Marija Vujošević Carić je dugo vodila školu stranih jezika u Splitu. Prije 5 godina, posao je propao, a njoj je ostao dug za mobitel. Dug se zajedno s kamatama povećao na 7 tisuća kuna – blokiran joj je račun i uslijedila je ovrha.
Slučajeva kao ovaj u kojem građani duguju do 10 tisuća kuna, u Hrvatskoj trenutačno ima gotovo 150 tisuća. Njihov dug je veći od pola milijarde kuna.
Banke su, doznajemo, načelno pristale otpisati dug ako će im se taj otpis moći prikazati kao trošak, a ne kao rashod. Za sada s Vladom još dogovaraju kriterije no, banke se zalažu da taj prag ne bude fiksno 10 tisuća kuna.
"Vjerojatno bi bilo bolje da nema neke granice jer ionako će se svaki slučaj morat individualno razmotrit, sigurno je da za one najugroženije može doći i do potpunog otpisa, dok za one koji imaju prihode se može dogovorit da se dio otpiše a dio podmiri u nekakvom roku", pojasnio je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka.
U Udruzi 'Blokirani' najvećim problemom vide u tome kako će se utvrditi kome otpisati i kakav dug, a kome ne.
"Nedostaje jasnoće, jer jasnoća bi bila da li je ovih 10 tisuća kuna glavnica ili je to ono okamatareno kroz legalizirano kamatarenje, kako će se ustanoviti na koga se to odnosi", rekla je Miriam Kervatin, predsjednica udruge 'Blokirani'.
U ministarstvu financija koje još radi na prijedlogu potvrđuju
kako su spremni pristati na uvjete banaka.
S bankama se razgovara i još će se razgovarati, pri čemu je Vlada
spremna ponuditi im porezne olakšice ako banke prihvate i provedu
mjere za rješavanje problema dugova socijalno ugroženih
građana.
Pitanje je i što s građanima koji duguju više od 10 tisuća kuna.
Trenutačno je 318 tisuća građana u blokadi. Njihov ukupni dug
veći je od 27 milijardi kuna. Prve propise koji bi trebali
utvrditi kriterije za otpis - Vlada bi trebala donijeti na jesen.
