Sabor bira viceguvernerku i odlazi na odmor: SDP prozvao HDZ zbog Lalovca

Saborski zastupnici podržali su u utorak prijedlog Odbora za izbor i imenovanja da se da se dosadašnja viceguvernerka HNB-a Ivana Jakir-Bajo ponovno imenuje za novi mandat, a SDP je izrazio nezadovoljstvo jer na Odboru za financije nije prošao Boris Lalovac, bivši ministar financija. 

Nakon što je Odbor za financije od pet kandidata za viceguvernere HNB-a pozitivno mišljenje dao samo dosadašnjoj viceguvernerki Ivani Jakir-Bajo, danas ju je većinom glasova podržao i Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove te ju predložio Saboru na imenovanje za novi mandat.

U HNB-u trenutačno su tri nepopunjena viceguvernerska mjesta jer je Tomislav Ćorić preuzeo dužnost ministra financija u Vladi, Romanu Šubiću je mandat istekao prije dvije godine, a Jakir-Bajo 1. srpnja. Mandat viceguvernera traje šest godina.

SDP nezadovoljan zbog Lalovca

Arsen Bauk (Klub SDP-a) rekao je da se na saslušanju kandidata za viceguvernere HNB-a na Odboru za financije nije čula stručna ili druga primjedba o Lalovcu, kandidatu SDP-a i Možemo!. Dapače, hvalili su ga i HDZ-ovi članovi tog Odbora, ali  kada je došlo do glasanja - bili su suzdržani.

"Vladajuća većina je propustila priliku poslati poruku da su znanje, stručnost i iskustvo važniji od stranačke iskaznice", kazao je. 

Smatra da bi HNB izborom Borisa Lalovca ostala "i Hrvatska i banka, ali bi postala i narodna i još narodnija nego što će biti s time što ga niste predložili".

Odgovarajući Bauku, Marko Pavić (Klub HDZ-a) je rekao da, kada je netko suzdržan prilikom glasovanja, to znači da se nisu postigli uvjeti za glasovanje. "Trenutačno postoje uvjeti samo za Jakir-Bajo, a za sve ostale kandidate - da smo htjeli, mogli smo biti i protiv na odboru", rekao je. Poručio je i da HDZ cijeni Lalovca, ali i ponovio kako se sada uvjeti za glasovanje još nisu stekli. 

Rasprava o Vijeću za građanski nadzor

HDZ je tijekom kraće rasprave podržao prijedlog Saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o imenovanju predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, dok je Josip Jurčević (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) bio protiv. Pojasnio je da je jedan predloženi član, ne navodeći ime, dobio izgon iz Njemačke jer je pokušao štititi dvije osobe koja su optužene za najveća zlodjela.

Ante Deur (Klub HDZ-a) spočitnuo je Jurčeviću da kao član tog Odbora nije sudjelovao niti na jednoj sjednici na kojoj se razgovaralo sa 47 kandidata. Poručio mu je i da se na odboru mogao očitovati ako mu se neko ime ne sviđa - ali to nije učinio. 

Deur je kazao i da su svi kandidati kvalitetno saslušani i zadovoljili sve uvjete. 

Za predsjednika Vijeća predložen je profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Kristijan Kotarski. Za članove Vijeće predloženi su prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti ''Dr. Franjo Tuđman'' Gordan Akrap, inspektor elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti Eduard Briški, odvjetnik i bivši član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Davorin Ivanjek i profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski, tajnik saborskog Odbora za lokalnu i područnu samoupravu Mile Štefanac i nastavnik povijesti Mihael Puljić.

Sabor završava proljetno zasjedanje

Hrvatski sabor u srijedu će glasovati o DP-ovoj Rezoluciji o osnaživanju Hrvata u BiH, Strategiji upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH do 2035., te o nizu prijedloga zakona među kojima su oni o prekršajnom zakonu i o potrošačkim kreditima te time završiti redovno proljetno zasjedanje.

Rezolucijom o osnaživanju Hrvata u BiH osuđuje se otvorene pozive na izborni inženjering radi preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH te drugim tijelima i, uz ostalo, daje podrška uspostavi zasebne izborne jedinice. U prijedlogu Rezolucije, koja ima devet točaka, DP predlaže Saboru da pozove Vladu da nastavi pružati potporu ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH u okviru reforme političkog sustava kojom bi se osigurali pošteni izbori, na kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike.

U njoj se ocjenjuje da hrvatski narod u BiH u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima ne ostvaruju u potpunosti svoju ustavom zajamčenu konstitutivnost, niti se može smatrati ravnopravnim s ostala dva konstitutivna naroda "što to pitanje čini predmetom legitimnoga interesa Republike Hrvatske". 

Aktiviranje državne imovine do 2035.

Strategijom upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH do 2035. planira se aktivirati 60 posto svih strateških nekretnina, povećati iskorištenost nestrateške imovine, smanjiti korištenje privatnih prostora za potrebe rada državnih tijela te povećati vrijednost raspolaganja pokretninama s oduzetom imovinom s pet na 7,5 milijuna eura godišnje.

Sabor će glasovati i o izmjenama Prekršajnog zakona koje su fokusirane na modernizaciju postupka, što uključuje uvođenje e-komunikacije pred sudovima kako bi se omogućilo brže vođenje postupka, efikasnija razmjena pismena i smanjenje troškova postupka. Od 1. srpnja 2027. bit će obavezno tonsko snimanje glavnih rasprava, a uvode se i veće maksimalne novčane kazne.

Parlament će glasovati i o predloženom Zakonu o potrošačkim kreditima kojim će sve informacije o kreditnom aranžmanu morat biti unaprijed jasno definirane i razumljive građanima koji ih imaju interesa koristiti.

Pred zastupnicima će se naći i više prijedloga imenovanja pa će tako, uz ostalo, glasovati o prijedlogu saborskog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove da se dosadašnja viceguvernerka Hrvatske narodne banke Ivana Jakir-Bajo ponovno imenuje za novi mandat. Također, glasovati će i o prijedlogu saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost za predsjednika Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. 

Nakon što u odrade glasovanje, zastupnici odlaze na ljetni odmor koji po Ustavu traje do 15. rujna, kada počinje jesensko zasjedanje.