina
birača odabrati Rusiju.
Ministri obrane Ukrajine i Rusije dogovorili su primirje na Krimu
do 21. ožujka, rekao je u nedjelju ukrajinski obnašatelj dužnosti
ministra obrane.
"Postignut je sporazum s (ruskom) Crnomorskom flotom i ruskim ministarstvom obrane o primirju na Krimu do 21. ožujka", rekao je IhorTenjuk novinarima na rubu sjednice vlade.
"Tijekom toga vremena neće biti poduzimane mjere protiv naših vojnih postrojenja na Krimu. Naše vojne baze stoga nastavljaju s popunjavanjem rezervi", rekao je.
Rusija je na Krimu u vrlo kratkom vremenu rasporedila oko 22.000 vojnika i već je zauzela neke ukrajinske vojne baze na tom poluotoku dok druge drži u blokadi.
Stanovnici Krima u velikom su se broju u nedjelju odazvali referendumu o pripojenju Rusiji i pokazali svoju privrženost Rusiji, a regionalna vlast već predviđa njihov rekordan odaziv.
Referendum na kojemu se 1,5 milijuna birača treba izjasniti za integraciju s Ruskom Federacijom ili veću autonomiju unutar Ukrajine odvija se uz prisutnost ruskih vojnih snaga koje su uz prorusku miliciju već dva tjedna raspoređene u regiji.
U Sevastopolju, povijesnome gradu u kojemu je već više od 200 godina stacionirana ruska Crnomorska flota građani su na birališta izašli u velikom broju već u ranim jutarnjim satima, a u prvih pola sata, kako prenosi novinar France Pressea, glasačke je listiće ispunilo 65 posto upisanih na izbornim listama.
U Bakčisaraju, "glavnome gradu" tatarske muslimanske zajednice na Krimu, čiji su vođe pozvali na bojkot referenduma, Tatara nije ni bilo na ulicama. Samo su Ukrajinci ruskoga podrijetla glasali s puno entuzijazma, radujući se što će uskoro dobiti priliku odbaciti ukrajinske putovnice i nadajući se boljem životu nakon moskovskih subvencija. Agencije javljaju da je nekim novinarima ulaz na određena biračka mjesta u Sevastopolju i Simferopolju bio onemogućen.
"Ovo je povijesni trenutak, svi će biti sretni. Počinje novo razdoblje", rekao je novinarima proruski orijentirani krimski premijer SergejAksjonov pošto je glasao u Simferopolju.
Na poluotoku s većinskim ruskim stanovništvom gotovo nitko ne sumnja u ishod današnjeg referenduma. Samo su pripadnici ukrajinske i tatarske manjine, njih 37 posto pozvali na bojkot. Zadnji je poziv na bojkot stanovnicima Krima u noći na nedjelju uputio privremeni ukrajinski predsjednik OleksanderTurčinov. On je osudio "pseudo-referendum što ga je organizirala marionetska krimska pseudo-vlast pod kontrolom ruskih trupa" te kazao kako njegovi rezultati "ni u kojemu slučaju neće biti odraz stvarnih osjećaja stanovnika Krima".
Šef njemačke diplomacije Frank-WalterSteinmeier osudio je iznimno opasno stanje na Krimu, obećavši u ponedjeljak "odgovor" EU-a, ukoliko Rusija ne odustane od svojih planova u zadnji trenutak. "Ako Rusi ne odustanu od svojih planova u posljednji trenutak ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak će im iznijeti svoj odgovor", rekao je Steinmeier za Welt am Sonntag. "Zasad Rusi odbacuju bilo koju ponuđenu opciju i očito žele stvoriti presedane na koje ne možemo pristati", kazao je.
Zamjenik ukrajinskog premijera VitalijJarema izrazio je bojazan od invazije na kontinentalnu Ukrajinu te u intervjuu objavljenom u nedjelju rekao kako su na Krimu, u blizini granice s pokrajinom Herson na jugu zemlje već postavljeni raketni bacači Grad.
Spor između Moskve i Washingtona prerastao je u najtežu diplomatsku krizu između Rusije i Zapada nakon pada SSSR-a 1991. i mogao bi dugoročno utjecati na odnose između dviju velikih sila. Osim pitanja budućnosti Krima, nastala kriza probudila je i separatističke osjećaje među stanovnicima rusofonih industrijskih uporišta na istoku zemlje. Razmještaj ruskih vojnih snaga na granicama, pojačan porukama Moskve o potrebi zaštite rusofonog stanovništa na Krimu među brojnim Ukrajincima izaziva nelagodu i bojazan da bi ruska vojska, unatoč negiranju Moskve, mogla krenuti na Kijev.
Iako će prvi neslužbeni rezultati referenduma biti objavljeni u 19.00 sati po srednjoeuropskom vremenu u Sevastopolju su ruske zastave odavno preplavile ulice, a u Simferopolju na jednoj zgradi već stoji natpis "Mi smo u Rusiji".
Bukurešt kaže kako se neće priznati referendum na Krimu
Rezultati "takozvanog referenduma" na Krimu neće se priznati, jer bi takav presedan značio razbijanje granica Europe, rekao je u nedjelju šef rumunjske diplomacije Titus Corlatean, čija zemlja graniči s Ukrajinom.
"Taj takozvani referendum je protuzakonit i međunarodna zajednica neće priznati njegove rezultate", rekao je Corlatean u intervjuu za privatnu televiziju Prima TV.
"Kad bismo pristali na takav presedan, utemeljen na vojnoj intervenciji, europske granice i granice u toj regiji raspale bi se", rekao je rumunjski ministar vanjskih poslova te dodao da u ponedjeljak očekuje "oštar i jasan" odgovor EU-a na sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu. "Naša je dužnost da budemo vrlo strogi prema Rusiji", kazao je.
Merkel u Ukrajini želi više promatrača, Putin pristaje
Njemačka kancelarka AngelaMerkel rekla je ruskom je predsjedniku VladimiruPutinu kako bi u Ukrajinu trebalo poslati još promatrača Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), što je on pozdravio, kazao je u nedjelju kancelarkin glasnogovornik.
"Kancelarka je predložila brzo proširenje trenutačnog broja OESS-ovih promatrača u Ukrajini i slanje većeg broja u problematična žarišta, osobito u istočnu Ukrajinu", rekao je glasnogovornik Steffen Seibert u priopćenju o telefonskom razgovoru dvoje čelnika.
"Ruski je predsjednik na ovu inicijativu reagirao pozitivno, obećavši da će o tomu obavijestiti ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova", rečeno je u priopćenju.
O prijedlogu bi se trebao postići dogovor u ponedjeljak na sastanku OESS-a u Beču.
Putin rekao Merkel da je krimski referendum zakonit
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u nedjelju njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da je referendum na ukrajinskom poluotoku Krimu o priključenju Rusiji u skladu s međunarodnim pravom, priopćio je Kremlj.
Putin je obećao poštivati odluku stanovnika Krima, dodao je Kremlj, dok birači na poluotoku glasuju o tom hoće li se odvojiti od Ukrajine i priključiti Rusiji.
Priopćenje kaže kako je Putin iskoristio svoj telefonski poziv Merkel kako bi također izrazio zabrinutost zaoštravanjem napetosti za koje je rekao kako ih izazivaju radikalne skupine u jugoistočnim oblastima Ukrajine "uz prešutno odobravanje kijevskih vlasti".
Ukrajinski premijer obećava privesti pravdi separatiste
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obećao je da će pronaći i privesti pravdi sve one koji su promicali separatizam na Krimu "pod zaštitom ruskih vojnika".
"Svim Ukrajincima želim poručiti: Ukrajina će sigurno pronaći sve kolovođe separatizma i podjele koji, pod zaštitom ruskih trupa pokušavaju uništiti neovisnost naše zemlje", rekao je na sastanku vlade.
"Sve ćemo ih pronaći, bez obzira hoće li to trajati godinu ili dvije i privesti ih pravdi te im suditi na ukrajinskom i međunarodnom sudu", rekao je.
Ruske snage sve brojnije na Krimu
Rusija nastavlja raspoređivanje postrojbi na Krimu te njihov broj
trenutno iznosi 22.000 vojnika, rekao je privremeni ukrajinski
ministar obrane u nedjelju.
Ministar Igor Tenjuk u intervjuu novinskoj agenciji Interfax
rekao je da je, temeljem sporazuma koji se odnosi na baze ruske
Crnomorske flote na Krimu, Rusija postavila ograničenje od 12.500
svojih pripadnika na Krimu za 2014.
"Nažalost u jako kratkom razdoblju tih 12.500 naraslo je na
22.000. To je grubo kršenje bilateralnih sporazuma i dokaz da je
Rusija protuzakonito dopremila postrojbe na teritorij Krima",
rekao je Tenjuk.
Broj pripadnika ruskih snaga u petak je iznosio 18.400, rekao je
agenciji.
