Dmytro Perov, urbanist u kijevskom gradskom vijeću, jednog je dana analizirajući zahtjeve ugledao poznatu adresu. Napuštenu kuću u centru Kijeva koju je 1800-ih sagradila njegova obitelj, a koju su im oduzeli boljševici.
Vlasnici sada žele graditi na toj lokaciji, i tvrdi su kako im se ured nalazi u toj kući, iako je Perov znao da ona nema ni krov i da su zidovi urušeni. Kad je bio dijete baka mu je ispričala kako se postoje glasine da se baš na tom zemljištu nalaze drvene špilje. Perov je shvatio da sada ima priliku otkrili jesu li glasine bile istina i uputio se u istragu, piše Guardian.
Pronašao je ulaz u tunel koji se ukopao u brdo. On i njegovi prijatelji su se popeli unutra.
Do sada su otkrili ulaze u četiri tunela unutar i oko brda iza kuće. Gornji tunel, koji je najpristupačniji, proteže se 40 metara, a donji je, tvrdi Perov, dvostruko duži. Unutar tunela nalaze se prostorije i rupe za koje vodeći arheolozi vjeruju da su se mogle koristiti za postavljanje svjetiljki.
Timur Bobrovskyy, voditelj arheologije u Državnom muzeju Svete Sofije u Kijevu, sretan je zbog ovog značajnog otkriće i naglašava da se sačuvati zbog njegove "neosporne i kulturne vrijednosti". Bobrovskyy procjenjuje da su špilje stare više od 1.000 godina. Sudeći prema nekim oznakama, špilje su imale posjetitelje i prije Perova, ali pretpostavlja da oni nisu shvatili njihov značaj.
U zidove jedne od gornjih špilja ugravirani su simboli koje su koristili švedski Vikinzi koji su se nastanili u Kijevu, uključujući Algiz ("kokošja noga"), korišteni za zaštitu i obranu.
Unatoč otkriću, graditelji i njihovi saveznici u gradskom vijeću Kijeva nastavljaju se zalagati za dozvolu za gradnju na tom mjestu, a glasovanje o ovoj temi nije uklonjeno s dnevnog reda. Perov, zajedno s kijevskim vijećnicima, arheolozima i zamjenikom čelnika ukrajinskog ministarstva kulture, prikupljaju dokumente potrebne za klasifikaciju područja kao zaštićenog prije idućeg glasovanja.
