Komunisti nisu htjeli da gleda svoj Zagreb bijeli, ali i danas budno prati što rade njegovi Hrvati

Postavljen je samo sedam godina nakon banove smrti.

Monumentalna konjanička skulptura bana Josipa Jelačića predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske metropole.

Djelo austrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna nije samo umjetničko ostvarenje, već i svjedok burne hrvatske povijesti.

Prvi prijedlog za podizanje spomenika banu Jelačiću dao je zagrebački gradonačelnik Janko Kamauf 1854. godine, nakon što je car Franjo Josip I. Jelačiću dodijelio grofovsku titulu.

Međutim, zbog poteškoća u prikupljanju sredstava, realizacija je odgođena. Nakon Jelačićeve smrti 1859. godine, njegov nasljednik ban Josip Šokčević pokrenuo je natječaj za izradu spomenika.

Na natječaj su se javila dva umjetnika: riječki kipar Vatroslav Donegani i bečki majstor Anton Dominik Fernkorn, koji je naposljetku dobio priliku izraditi spomenik. Fernkorn je već bio poznat zagrebačkoj publici kao autor kipa Merkura na pročelju današnjeg hotela Dubrovnik.

Spomenik je izrađen kao paradna konjanička skulptura od bronce, prva takve vrste u Zagrebu. Ban je prikazan na konju u kasu, odjeven u svečanu odoru koju je nosio na ceremoniji ustoličenja 1848. godine, s isukanim mačem u desnoj ruci.

Svečano otkrivanje spomenika održano je 16. prosinca 1866. godine, kada je postavljen okrenut prema sjeveru-sjeveroistoku, prema tada važnijem dijelu grada - Kaptolu i Gradecu.

Međutim, nakon Drugog svjetskog rata, 1947. godine, komunističke vlasti uklonile su spomenik te proglasile Jelačića "slugom stranih interesa".

Zahvaljujući povjesničaru umjetnosti dr. Antunu Baueru, kip je sačuvan u prostorima Gliptoteke.

Nakon demokratskih promjena i raspada Jugoslavije, spomenik je restauriran i vraćen na Trg bana Jelačića 16. listopada 1990. godine, na banov rođendan. Ovaj put postavljen je okrenut prema jugu.

Danas je konjanička skulptura bana Jelačića nezaobilazna točka okupljanja Zagrepčana i turista.

Spomenik svjedoči o složenoj hrvatskoj povijesti i različitim interpretacijama prošlosti.

Kip bana Jelačića ostaje jedan od najvažnijih spomenika hrvatske kulturne baštine, koji svojim položajem i značenjem i danas oblikuje identitet glavnog zagrebačkog trga i cijelog grada.

Rad Vincenta Katzlera (08.03.1869)

Inače, ako to eventualno niste znali, konj ispod bana Jelačića zove se Emir i ban ga je dobio na poklon od Mahmud-bega Bašića iz Bihaća. Ban je na konju dojahao na ustoličenje u Zagrebu, a deset godina nakon banove smrti, sa svijeta odlazi i on.