Velebni Umjetnički paviljon na jedan topli i sunčani dan, a unutra komorno i mračno, baš kako priliči djelima Alberta Giacomettija. Mjesto je to na kojemu sam se, oči u oči, sreo s najskupljom skulpturom na svijetu, prodanom za više od pola milijarde kuna! Već u trenutku kad je nastao, Čovjek koji hoda postao je simbol 20. stoljeća. Ovako mršav, krhak i izranjavan nakon što je prošao sve strahote dva svjetska rata, nije mu preostalo ništa drugo već da ovako tupog i bezizražajnog pogleda samo korača prema naprijed.
Sigurnosne mjere pod kojima je Hodač u društvu Žena iz Venecije došetao do Zagreba bile su nevjerojatne. Skulpture su to koje želi izložiti svaki muzej na svijetu. Meni su moji kolege vani u inozemstvu rekli - da sam samo na posudbu dobila ovo djelo- Čovjeka koji hoda, da sam već napravila jako veliku stvar.Zagreb se ovom izložbom potvrđuje kao jedna čvrsta kulturna destinaciaj na likovinoj karti Europe. Zagreb nije više slučajna destinacija kojoj se događaju velike izložbe, kaže Jasminka Poklečki Stošić, autorica izložbe.
Alberto Giacometti turobno je vidio ljude oko sebe jer 20. stoljeće bilo je nevjerojatno razarajuće. Za potrebe izložbe, Umjetnički paviljon pretvoren je u grobnicu u kojoj Žene iz Venecije koračaju kao na pisti, pod svjetlima reflektora, dok je oko njih zapravo mrak. Ovo tek 16 godina mlado 21. stoljeće pokazalo je kako bi sa svojim ratovima, terorističkim napadima i milijunima izbjeglica moglo biti još i gore od prošlog.
- Željela bih da posjetitelji koji dođu i vide ovu izložbu da zastanu kraj skulptura Alberta Giacomettija i da se oni i svi mi upitamo što može učiniti svatko od nas da strahote koje se dešavaju ne nestanu. Ukoliko ne zastanemo i to se ne upitamo, bojim se da ćemo nestati, govori nam autorica izložbe.
Od 20. rujna do 8. siječnja svatko će moći vidjeti izložbu godine i zapitati se isto pitanje. Jer ispod svog glamura, finih odijela i dizajnerskih torbica koje si mogu priuštiti samo neki, moderan čovjek u nesigurnom vremenu zapravo i jest Čovjek koji hoda.
