ZAGREB - Građanska inicijativa "More je kopno", koja je bezsupješno prikupljala potpise za raspisivanje referenduma o arbitražnom sporazumu sa Slovenijom, spomenuti je sporazum uputila na ocjenu ustavnosti, potvrdio je u četvrtak odvjetnik Vladimir Gredelj koji zastupa tu građansku inicijativu.
Prijedlogom se Ustavnom sudu predlaže da pokrene postupak za ocjenu suglasnosti te da taj sporazum, tj. zakon o njegovom potvrđivanju, kojeg je donio Hrvatski sabor, ukine.
U argumentaciji se ističe kako je ustavnopravno nedopustivo da Hrvatski sabor na "ad hoc arbitražu" prenese svoje neprenosive ovlasti koje su mu dodijeljene Ustavom u vezi s pitanjem suvereniteta (nad državnim teritorijem), jer je on, kako se napominje, po Ustavu neotuđiv i neprenosiv.
Kako se podsjeća, granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora, a po izričitu slovu Ustava more je prirodno bogatstvo pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske, a o očuvanju i iskorištavanju prirodnih bogatstava odlučuje Hrvatski sabor ili narod izravno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom.
"Ad hoc arbitraža" ustavnopravno neprihvatljiva
Nositelj prijedloga također smatra kako je ustavnopravno neprihvatljivo dopustiti odlučivanje (autoritativno i bezprizivno) "ad hoc arbitraže", koja na temelju unaprijed neprovjerljivih kriterija (pravičnosti i dobrosusjedskih odnosa radi postizanja poštenog i pravednog rezultata), donosi obvezujuću odluku nakon "povjerljivog", dakle, nejavnog postupka tijekom kojeg se tek ima odrediti opseg spora i specificirati pojedinosti predmeta spora.
Umjesto upućivanja druge strane da se za pitanja koja drži prijepornima obrati stalnom Međunarodnom sudu koji odlučuje na temelju međunarodnoga prava, kako se navodi, na "ad hoc arbitražu" nepoznatog personalnog sastava i bez unaprijed određenih ili odredivih kriterija odlučivanja prenose se široke ovlasti da regulira jedno bitno pitanje za državni i nacionalni interes.
Za takav prijenos svojih ovlasti odlučivanja o hrvatskom državnom teritoriju nema nikakva razumna opravdanja, a još manje utemeljenja u Ustavu, navodi se u tekstu prijedloga.
Protuustavno delegiranje saborskih ovlasti
"Arbitraža umjesto Međunarodnog suda pravde znači protuustavnu dragovoljnu delegaciju neprenosivih ovlasti Hrvatskog sabora u pitanjima nacionalnog i državnog suvereniteta", upozorava se te dodaje kako nadalje znači primjenu neodređenih i nekonzistentnih pravila odlučivanja umjesto jasnih i striktnih norma međunarodnoga prava.
Sporazumom, kako se napominje, afirmira se ustavnopravni koncept negativnog suvereniteta kojim se unaprijed i zbiljski onemogućuje hrvatski narod da bilo izravno, bilo neizravno odluči o bitnu elementu RH kao države - o teritoriju kao jednom od triju konstitutivnih elemenata svake suvremene države i o njezinim priznatim državnim granicama.
Stoga je, kako se tvrdi, intervencija Ustavnoga suda nužna radi zaštite suvereniteta RH jer taj zakon faktički unaprijed onemogućuje ustavne subjekte suvereniteta da obnašaju svoje respektivne suverene ovlasti i prava koje im omogućuje, a ujedno i nalaže, Ustav.
Sabor nije smio Vladi dati suglasnost da potpiše arbitražu
Po ocjeni nositelja prijedloga Hrvatski sabor nije imao ustavnopravni temelj kad je 2. studenoga 2009. donio Odluku o davanju suglasnosti Vladi za potpisivanje arbitražnog sporazuma.
U zaključku prijedloga, koji je Ustavnom sudu dostavljen prošli tjedan, kaže se kako predlagatelj prijedlogom za sada ne ide za "ocjenom ustavnosti" međunarodnoga ugovora, nego je riječ o pitanju ustavnosti zakona koji Sporazum "uvodi u interni pravni poredak", prije nego je Hrvatska na međunarodnoj razini pristala biti njime vezana.
Zakon o potvrđivanju Sporazuma o arbitraži između hrvatske i slovenske vlade donesen je na saborskoj sjednici 20. studenoga 2009., a proglašen odlukom hrvatskog predsjednika 24. studenoga 2009.
