Nazivaju se "promatrači" i moguće je da nas već milijunima godina tajno nadgledaju iz svemira, možda čak i prije našeg postojanja. Tu je pretpostavku u svom znanstvenom radu iznio američki fizičar James Benford.
Iako je ta pretpostavka na prvi pogled dosta radikalna, ima i svoju dugu povijest u znanstvenoj domeni potrage za vanzemaljskom inteligencijom.
Prvi je ideju "superiorne galaktičke zajednice" koji šalju međuzvjezdane sonde kako bi promatrali, nagledali pa čak i komunicirali s drugim oblicima života, iznio radiofizičar Ronald Bracewell sa Sveučilišta Stanford 1960. godine.
"Sonda koja je možda locirana u našoj blizini ima dosta vremena prije nego što naša civilizacija postigne stupanj razvoja kada bi je mogla uočiti. Kada to bude moguće, ostavljen je prostor za uspostavu kontakta i komunikaciju", ističe Benford.
VEZANE VIJESTI
- Poznati dobitnici Nobela za fiziku: Promijenili su ono što znamo o svemiru
- Naš sunčev sustav posjetio je neki drugi međuzvjezdani objekt? Komet je ugledao astronom amater
Iako je koncept Bracewellovih sondi i dalje predmet astronomskih istraživanja, nema konkretnih dokaza o postojanju robotskih patrola.
Benford je u svom radu iznio prijedlog da bi se ti "promatrači" mogli nalaziti u Sunčevom sustavu. Kao lokaciju navodi objekte u blizini Zemlje zvane kontrolni objekti. Oni kruže oko Sunca na način sličan Zemljinoj revoluciji u blizini našeg planeta, piše ScienceAlert.
Neki znanstvenici ne slažu se s Benfordovim pretpostavkama
Astronomi su do sada otkrili vrlo mali broj takvih objekata, od kojih je Zemlji najbliži asteroid 2016 HO3, koji je NASA nazvala "stalnim Zemljinim pratiteljem".
"Asteroid 2016 HO3 kruži oko našeg planeta i pritom se nikada previše ne udaljava od njega, budući da oboje kruže oko Sunca. Štoviše, može se reći da taj objekt pleše sa Zemljom", kazao je NASA-in znanstvenik Paul Chodas.
Ti bi asteroidi mogli biti zbog svoje blizine idealna mjesta za smještanje robotskih sondi koje su naši "promatrači", tvrdi Benford.
"Trebamo ih krenuti proučavati uz pomoć elektromagnetskog spektra i planetarnog radara, a isto tako ih i posjećivati koristeći se sondama", dodao je fizičar.
Neki su znanstvenici izrazili pak skeptičnost kada su u pitanju Benfordove teze.
"Kolika je vjerojatnost da ćemo na nekome od tih koorbitalnih objekata naći izvanzemaljsku sondu? Vrlo, vrlo mala. Međutim, samo istraživanje bi nas jako malo i koštalo, pa zašto ne pokušati?", objasnio je teoretski fizičar i astrobiolog sa Sveučilišta u Arizoni, Paul Davies.
