Osim što je 29. listopada 90 godina od najvećeg sloma burze u povijesti, tog je dana i točno 50 godina otkad postoji internet. 29. listopada 1969. jedan je student programiranja na sveučilištu UCLA u Los Angelesu poslao prvu elektroničku poruku - i to je označilo početak ARPANET-a: prve računalne mreže na svijetu iz koje je kasnije nastao - internet.
"Rođen je" prije 50 godina u sobi broj 3420 na sveučilištu UCLAu Los Angelesu. U njoj su bili student računarstva Charlie Klein i profesor Lenard Kleinrock koji su htjeli poslati poruku "login" na sveučilište Stanford. Naravno da je počelo pogreškom: stigao je samo "lo...", a mreža se srušila.
"Najvažniji zapis u ovom dnevniku je ovaj. Dogodio se 29. listopada 1969. u 22.30. Razgovarali smo s Istraživačkim institutom na Stanfordu, računalo s računalom. Ovo je jedini i najvažniji zapis te prve poruke poslane putem interneta i ta poruka značila je veliko otkriće", kazao je osnivač interneta Leonard Kleinrock.
U strahu od nuklearnog rata Ministarstvo obrane pokrenulo je agenciju DARPA, a kasnije je mreža za prijenos podataka dobila ime ARPANET i uspostavljena je između četiri američka sveučilišta.
"Prije 50 godina nastao je i koristio se isključivo u vojne svrhe u SAD-u. Onda je trebalo deset godina da se proširi na američka sveučilišta u edukacijske svrhe i onda diljem svijeta. Nakon toga je trebalo još deset godina da se sa sveučilišta proširi na komercijalnu upotrebu, najprije u razvijenim zemljama, a onda i u onima slabije razvijenima", rekao je Dragan Petric, osnivač časopisa Bug.
Razvoj interneta
- 1980-ih pojavile su se prve računalne igre, ali i virusi
- 1989. osnovan je World Wide Web, servis za internetski pristup podacima, odnosno "http", što je bila prekretnica u svijetu interneta
- 1991. u 100 zemalja svijeta bilo je 600.000 računala, a dijelom globalne mreže postaje i Hrvatska
- 1994. osnovana je najveća internetska trgovina Amazon, a ubrzo i Yahoo
- 1995. pokrenut eBay
- 2000-ih pojavljuju se društvene mreže, a 2004. Facebook
"Najveći bum dogodio se pojavom www servisa putem kojeg je internet osim komunikacijske postao i informativna platforma. A kada su se pojavile društvene mreže, onda je nastao još jedan bum i brza faza rasta intereta", govori Petric.
Danas zvuči nevjerojatno, ali 2000. se internetom u Hrvatskoj koristilo samo 6 posto stanovnika. Jednom kada ste se spojili, krenula je muka poznata kao otvaranje stranica koja je trajala cijelu vječnost.
Otac interneta kaže da će u budućnosti internet biti nevidljiv
"Trebao je jedan ovakav običan telefon. Onda bi se putem njega okrenuo broj telefona nekog servera i tada biste čuli jedan iznimno iritantan zvuk i imali bismo internet. Naravno, te brzine tada bile su suludo male i spore", rekao je Svetozar Nilović Tozo, osnivač Muzeja računala u Rijeci.
Otad nije prošlo ni 20 godina - a goleme "kante" i "dial up" - sada su muzejski izlošci u Rijeci. Internet danas nosimo u džepu, surfamo svake sekunde, čim progledamo. Život bez informacija na dlanu, Instagrama i Facebooka mnogima je danas nezamisliv.
Otac interneta vjeruje da će u budućnosti internet biti nevidljiv. Kad uđemo u sobu, soba će znati da smo u njoj.
"Smatram da će u dalekoj budućnosti internet biti globalno rašireni živčani sustav. Bit će posvuda na na planetu, uvijek na raspolaganju i dostupan", kazao je Kleinrock.
Osim što će rasti i brzina i količina podataka koje razmijenjujemo internet se seli i u stvari oko nas.
"Možda je najlakše da si to uprizorimo ovako: zamislite sve automobile, semafore i ceste da su povezani na intenet. E to će omogućiti da automobili među sobom komuniciraju s cestama, semaforima i prometnim znakovima", pojasnio je Petric.
Bez interneta više ne znamo i ne možemo. Dragi internete, sretan ti rođendan!
