Europu bi prije Božića mogle pogoditi niske temperature i jače zahlađenje, prema novoj dugoročnoj vremenskoj prognozi koju su izradila vodeća međunarodna klimatska tijela. Ovo se upozorenje analizira u kontekstu problema s opskrbnom plina u Europi zbog rata u Ukrajini.
Analitičari kažu da bi trebalo biti dovoljno plina za normalnu zimu, ali ako temperature padnu i potrošnja plina se poveća, države bi mogle uvesti ograničenja što bi pak utjecalo na održivost proizvodnje i radnih mjesta.
"Mogućnost hladnog razdoblja ove godine - najvjerojatnije u prosincu - i dalje je 'vrlo realna'", rekao je za Politico Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus pri Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
Sezonska prognoza objavljena u srijedu, temelji se na podacima ECMWF-a i šest drugih nacionalnih prognostičkih centara. Predviđanje vremenske prognoze u ovako ranu jesen ide i s dozom opreza jer je još prerano za čimbenike koji bi mogli utjecati na vrijeme u siječnju i veljači, ali europske vlade koje se pripremaju za prvu zimu u uvjetima energetske krize, ipak bi trebale biti oprezne zbog mogućnosti predbožićnih hladnoća koje bi stvorile dodatni pritisak na ionako napregnutu opskrbu kontinenta plinom, navodu Buontempo.
"Izlazimo iz toplog ljeta. Znamo da su zime sve blaže. Stoga smo možda skloni misliti da će zima biti blaga i da ne moramo se brinuti", kaže Buontempo. "Možda to i jest slučaj, no prognoza koju objavljujemo sada i naše razumijevanje načina na koji klimatski sustav funkcionira, navodi nas da ukažemo kako zapravo postoji šansa za vrlo hladni val, a ove godine šansa za to - prije Božića - veća je nego u normalnoj godini".
Ako se trenutni vremenski obrazac La Niñe s temperaturom površine mora nižom od prosječne u ekvatorijalnom Pacifiku zadrži do Nove godine - što nije nešto što se još uvijek može sa sigurnošću predvidjeti - to bi obično značilo blažu drugu polovicu zime.
Još jedan ključni čimbenik u određivanju vremena u siječnju i veljači - polarni vrtlog, prsten vjetra velike brzine koji okružuje Arktik - još nije utvrđen, što onemogućuje bilo kakva čvrsta predviđanja o ovom razdoblju.
Buontempo je rekao da je za europske vlade važno da što više koriste postojeće podatke o klimatskim uvjetima i vjerojatnim vremenskim obrascima — ne samo za planiranje zahlađenja, već i za predviđanje potencijalnih razdoblja slabog vjetra i niske količine oborina koja bi mogla utjecati na proizvodnju obnovljive energije.
Energetska tržišta obično najviše uzimaju u obzir dugoročnu prognozu koja izlazi u studenom budući da je do tada većina glavnih čimbenika koji oblikuju vremenske prilike za drugi dio zime u igri, rekao je Buontempo.
