Prije dva stoljeća, za glavni grad Sjedinjenih Američkih Država određen je Washington i tada je podignuta kuća koja je i danas rezidencija američkog predsjednika, Bijela kuća na Pennsylvania aveniji broj 1600. Povodom te godišnjice, novinar lokalne televizije Edward Hotaling zašao je u arhive o gradnji tog zdanja i našao zapanjujući podatak da je pri podizanju zgrade koja simbolizira čast i slobodu korišten robovski rad. Bijelu kuću gradilo je 600 radnika od 1782. do 1800., a od njih su 400 bili robovi, a njihova Ťplaćať od 5 dolara mjesečno bila je isplaćivana njihovim vlasnicima.
Nakon otkrića te vijesti, koja može biti moralno neprijatna ali svakako nije iznenađujuća (i George Washington i Thomas Jefferson bili su robovlasnici) podigla se velika prašina, i uslijedili su zahtjevi da se podigne spomenik tim ljudima za koje Amerika nije bila Ťzemlja slobodnihť (predzadnji stih američke himne) već zemlja ugnjetavanja i izrabljivanja. Amerikanci uporno pokušavaju izbrisati sjećanje na svoje robovlasničke dane; čak je u novom filmu ŤPatriotť lik kojeg igra Mel Gibson od robovlasnika pretvoren u plantažera čiju zemlju obrađuju crnci-najamnici (najamnici? u osamnaestom stoljeću?); u Britaniji je ropstvo stavljeno van zakona 1833., dok su SAD to učinile tek tijekom Građanskog rata 1863. Crnoputi kongresmen J.C. Watts je rekao da je vrijeme da konačno na svjetlo dana izađe uloga koju su crni robovi igrali u američkoj povijesti, dok se kongresmen Tony Hall (bijelac) zalaže za službenu ispriku Amerikancima afričkog porijekla zbog ropstva.
