Iako je utvrdio da je većina mladih upoznata s osnovnim konceptom funkcioniranja interneta i alata za pretraživanje, te se njima svakodnevno služe, zabrinjava činjenica da ih zapravo ne znaju ispravno upotrebljavati.
To je ustanovio tako što je svojim ispitanicima dao jednostavan zadatak: da mu napišu sastavak o pacifičkoj hobotnici koja obitava u krošnjama drveta. Naravno, takva životinja ne postoji.
Plan je bio da u sklopu istraživanja napravi lažnu internetsku stranicu s izmišljenim podacima o ovoj nepostojećoj životinji i onda vidi koliko su učenici spremni povjerovati u dezinformaciju.
Učenici su prionuli na istraživanje i vrlo brzo našli stranicu koja opisuje hobotnicu, te su bez previše analize ili kritičkog razmišljanja usvojili izmišljotine koje su se tamo nalazile.
S obzirom da internetom kruže brojne dezinformacije, primjer ovakve očite izmišljotine trebao je biti jednostavan za raskrinkavanje.
U svojem je istraživanju Leu zaključio da 'mladi korisnici interneta pokazuju vrlo malo ili nimalo kritičkog promišljanja. Oni će vam reći da ne vjeruju svemu što pročitaju, ali budite sigurni - vjeruju.'
Školarci posebno vole stranice koje imaju ime traženog pojma ispred kratice com, te će tražeći, primjerice, hobotnicu najviše vjerovati stranici hobotnica.com.
Nažalost, svi oni koji se bave znanstvenim istraživanjima ili koriste internet za ozbiljnije pretrage znaju da se treba ipak malo više potruditi da bi se došlo do vrijednih informacija.
S obzirom da internet sve više postaje primarni oblik informiranja, Leu ovakav trend smatra zabrinjavajućim i tvrdi da bi se trebalo više raditi na učenju mladih kako ispravno pretraživati internet, te kojim informacijama vjerovati.
Ako ništa drugo, iz ovog smo istraživanja naučili da ne vjerujemo stranici zapatopi.net/treeoctopus/. Ostatak interneta morat ćemo sami provjeriti.
