No sportski nastrojeni Amerikanci protumačili su to na svoj način, a to znači uspjeh pod svaku cijenu. Rezultat svega toga glasi: Američki učenici školu doživljavaju kao kompjutorsku igricu. Oni ne uče radi znanja već sakupljanja bodova.

"Na američkim školama nije se nikada toliko otvoreno i često varalo kao danas" - tuži se Donald McCabe ? predsjednik Centra za akademsku integraciju. A tom trendu ne samo da pogoduju sva moguća tehnika čuda već i stav profesora.

Đaci danas dolaze u školske klupe opremljeni poput Jamesa Bonda ? ubacuju formule u svoja minijaturna računala, nose sa sobom mini kamere, prenose rezultate na handyje ili naprosto poput hakera provaljuju u sisteme kradući testove ili ispravljajući rezultate.

A što da rade učitelji? Budući da su i oni plaćeni prema učinku, a to znači prema uspjehu svog razreda, oni poput dobrih duhova ispravljaju ocjene, odaju rezultate ili naprosto mijenjaju odgovore, budući da većina testova funkcionira po obrascima igara na sreću, a to znači da odgovor može biti jedino a, b, c ili nijedno od ponuđenog. Ne začuđuje stoga činjenica da je nedavno otpušteno 50 profesora s američkih škola, jer su uhvaćeni da falsificiraju testove te pomažu đacima u uroti zvanoj "Dobre ocjene pod svaku cijenu".

Tko riskira profitira ? glasi stara poslovica. a tko im je kriv da su uhvaćeni. Stoga možda na kraju i nije bitno znaju li američki đaci matematiku ili ne. U Americi je naprosto važno znati snaći se i zaraditi. I zato nemojte više reći da su američki učenici glupi, jer kod njih vrijede neka druga pravila - oni su samo snalažljivi i spretni.