Koliko ste dugo u Zagrebu i kako vam se sviđa ovdje?
Stigao sam prije šest-sedam tjedana i grad mi se vrlo svidio. Puno je mladih ljudi naokolo koji prate trendove i vole izlaziti van. Vidjeli smo to i prošlih dana na primjeru Ubera. Veliki broj ljudi nam je izrazilo dobrodošlicu čak i prije nego smo došli na ovo tržište. Lijepo je vidjeti koliko su ljudi upoznati s tehnologijom, a još ljepše je vidjeti da je koriste svaki dan. Grad je sam po sebi divan. Zanimljivo mi je bilo čuti povijest grada, sviđaju mi se zgrade i arhitektura općenito, kao i činjenica da imate puno zelenih površina. Iako sam imao puno posla oko pokretanja posla ovdje u Zagrebu, uspio sam naći vremena i malo izaći van u noćni život. Dobro sam se proveo.
Jeste li imali prilike posjetiti hrvatsku obalu?
Posjetio sam Dubrovnik i Split, ostao sam očaran ljepotom oba grada, a ujedno sam vidio i veliki potencijal za širenje našeg poslovanja. Naravno da razmišljamo na tu stranu, ali prije svega volim reći da gradovi biraju nas, a ne mi gradove. Što više ljudi skine aplikaciju u određenom gradu, to ćemo se brže pojaviti na tom tržištu. Ako vidimo potrebu od strane Dubrovnika i Splita, tako će i biti, mi želimo biti svugdje, dostupnima svima. Trenutno smo koncentrirani na Zagreb iz razumljivih razloga, ali nam je zanimljiva i hrvatska obala, jer tamo možemo organizirati različite projekte. Kako je obala razvedena i ima puno otoka, možemo ponuditi uslugu Uberboat, prijevoz brodom, i Uberchopper, prijevoz helikopterom. Radili smo to već u Cape Townu, New Yorku i Cannesu, a mogli bi i sljedeće ljeto na Jadranu. Nismo još započeli pregovore s tvrtkama, to je sve još uvijek ideja u mojoj glavi, daleko od realizacije.
Uber je u Zagrebu krenuo s radom prije osam dana. Kakvi su vaši dojmovi?
Ostali smo iznenađeni brojem ljudi koji su prvog dana poslovanja skinuli aplikaciju. Naši vozači su bili zauzeti praktički non-stop, od 0 do 24 sata. U svakom slučaju, potražnja je bila iznad svih očekivanja. Osobno još nisam vidio takav interes za naše usluge. I to je velika razlika u odnosu na ostala tržišta gdje sam dosad radio. Ne izlazimo van s brojkama, jer su to informacije koje mogu biti od koristi konkurenciji. Ali vam mogu reći da je u prvom tjednu poslovanja Uber aplikaciju na svoje telefone skinulo i instaliralo 7000 korisnika. To je 1000 ljudi dnevno koji su se registrirali i upisali broj kreditne kartice, što je odličan rezultat.
Zašto brojke držite u tajnosti?
Što se tiče broja vozača, on se uvijek mijenja. Stalno angažiramo nove vozače. Pritom je važno znati da oni nisu naši zaposlenici, već nezavisni operateri, koji sami biraju kada će raditi, sami slažu svoj raspored. To je ideja koja stoji iza UberX usluge, unutar koje radimo samo s licenciranim vozačima. Platformu koju nudimo oni koriste kao dodatan izvor zarade uz stalni posao kojeg obavljaju. Dakle, broj vozača se stalno mijenja.
Zar vam ne bi išlo u prilog da možete reklamirati ukupan broj vozača, kao i razne druge statističke podatke, poput pređenih kilometara, broja vožnji i vremena kad su dostupni?
Uvijek smo u potrazi za vozačima. U tom slučaju platforma bolje radi, vrijeme čekanja je manje, zadovoljstvo putnika je veće, pa imamo potrebu za dodatnim brojem vozača. Sve je to prilično brz proces.
Kad smo već kod brzog, cijeli projekt je zaživio u otprilike dva mjeseca. Stigli ste u Zagreb, osnovali tvrtku, organizirali ljudstvo i objavili vijest o početku rada dan prije nego je UberX počeo s radom, i to ekskluzivno samo za jedan portal. To je bio početni plan ili vas je netko ili nešto požurilo?
U ovom smo poslu već pet godina. Za to vrijeme smo se proširili u više od 350 gradova u 63 države, uključujući Hrvatsku. Na temelju tog iskustva možemo brzo reagirati i proširiti posao praktički u nekoliko dana. Kao što sam rekao, želimo biti svugdje, dostupni svima i tako se ponašamo čim vidimo da postoji potražnja za našim uslugama. Shvatili smo da je nabolje krenuti bez previše najava, već takoreći uletiti uz veliki prasak. Ono što je prethodilo početku poslovanja su razgovori s predstavnicima lokalnih institucija i političarima kako bi našli najbolji mogući način za ulazak na tržište. Imali smo otvorene i konstruktivne razgovore, sve je završilo na obostrano zadovoljstvo.
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je na dan pokretanja Uberx usluge prijevoz izjavio kako nema saznanja o tome te kako to uopće nije moguće, jer nemate potrebne dozvole nadležnih institucija. Što vi kažete na to?
Prije svega treba reći da smo mi tehnološka tvrtka, a ne prijevoznička tvrtka ili taxi služba. Dakle, mi radimo s postojećim pružateljima usluga prijevoza. Prema tome, kao tehnološkoj tvrtci, nama ne trebaju spomenute dozvole. Mi smo samo platforma između vozača i putnika.
Kako gledate na hrvatsku birokraciju i propise koje ste trebali zadovoljiti prije nego ste krenuli s radom?
Svako tržište ima svoje specifičnosti. Zato i šaljemo ljude poput mene u svaku zemlju, koji se posvete proučavanju kako propisa, zakona, tako i ostalih stvari koje su neophodne da bi sve bilo u redu. Ovo je nova usluga, koja ulazi u industriju koja se nije mijenjala već desetljećima. Tako su i zakoni napisani prije pojave pametnih telefona i općenito napredne tehnologije. Zato uvijek pokušavamo razgovarati s lokalnim vlastima u namjeri da nađemo najbolje rješenje.
Prije Zagreba pokrenuli ste uslugu u nekoliko drugih gradova, kao što su Frankfurt, Hamburg, Atena, Casablanca, Kairo… Mogu li neka od tih iskustava usporediti s onim zagrebačkim?
Svaki grad je priča za sebe. Kairo je ogroman grad od 20 milijuna ljudi, prometna situacija u tom gradu je vrlo kaotična. Stoga je vrijeme čekanja na dolazak vozača nešto duži nego na drugim tržištima. U Zagrebu nam ide u prilog što već na početku imamo kompetitivno vrijeme dolaska vozila. Opet, ovo je puno manji grad. Uglavnom, teško je uspoređivati iskustva. Evidentna je veća penetracija pametnih telefona i kreditnih kartica u Hrvatskoj, nego, na primjer, u Egiptu. Gdje god vidimo probleme, pokušavamo naći rješenja. Tragom toga smo u Keniji i Indiji uveli plaćanje gotovinom. Nismo o tome prije razmišljali, ali smo vidjeli potrebu za takvom opcijom, jer nemaju naviku korištenja kreditnih kartica. Istina, to se malo kosi s našom politikom, ali u tim zemljama jednostavno nije razvijena kultura plaćanja kreditnom karticom, pa se plaćanje gotovinom nametnulo kao jedino logično rješenje. Volim reći kako smo popunili rupu na svakom tržištu gdje smo se pojavili. Tako su na primjer taxiji skupi u Njemačkoj, pa smo se mi pojavili s nižim cijenama. U Južnoafričkoj republici možemo igrati na kartu osiguranja, a u ostalim zemljama na kartu kvalitete cijele usluge.
Iva Kvakić, supredsjednica stranke Naš Grad, kandidatkinja na predstrojećim parlamentarnim izborima, prije neki dan je isprobala Uber i tom prilikom razgovarala s vozačem koji joj se požalio da je nakon tri dana i 120 vožnji u minusu 500 kuna, budući da 25 posto zarade ide Uberu, 25 posto odlazi na PDV. Još mora platiti porez na dobit, gorivo i razne druge namete, a tu su i troškovi osiguranja, osiguranja, amortizacije. Stoga Uberu predviđa brzi kraj, ali ne zbog preniskih cijena, već države. Kakva su vaša predviđanja?
Čuli smo već od naših vozača da im se efikanost povećala, pa njihov spremnik goriva traje duže u spoju s tehnologijom, jer im treba manje vremena da stignu do mušterije, pa troše manje goriva i samim time imaju veći profit. Što je više automobila na cesti, to sustav bolje radi.
Ipak, očito neki od njih ne vide Uber kao profitabilnu opciju. Gdje su oni pogriješili?
Teško je tako nešto reći nakon tjedan dana rada, mislim da im treba malo više vremena za prilagodbu, jer ipak je ovo ulazak nove tehnologije na tržište.
Ali on je odradio 120 vožnji, što je dovoljan broj za procjenu isplativosti, zar ne?
Mislim da je 120 vožnji u tri dana veliki broj, nisam siguran da je to točan broj.
Jedna od prednosti Ubera je i sustav ocjenjivanja usluge. Kakva su vaša iskustva s iskorištavanjem ovog sustava u loše svrhe? Naime, sigurno možete očekivati da će netko namjerno vozaču dati lošu ocjenu samo zato jer to može, a to se neće dobro odraziti na njegovo daljnje poslovanje…
Imamo u vidu i takve situacije. Ali nijedan vozač neće biti skinut s platforme samo zato jer je dobio jednu lošu ocjenu. Vjerojatno ćemo ga nazvati i pitati što se dogodilo, a po potrebi i dogovoriti dodatan trening. Jasno nam je da svako tržište nosi svoje kulturološke specifičnosti i spremni smo se nositi s njima.
Jedna od vaših izjava u prijašnjim razgovorima bila je “jedini koji se moraju brinuti su proizvođači automobila”. Što ste pritom htjeli reći?
Dugoročan cilj Ubera je u svakom gradu imati dovoljno niske cijene da se jednostavno ne isplati imati automobil. Ako gledamo na primjeru San Francisca, što je na cesti više vozača koji rade za Uber, to je efikasnost veća, a samim time i mi možemo dodatno korigirati cijene. Dakle, ovisno o likvidnosti i efikasnosti tržišta, mi imamo mogućnost snižavati cijene do razine kada se neće isplatiti imati svoj automobil. A pritom nitko neće trpiti, vozači će zarađivati i više novaca, a putnici plaćati manje cijene.
Osim usluge prijevoza putnika, razmišljate i o implementaciji nekih drugih usluga, kao što je dostava hrane. Koliko je potencijal za tako nešto u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima?
Kada imate dovoljno vozača u pojedinom gradu, onda je lakše i jeftinije nekom restoranu ili cvjećarnici koristiti usluge Ubera nego kupovati svoja vozila za dostavu. UberRush, kako smo nazvali tu uslugu, logičan je korak naprijed. A i UberEat se također pokazao uspješnim. Ideja je da imamo pripremljena jela posebno pakirana i spremljena u automobilu, koji će vam doručak, ručak ili večeru dostaviti u roku od 10 minuta.
Uber je vrijedan oko 50 milijardi dolara, što najbolje govori koliko dobro radite svoj posao. No, istovremeno ste suočeni s velikim brojem napada. Korisnici vas vole, ali to se ne može reći za državne institucije i taxi službe. Neki će reći da ste pioniri novog doba, revolucionari u doba moderne tehnologije, a drugi kako samo gledate na profit. Gdje sve vi vidite u svemu tome?
Sigurno kako je ova usluga uzdrmala tržište i industriju koja se nije mijenjala dugo vremena. Stoga su očekivane reakcije grupacija kojih se to tiče, jer su do sada imali praktički monopol nad nekim uslugama. Također, reakcije se razlikuju od grada do grada. Ali na kraju dana, ljudi trebaju Uber i podržavaju Uber. I to nas tjera da nađemo način, u dogovoru s lokalnim vlastima, na koji će sve funkcionirati bez problema.
