Smanjite rizik od demencije: 'Ovo djeluje jednako dobro kao bilo koja tableta'

Neuroznanstvenica školovana na Harvardu, dr. Lisa Genova, otkrila je što odgovara ljudima kada je pitaju postoji li tableta ili dodatak prehrani koji mogu uzeti kako bi smanjili rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Njezin je odgovor jednostavan, ali i ohrabrujuć - iako čarobna tableta ne postoji, rješenje je u našim rukama.

Dr. Genova, autorica bestselera s doktoratom iz neuroznanosti, objasnila je kako svatko od nas može značajno utjecati na zdravlje svog mozga. Alzheimerova bolest je progresivno stanje koje postupno narušava funkcije mozga, no prema riječima dr. Genove, za veliku većinu ljudi ona nije neizbježna sudbina.

Sudbina mozga nije zapisana u genima

Neuroznanstvenica je u video na Instagramu naglasila kako ljudi mogu smanjiti rizik od obolijevanja. "Za 98 posto nas, Alzheimer nije sudbina našeg mozga. Rizik od razvoja bolesti kombinacija je gena koje smo naslijedili i načina na koji živimo", tvrdi Genova.

ZNAK UPOZORENJA /

Manje poznat simptom demencije koji se javlja poslijepodne: Evo kako ga prepoznati

Ona ističe pet ključnih životnih navika koje utječu na zdravlje mozga u kontekstu Alzheimera: san, prehrana, tjelovježba, upravljanje stresom i učenje novih stvari.

"Ove stvari možda nisu posebno glamurozne, ali djeluju. I mislim da nam razumijevanje zašto djeluju može pomoći da ih doista i primijenimo. Mnogi od nas samo žele tabletu. Ljudi mi stalno prilaze i pitaju koji dodatak prehrani mogu uzeti da spriječe Alzheimer", objašnjava Genova. "Dobra je vijest da mnogi od ovih životnih čimbenika djeluju jednako dobro kao bilo koja tableta koju bismo mogli razviti za prevenciju. Samo ih moramo prakticirati."

Pet ključnih stupova zdravlja mozga

Iako su dob i obiteljska povijest bolesti važni faktori rizika na koje ne možemo utjecati, procjenjuje se da se na čak 45 posto čimbenika rizika može djelovati promjenom životnih navika. Revolucionarna studija FINGER identificirala je pet ključnih područja za smanjenje rizika, a to su kognitivni trening, prehrana, tjelovježba, društveni kontakt te praćenje zdravlja krvožilnog sustava, piše Daily Star.

Redovita tjelesna aktivnost jedan je od najvažnijih alata u prevenciji. Nedavna istraživanja pokazala su da čak i umjerena aktivnost, poput svega 17 minuta vožnje biciklom dnevno, može poboljšati funkcije mozga. Vježbanje potiče lučenje proteina iz jetre koji pomaže u obnavljanju oslabljene krvno-moždane barijere, što je izravno povezano s boljim pamćenjem i učenjem.

Prehrana igra jednako važnu ulogu. Mediteranska prehrana, bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, maslinovim uljem i ribom, može smanjiti rizik od demencije za četvrtinu, čak i kod osoba s visokim genetskim rizikom. Još učinkovitijom pokazala se MIND dijeta, kombinacija mediteranske i DASH dijete, koja smanjuje rizik za nevjerojatnih 53 posto.

Kognitivna stimulacija, poput čitanja, rješavanja zagonetki ili učenja novog jezika, pomaže u izgradnji "kognitivne rezerve", čineći mozak otpornijim. Jednako je važna i društvena aktivnost. Održavanje kontakata s obitelji i prijateljima štiti mentalno zdravlje i smanjuje osjećaj usamljenosti, koji je također prepoznat kao faktor rizika. Uz to, kvalitetan san, u trajanju od sedam do osam sati, ključan je za čišćenje mozga od toksina koji se nakupljaju tijekom dana.

Što povećava, a što smanjuje rizik?

Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) navodi da, iako točan uzrok Alzheimera nije u potpunosti razjašnjen, niz čimbenika povećava rizik. To uključuje poodmaklu dob, obiteljsku povijest bolesti, neliječenu depresiju te životne navike povezane s kardiovaskularnim bolestima. Zdravlje srca i krvnih žila izravno je povezano sa zdravljem mozga.

OPOMENA ZNANSTVENIKA /

Popularni dodaci prehrani ne štite od Alzheimera: 'Za neke bi mogle predstavljati rizik'

Istraživanja potvrđuju da pušenje, pretilost, dijabetes, visoki krvni tlak i visoki kolesterol značajno povećavaju izglede za razvoj Alzheimerove bolesti. Novije studije također upozoravaju na važnost neliječenog gubitka sluha i vida te sjedilačkog načina života.

S druge strane, rizik možemo smanjiti aktivnim koracima. Prestanak pušenja, usvajanje zdrave i uravnotežene prehrane, redovita tjelesna i mentalna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i umjerenost u konzumaciji alkohola najsnažniji su alati koje imamo na raspolaganju. Redoviti zdravstveni pregledi također su ključni za praćenje i kontrolu krvnog tlaka, kolesterola i razine šećera u krvi.

Zaključak je jasan: iako ne postoji siguran recept za sprječavanje demencije, preuzimanje kontrole nad životnim navikama najmoćnije je oružje u očuvanju zdravlja mozga. Svaki korak prema zdravijem načinu života, od šetnje parkom do odabira ribe za večeru, ulaganje je u našu kognitivnu budućnost.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

JESTE LI ZNALI? /

Biblija zabranjuje ove 23 svakodnevne stvari: Neke od njih su vrlo čudne i neobične