Ovih dana, kada temperatura zraka doseže jedva podnošljive visine, udruge za zaštitu životinja apliraju na građane da na javnim površinama u teškim zdjelama ostave vodu za nezbrinute ili divlje životinjice.
Ta malena stvorenja jedva preživljavaju ovakve vrućine, a ambulante su pune ljubimaca i nezbrinutih pasa i mačaka koje su doživjele neku vrstu toplotnih udara. U Zagrebu je primjerice krajem srpnja primijećen veći broj uginulih ptica, što je posljedica visokih temperatura.
Veterinar Nenad Kravaršćan iz Virovitice nam je rekao kako je jedan ljubimac u prošlom toplinskom valu kod njega proveo tri dana oporavljajući se od visokih temperatura.
"Najvažnije je da životinje uvijek imaju pristup velikoj količini hladne vode. Ljubimci ne bi smjeli biti zavezani na lancu pogotovo ako je taj prostor bez hlada i na golom suncu."
Naglašava kako je važno da životinje budu site, ali da im se ne treba davati previše hrane. Istaknuo je kako je važno i da se hrana koju ne pojedu baci jer se na ovim vrućinama mogu razviti bakterije koje im mogu ozbiljno naštetiti.
Na pitanje što napraviti kada vidite na ulici dehidriranu životinju, odgovara:
"Najbolje bi bilo ponuditi im vode i odvesti ih veterinaru ili zvati obližnje sklonište za napuštene životinje. Postoji samo jedan problem. Životinje obično ne uzimaju hranu i vodu od nepoznatih ljudi, jedino ako su jako žedne odnosno gladne."
Virovitički veterinar Oliver Rajković kaže kako se životinje ne smije poticati na nikakvu dodatnu fizičku aktivnost: "Treba izbjegavati dugoročnu izloženost suncu, omogućiti im boravak u rashlađenom prostoru (klimatizirana prostorija ili podrum). U urbanim sredinama životinje ne šetati po asfaltu koji može biti ekstremno topao te uzrokovati opekline po mekušima."
Naravno da postoji problem ili ipak ne?
Kao što smo rekli, udruge pozivaju i da se u težim (da se ne prevrnu) posudama životinjama ostavlja voda, međutim, u nekim mjestima u Hrvatskoj zbog toga biste mogli biti kažnjeni. U Osijeku recimo s 200 kuna!
Odluka o komunalnom redu Grada Osijeka u članku 88. naime kaže:
"Na površine javne namjene nije dozvoljeno ostavljati bilo kakvu vrstu otpada ili na druge načine onečišćivati iste, a osobito se zabranjuje ostavljanje posuda za hranu te hranjenje životinja."
U članku 137 piše: "Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 kn kaznit će se fizička osoba ako ostavlja posude za hranu i vodu ili hrani životinje (članak 88. točka 9.)."
No, ako i vaš grad ima ovakvu odredbu, nemojte se bojati ostaviti vodu za napuštene životinjice, ježeve ili ptičice jer KoraljkaPetrinović iz Udruge Prijatelji životinja kaže kako takve odluke ne vrijede.
"Zakon o zaštiti životinja je iznad gradskih i općinskih odluka, a u njemu se brani uskraćivanje hrane i vode životinjama. Odluke lokalnih zajednica mogu regulirati način, no ne mogu braniti građanima da ostavljaju vodu životinjama."
Apeliraju na građane da ostave vodu jer "malo vode u zdjelici pomoći će i mnogim pticama pa i životinjama koje nećemo ni primijetiti da su došle po svojih par kapi spasa."
Ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba u čijem je sastavu Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu, Damir Skok kaže kako je na svu sreću Zagreb premrežen potocima, rijekama i jezerima pa divlje i napuštene životinje imaju jednostavan pristup vodi.
"Svjesni smo da te sreće nisu svi gradovi zbog čega tijekom ljetnih vrućina divlje životinje mogu dehidrirati."
Istaknuo je kako Grad Zagreb ima, među ostalim, dobro organiziranu skrb o mačkama koje nemaju vlasnike te da postoje hranilišta na kojima gradske mačke, uz hranu, dobivaju i svježu vodu.
"Terenska pak ekipa Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba preuzima napuštene pse te one koji bez vlasnika lutaju gradom. Kako bi psi u Dumovcu imali kvalitetno osvježenje od aktualnih vrućina, vodu im redovito stavljamo u zdjelice te njome punimo bazene. Većina naših pasa obožava kupanje", ispričao je Skok.
Voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba Tatjana Zajec kaže kako njihove terenske ekipe nisu naišle na zdravu dehidriranu životinju, ali istaknula je: "Molimo građane da budu svjesni da mnoštvo divljih životinja živi u njihovoj blizini te da je životinjama katkad potrebna pomoć ljudi."
"Čula sam da je Osijek problem"
Danijela Duvnjak iz Udruge Laki iz Virovitice kaže kako oni problem s komunalnim odlukama grada nemaju jer kod njih to komunalni radnici i sami rade.
"Čula sam još prošle i pretprošle godine da je Osijek problem. Virovitica takvih problema nema."
Kaže kako na području Virovitičko-podravske županije nisu imali ni jedno uginuće životinje od toplotnih udara, ali da su tijekom prvog toplinskog vala životinje masovno padale u nesvijest. Naglašava da je to odgovornost vlasnika te da na ljude apeliraju svako malo da ostavljaju vodu i vode brigu o životinjama.
Vratmo se sad malo na osječku situaciju. Poslali smo upit Gradu Osijeku o cijeloj ovoj situaciji ili možda ipak zavrzlami. Odgovorili su nam kako je zabranjeno ostavljanje posuda za hranu za životinje, ali kako po spomenutom članku nikada nikoga nisu kaznili, već samo usmeno i pismeno upozorili.
"Točkom 9. članka 88. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 10/19), na površinama javne namjene zabranjeno je ostavljanje posuda za hranu i hranjenje životinja.
Komunalni redari nisu pisali prijave niti izdavali obavezne prekršajne naloge osobama za koje su imali saznanja da postupaju protivno navedenoj odredbi, nego su ih usmeno i pisano upozorili da je to odlukom zabranjeno i da ih molimo da to ne čine."
Međutim, ne možemo se ne zapitati čemu onda uopće odluka i kazna od 200 kuna, ako same vlasti ne provode vlastitu odluku. Iz Osijeka kažu kako je ostavljanje hrane za mačke za posljedicu imalo najezdu štakora.
"Ostavljanje hrane i hranjenje životinja na površini javne namjene bio je i jedan od uzroka povećanog broja štakora na Sjenjaku prije dvije godine, kada smo i zaprimali opravdane prigovore građana zbog ostavljanja hrane na površini javne namjene i hranjenja životinja."
Dakle, životinje po ovim velikim vrućinama ne mogu bez svježe i hladne vode, ali ako to na primjer napravite u Osijeku, mogli biste biti kažnjeni, no možda ipak i nećete biti kažnjeni. Sve zavisi o tome hoće li se komunalni redari odlučiti provoditi odluku ili ne.
Ne možemo se ne zapitati postoji li neko drugo rješenje koje bi spriječilo razmnožavanje štakora, a koje bi pomoglo životinjama koje su napuštene i lutaju gradom. I te životinje trebaju i hranu i vodu baš kao i mi ljudi.
