WHO objavio vodič za zdravlje mozga: Gotovo polovicu slučajeva demencije moguće je spriječiti

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je dugo očekivane, ažurirane smjernice za smanjenje rizika od kognitivnog pada i demencije, nudeći tračak nade i, što je još važnije, konkretne korake koje svatko može poduzeti. Iako lijek za demenciju i dalje ne postoji, najnovija znanstvena saznanja potvrđuju ohrabrujuću poruku: čak 45 posto slučajeva demencije moglo bi se spriječiti ili odgoditi usvajanjem zdravijih životnih navika.

U svijetu u kojem s demencijom danas živi više od 57 milijuna ljudi, a svake se godine dijagnosticira gotovo deset milijuna novih slučajeva, ove preporuke predstavljaju ključan alat u borbi protiv globalne zdravstvene krize koja pogađa milijune pojedinaca, njihove obitelji i cijele zdravstvene sustave.

NIJE NEIZBJEŽNA SUDBINA /

Smanjite rizik od demencije: 'Ovo djeluje jednako dobro kao bilo koja tableta'

Razmjeri globalnog izazova

Demencija je krovni pojam koji obuhvaća niz bolesti mozga koje progresivno uništavaju pamćenje, sposobnost razmišljanja i rasuđivanja do te mjere da ometaju svakodnevni život. Najpoznatiji i najčešći oblik, Alzheimerova bolest, čini između 60 i 70 posto svih slučajeva. No, statistika je ono što uistinu oslikava ozbiljnost situacije.

Prema procjenama, broj oboljelih utrostručit će se u sljedećih trideset godina, što demenciju stavlja na neslavno sedmo mjesto vodećih uzroka smrti na globalnoj razini. Osim toga, jedan je od glavnih uzroka invaliditeta i ovisnosti o tuđoj pomoći među starijim osobama, narušavajući ne samo zdravlje, već i dostojanstvo i neovisnost pojedinca.

OKRUTNA BOLEST /

Mislio je da mu žena ima simptome menopauze, no život im se pretvorio u noćnu moru

Rani znakovi često su suptilni i lako ih je pripisati normalnom procesu starenja. Zaboravljanje nedavnih događaja, gubljenje i zametanje stvari, dezorijentiranost čak i na poznatim mjestima ili poteškoće u praćenju razgovora mogu biti prvi alarmi. Nerijetko se javljaju i promjene u raspoloženju, poput tjeskobe, tuge ili ljutnje, kao reakcija na frustrirajući gubitak kontrole nad vlastitim umom. Prepoznavanje ovih simptoma ključno je za ranu dijagnozu i pravovremeno planiranje skrbi.

Što je dobro za srce, dobro je i za mozak

Iako je dob najznačajniji poznati čimbenik rizika, znanstveni dokazi prikupljeni za izradu novih smjernica WHO-a potvrđuju ono što se dugo naslućivalo: demencija nije neizbježna posljedica starenja. Ključne preporuke za smanjenje rizika usmjerene su na faktore na koje možemo utjecati. U srži prevencije nalazi se jednostavna, ali moćna mantra: ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak.

Redovita tjelesna aktivnost ističe se kao jedan od najvažnijih stupova prevencije. Ne radi se o potrebi za ekstremnim sportskim naporima, već o dosljednosti. Umjerena aktivnost poput brzog hodanja, plivanja ili vrtlarenja poboljšava cirkulaciju, osiguravajući mozgu prijeko potreban kisik i hranjive tvari. Uz tjelovježbu, prehrana igra presudnu ulogu. Smjernice posebno preporučuju mediteranski način prehrane, bogat povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima poput onih iz maslinovog ulja i ribe. Takva prehrana ima protuupalna svojstva i štiti krvne žile, uključujući i one najfinije kapilare u mozgu.

VIŠESTRUKA KORIST /

Neurolog objašnjava: 'Ovaj hobi jedan je od najboljih za vaš mozak'

Jednako je važno izbjegavati ono što šteti. Pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola dokazano povećavaju rizik od kognitivnog propadanja. Upravljanje kroničnim zdravstvenim stanjima poput visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i dijabetesa od vitalne je važnosti. Ova stanja oštećuju krvožilni sustav i izravno doprinose riziku od demencije. Održavanje zdrave tjelesne težine zaokružuje sliku brige o tijelu koja se izravno preslikava na zdravlje uma.

Aktivnim umom protiv zaborava

Nove smjernice donose i preciznije preporuke za održavanje mentalne oštrine. Kognitivni trening i cjeloživotno učenje, bilo kroz rješavanje zagonetki, učenje novog jezika ili sviranje instrumenta, potiču stvaranje novih neuronskih veza i jačaju "kognitivnu rezervu" mozga. Ništa manje važna nije ni socijalna aktivnost. Održavanje kontakata s prijateljima i obitelji te sudjelovanje u društvenim aktivnostima snažan je zaštitni faktor. S druge strane, socijalna izolacija prepoznata je kao značajan rizik.

MOĆNA HRANA /

Ovo su najučinkovitije namirnice za smanjenje rizika od demencije: 'Nikad nije kasno'

Zanimljiva novost u smjernicama je preporuka o smanjenju izloženosti zagađenom zraku, što ukazuje na sve veću svijest o utjecaju okolišnih čimbenika na zdravlje mozga. Također, kod osoba s oštećenjem sluha, korištenje slušnih pomagala može biti dio strategije za smanjenje rizika. Ono što je također važno jest ono što smjernice ne preporučuju. Zbog nedostatka čvrstih dokaza, Svjetska zdravstvena organizacija ne savjetuje uzimanje dodataka prehrani poput vitamina B i E ili omega-3 masnih kiselina s ciljem prevencije demencije, osim ako ne postoji dijagnosticiran manjak tih nutrijenata.

Borba protiv demencije zahtijeva globalni i višeslojni pristup, od individualne odgovornosti do nacionalnih strategija. Usvajanjem Globalnog akcijskog plana za demenciju, WHO je postavio jasan cilj: poboljšati živote osoba s demencijom, njihovih obitelji i njegovatelja.

Nove smjernice ključan su korak na tom putu, jer znanje pretvaraju u akciju i osnažuju ljude spoznajom da budućnost zdravlja njihovog mozga u velikoj mjeri leži u njihovim rukama.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

VRIJEDI PROBATI /

Tko kaže da se mozak ne može vježbati? Ovih 20 jednostavnih navika jača inteligenciju