U zagrebačkom Zoološkom vrtu otvoren je u četvrtak preuređeni paviljon "Duh monsunskih šuma" u kojem će svoj dom imati komodski varan i kraljevska kobra, prva u povijesti tog zoološkog vrta, koja je stigla iz Češke.
"Preuređenjem paviljona Duh monsunskih šuma uređeno je osam novih terarija u koje je smješteno deset novih životinjskih vrsta koje do sada nisu bile vidljive posjetiteljima. Dvije vrste posebno su veličanstvene - kraljevska kobra, najdulja otrovnica na svijetu, i komodski varan, najveći gušter na svijetu", istaknuo je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.
"Jedan od zooloških vrtova najbogatijih gmazovima na svijetu"
Naglasio je i kako je zagrebački ZOO "jedan od zooloških vrtova najbogatijih gmazovima na svijetu". Iako je male površine, tom činjenicom, kaže Skok, može stati uz bok najvećim zoološkim vrtovima na svijetu.
Kurator za ribe, vodozemce i gmazove u ZOO-u Ivan Cizelj kaže da će prva kraljevska kobra i njihov starosjedilac komodski varan mnogo značiti za edukaciju građana o ugroženim životinjskim vrstama. "Naš komodski varan uključen je i u projekt Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija koji obuhvaća uzgoj i izlaganje vrste, edukaciju posjetitelja te sudjelovanje ZOO-a u programima zaštite komodskog varana na otoku Komodu", istaknuo je.
U ZOO-u kažu da je kraljevska kobra stigla u Zagreb iz zoološkog vrta Plzen u Češkoj. Mužjak je to dugačak 230 centimetara.
Otrov stvara cijelog života
U prirodi kraljevske kobre nastanjuju područja južne i jugoistočne Azije. Radi se o vrlo otrovnoj zmiji koja otrov luči kao slinu što znači da otrov stvara kontinuirano tijekom cijeloga života. Kobra ne napada ljude osim u slučajevima kada se osjeća ugroženom. Otrov joj je snažan neurotoksin koji može uzrokovati smrt u vrlo kratkom vremenu. Hrani se drugim zmijama, a razmnožava se tako da ženke polažu jaja u gnijezda. Kraljevske kobre ugrožava ponajviše izlov zbog izrade suvenira i nakita. Često se koristi i u tamošnjoj prehrani te tradicionalnoj medicini.
Komodski varan u Zagrebu je od 2016. godine. Došao je iz Pierrelattea u Francuskoj. Mužjak, star šest godina, sada teži 29 kilograma, a dugačak je 170 centimetara.
U prirodi nastanjuje Male sundske otoke, tj. Komodo, Flores, Rincu i Padar. Komodu duguje i ime. Taj veličanstveni gmaz preferira tropske savanske šume i otvorena područja s visokom travom i grmljem. Komodski varan je mesojed, a razmnožava se polaganjem jaja. Ima snažan, mišićav rep, jaku čeljust i oštre zube. Hrani se uglavnom strvinama, ali zna hvatati i živi plijen, primjerice koze, svinje, jelene, pa čak i bivole te konje. Otrovan je, ali ne proizvodi otrov poput zmija. Naime, njegova slina sadrži bakterije koje ugrizom kod živog plijena vrlo brzo uzrokuju infekciju. Zbog veličine i izgleda ljudi su pri prvom susretu s njim mislili da se radi o zmaju. Zato ga neki i danas nazivaju komodskim zmajem.
