Pivo je jedno od najomiljenijih pića na svijetu. Piju ga baš svi, bez obzira na spol, društveni ili ekonomski status. Volimo ga popiti nakon teškog dana na poslu, kad slavimo ili se samo opuštamo s ekipom. Čak su i najskuplji restorani uvidjeli potencijal piva i kontinuirano rade na proširenju ponude jer ono je ujedno i izniman užitak za nepce.
No kako je sve počelo? Iza piva se skriva fascinantna i dugačka priča, a sve je zapravo počelo slučajno. Povijest piva stara je gotovo koliko i sama civilizacija, a najraniji zapis o pivu ostavljaju Sumerani, i to 6000. godine prije Krista. No znanstvenici i povjesničari smatraju da se u pivu počelo uživati puno ranije. Teorija kaže da je proizvodnja piva nastala slučajno u Mezopotamiji kada je kombinacija žitarica, vode i divljeg kvasca u zraku rezultirala fermentacijom i prvim oblikom piva! Naravno, to prethistorijsko pivo bilo je potpuno drugačije od današnjeg, i okusom i izgledom, te su ljudi proveli sljedećih nekoliko tisućljeća usavršavajući recepturu.
Pivo je tijekom čitave antike bilo popularno piće, a negdje se koristilo i kao oblik valute te znak prestiža. Čak i prvi zakonik na svijetu, Hamurabijev zakonik, spominje pivo i to s uputom: „Pivo ne smije sadržavati previše vode i ne smije se prodavati po previsokoj cijeni.“
Od svih starih civilizacija, smatra se da su Egipćani najviše doprinijeli usavršavanju piva. Egipćanima je pivo označavalo društveni status; tako su oni iz nižih staleža pili slabije i razvodnjeno piće, dok su piva bogatog okusa bila rezervirana za osobe iz visokog staleža. Pivo je čak imalo i značajnu ulogu u izgradnji egipatskih piramida jer su radnici bili plaćeni upravo – pivom.
Dolaskom Rimskog Carstva pivo gubi na popularnosti, a na njegovo mjesto dolazi vino. No pivo je i dalje imalo svoje pristaše te se širenjem Carstva širio i njegov recept.
Tek u srednjem vijeku pivo opet postaje popularno. Tada se receptura usavršava i polako počinje poprimati oblik koji poznajemo danas. U to mračno doba izvori vode bili su toliko zagađeni da je bilo sigurnije piti pivo nego vodu, a pili su je svi – muškarci i žene, pa čak i djeca.
Zanimljiva činjenica iz srednjeg vijeka jest da su glavni pivari bile žene jer je proizvodnja piva predstavljala samo još jedan u nizu kućanskih poslova.
Samostani su također igrali važnu ulogu u povijesti proizvodnje piva. Svojim su proizvodima okrepljivali umorne putnike i tako zarađivali novac za financiranje samostana. Fascinantan je podatak da je dio tih samostanskih pivovara u Nizozemskoj i Belgiji opstao do danas i još se uvijek bave proizvodnjom.
Do industrijske revolucije pivarstvom su se bavili mali i obiteljski obrti, a nakon izuma parnog stroja ono se pretvara u veliku industriju. Broj ljudi u proizvodnji se smanjuje, a pivari su brzo prihvatili i uvodili nove strojeve i znanstvene novine u svoju proizvodnju.
Ključna osoba za razvoj piva u piće kakvo volimo i cijenimo danas je Louis Pasteur. Naime, Pasteur je francuskim pivarima pomagao riješiti problem kvarljivosti piva s kojim su se mnogi proizvođači toga doba mučili. Pasteur je analizirao uzorke pokvarenog piva i otkrio da kakvoća piva ovisi o sorti bakterija za fermentaciju. Uveo je znanost u ovu industriju i učio pivare kako da uzgoje kulture potrebne za kvalitetno pivo.
Sljedeći važan trenutak u evoluciji piva dogodio se u Danskoj, a za njega je zaslužan J. C. Jacobsen, osnivač Carlsberga. Naime, Jacobsen je 1875. godine osnovao i Carlsbergov laboratorij u kojemu je otkrivena inovativna metoda izdvajanja čistog kvasca koji je nazvan Saccharomyces Carlsbergensis. Bio je to ogroman korak za tadašnju produkciju piva, a Jacobsen je, umjesto da zaštiti patent, svoje otkriće podijelio s čitavim svijetom.
Na razvoj industrije piva uvelike je utjecala i njegova distribucija. Širenjem mreže željezničkih pruga u 19. stoljeću, pivo se moglo lakše i brže prevoziti i tako prodavati široj publici.
Ubrzo nakon toga pivarstvo je postalo globalni biznis, a piće iznimno popularno, štoviše, toliko omiljeno da se na nekim ljestvicama popularnosti nalazilo na drugom mjestu, odmah iza čaja.
U 20. stoljeću tehnologija proizvodnje piva sve se više usavršava, a pivarska industrija odgovara potrebama potrošača brojnim novim proizvodima. Tako danas možemo kupiti piva s raznim okusima, craft piva iz svih krajeva svijeta, a novost je što sada i omiljeni dan u tjednu, petak, ima svoje pivo. Pitate se kako? Svi nestrpljivo čekamo taj petak te osjećaje slobode i bezbrižnosti koje nosi sa sobom. Vikend je pred vratima i većina nas napokon ima vremena za druženje s prijateljima i obitelji. Upravo je zato Pan za svoje pivoljupce pripremio novo pivo, Pan Pilsner. Pivo koje ima esenciju petka i lakoće užitka, pivo koje će zadovoljiti svakog potrošača svojom zlatnom bojom, aromom, ali i osvježavajućom gorčinom. Baš kakav pilsner treba biti, baš okus petka kakav cijenimo.
Priča o pivu tu ne staje, možemo reći da će postati samo još zanimljivija. Uz napredak tehnologije i ljudsku kreativnost, tko zna kakvo ćemo pivo piti za 100 godina!
Do tada uživajmo u pivu u trenutnom obliku i ostavimo ova nagađanja budućim generacijama. Počasti se novim Pan Pilsnerom, čak i ako nije petak, i uživaj u osjećaju slobode!
Sadržaj donosimo u suradnji s Pan pivom.
