Elon Musk proveo je gotovo dva desetljeća sanjajući o koloniziranju Marsa zahvaljujući čemu je okupio gomilu obožavatelja s kojima dijeli ista razmišljanja. Svjetske vlade to još uvijek ne pokušavaju, prvenstveno zbog činjenice što bi takav pothvat bio nezamislivo skup, prenosi CNN.
Musk, inače glavni izvršni direktor kompanije SpaceX, karakterizirao je svoje planetarne ambicije više kao moralni poziv, nego poslovni plan. "Ako se nešto strašno dogodi na Zemlji uzrokovano ljudskim djelovanjem ili prirodom, moramo imati nekakav oblik životnog osiguranja u tom kontekstu. Nakon toga slijedi uzbuđenje i pustolovina koji dolaze s takvom misijom", rekao je Musk na virtualnoj konferenciji.
Međutim, planovi SpaceX-a u pohodu na Crveni Planet za sobom povlače niz tehnoloških, političkih i etičkih pitanja. Jedna od najizazovnijih prepreka je ona financijska pa čak ni sam Elon Musk nije u mogućnosti procijeniti trošak cijele misije.
Posljednji svemirski program koji je financijski približan Muskovim ambicioznim planovima međuplanetarnog putovanja jest NASA-in program Apollo koji je koštao čak 280 milijardi dolara. Na NASA-ine programe u nekim godinama trošilo se četiri posto sveukupnog proračuna SAD-a.
Muskovo osobno bogatstvo procijenjeno je na otprilike 100 milijardi dolara, barem na papiru, zahvaljujući dionicama tvrtke Tesla, koja proizvodi električne automobile. Musk je izjavio da se nada kako će profit od drugih SpaceX-ovih projekata, uključujući i projekt satelitskog interneta koji je već u beta fazi testiranja, ubrzati razvoj 'Marsovske rakete'. Banke i ulagači već su uložili šest milijardi dolara u SpaceX što tu tvrtku čini jednom od najvrednijih privatnih kompanija na svijetu.
Može li se zaraditi na Crvenom Planetu?
SpaceX je još godinama od razvoja tehnologije koja bi ljudima omogućila naseljavanje na Marsu, a kompanija je tek u početnoj fazi razvoja rakete Starship za koju se Musk nada da će jednog dana omogućiti putovanje dugo otprilike 50 milijuna kilometara.
Musk procjenjuje da će razvoj rakete Starship koštati 10 milijardi dolara i da prvi putnici neće biti ljudi nego stotine satelita.
Ako jednog dana ljudi uspješno koloniziraju Mars, barem prvih 100 godina ekonomska situacija bit će upitna, kaže Michael Meyer, glavni znanstvenik NASA-inog programa za otkrivanje Marsa.
Unatoč tome, Musk ima plan za pretvaranje Marsa u privlačnu destinaciju za trajno naseljavanje: teraformiranje. Teraformiranje je hipotetski scenarij, odnosno, proces prilagođavanja nebeskog tijela, u ovom slučaju Marsa, kako bi bio što sličniji Zemlji. Ideja je da bi se Marsova atmosfera prilagodila korištenjem stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatsku krizu na Zemlji, a jedan od Muskovih prijedloga za realizaciju tog procesa je bacanje nuklearnih bombi na Mars.
"To je bila intelektualna vježba. U Marsovoj atmosferi jedva ima kisika i beskrajno malo vode što onemogućuje i uzgoj biljaka, a kamoli stvaranje većeg vodenog toka. Za to bi nam trebala svemirska tehnologija. Ne postoje poznati resursi na Marsu koji bi bili vrijedni na Zemlji, jedan od razloga zbog kojeg je Mars zanimljiv znanstvenicima jer je uglavnom sačinjen od istih tvari kao i Zemlja", rekao je Meyer.
Još je nejasno koga točno Musk zamišlja kao prve naseljenike na Marsu, a njegovo korištenje riječi 'kolonizacija' također se propitkuje jer se povezuje s pojmom kolonijalizma, odnosno činjenice da su određene nacije u povijesti eksploatirale novootkrivena područja zbog vlastitih interesa i nadmoći.
