Život na vagi i ove je sezone, ali i svake prošle bila najgledanija emisija na RTL-u. Gledatelje zanimaju ljudi koji se bore s problemom viška kilograma jer isti taj problem ima više od polovine ljudi u Hrvatskoj.
I da, pokazalo se da se pod budnim okom trenera i nutricionista mogu izgubiti kile. Ali ljudi iz naše priče pokazuju da se kile mogu gubiti i kad se kamere ugase.
Život nakon Života na vagi. Za kandidate prošlih sezona izgleda jako dobro.
"Puno je teže vani, nego što je mi bilo unutra. Ukupno sam skinuo 40 kila. Sada stagniram. Oke sam. Zadovoljan sam sa sobom", kaže Darjan Zajačko, kandidat prve sezone Život na vagi.
"U Život na vagi sam krenula sa 113 kilograma i skinula sam 40", prisjeća se Jelena Putnik, kandidatkinja druge sezona Života na vagi.
Najveći test su prošli uspjeli su održati kilažu s kojom su izašli iz kuće. Jelena je nastavila gubiti kilograme i ima ih manje nego kada se natjecala za novčanu nagradu.
"Moj obrok prije je bio ogroman i nezdrav. Bazirao se na ugljikohidratima i praznim kalorijama. Sve se svodilo na masnoću", rekla je Jelena.
"Ja sam bio ljubitelj junka. Jeo sam nezdravo. Hranio sam emocije. Nisam riješio neke stvari u životu", ispričao je Darjan.
Treniraju svaki dan. Jedu minimalno pet obroka dnevno i zdrav život im je postao posao pa tako Dajman od onog dečka od 125 kilograma koji se ne može kontrolirati u blizini hrane sada slaže treninge i prehranu drugima.
"Nije problem kad se vi nakrkate ćevapa i mesa, nego pored somuna i krumpira. Tu je problem", smatra Damjan.
To pokazuje i statistika. Jedemo kruh uz tjesteninu, uz salatu. Uz sve što stignemo. Najčešći izbor namirnica su voda, kava, čaša piva, jabuka, svinjetina i piletina, pečeni krumpir i tjestenina, juha, bijeli i polubijeli kruh.
Zanimljivo je da žene češće konzumiraju čokoladu od muškaraca, ali im je jednima i drugima ispred čokolade burek sa sirom.
"Nije tako teško smršaviti. Teže je to održati. Pravilnom prehranom se to jedino može. Svaki čovjek si može priuštit na tjednoj ili mjesečnoj bazi nekoliko dana kada griješimo, ali to ne može biti svakodnevno", objašnjava magistrica nutricionizma Mirela Marić.
Baš to što je ljudima takav grijeh postao svakodnevica, dovodi nas u sam vrh pretilih Europljana. Čak 60 posto Hrvata je pretilo. Muškarci su značajnije deblji od žena. Njih 21 posto u odnosu na 16 posto žena. Na to treba dodati da 34,9 posto djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu. Među njima je više dječaka 17,2 posto i 10,7 posto djevojčica.
"Ako vi kao roditelj date 50 kuna djetetu da jede, a ne ostavite doma doručak ili ručak to dijete ne zna što će jesti i pogriješi", smatra Marić.
Sanja koja već treću sezonu trenira pretile kandidate kaže da za pretilost ne postoji sutra to ne smije biti tabu.
"Znamo kuda to vodi, sada imate info, čuli ste ju opet, sada opet, pa opet iskoristite to. Nemojte čekati da vas opali tamo gdje ste najmanje htjeli", komentira trenerica Sanja Žuljević.
"Svi u toj žurbi s vremenom zaboravimo koliko smo hrane unijeli.. coffee to go, jedemo to go", zaključila je magistrica nutricionizma.
Hrvati i dalje ne doživljavaju debljinu kao ozbiljan problem. No sve više ljudi umire baš od pretilosti.
