Važan dio kolektivnog identiteta nacije za mnoge je Talijane konzumiranje tjestenine na bezbroj načina, no unatoč tomu prehrambene i kulinarske navike naših susjeda postupno se mijenjaju.
Penne all'arrabiata, spaghetti carbonara, lasagne, teško je pronaći neku drugu vrstu hrane koja se u tolikoj mjeri povezuje s Italijom kao što je to tjestenina. No, odnedavno si prehrambene i kulinarske navike Talijana izmijenjene, a konzumacija jela od tjestenine znatno je manja.
Istraživanje je pokazalo da je tijekom 2004. svaki stanovnik Italije godišnje konzumirao oko 28 kilograma tjestenine, a 2013. 25.3 kilograma, što je za deset posto manje.
Pad potrebe za konzumiranjem jela od tjestenine nije jedino što se u zemlji izmijenilo, kaže profesor nutricionizma na napuljskom sveučilištu, Gabriele Riccardi.
"Konzumiranje tjestenine, kruha i riže s vremenom se postupno smanjilo", kaže Riccardi, dodajući da se na drukčiji način i u drukčijim količinama konzumiraju i meso i povrće.
U nekadašnjoj klasičnoj rimskoj trattoriji nudila su se tradicionalna jela poput tjestenine ili pizze, a danas je izbor šarolikiji.
Brojni restorani u međuvremenu na jelovnicima nude vegetarijanska i veganska jela kao i ona od organski proizvedene hrane. Iznimno su popularna i jela od kuskusa i kvinoje.
Usto je u ponudi sve više 'stranih' jela, brze kineske hrane, česti su sushi barovi i franšize brze hrane koje turistima i mjesnom stanovništvu nude alternativu kuhinji u kojoj prevladava 'pasta'.
"Izmjene su posljedica nekoliko faktora koji su se dogodili istodobno. Prije svega, posrijedi je demografski faktor. Naime populacija je sve starija, sve je manje tradicionalnih obitelji i sve više samaca. Usto je u zemlju u posljednjim godinama uselio velik broj izbjeglica koji su sa sobom donijeli vlastite prehrambene navike, tradiciju i potrebe. Ne smijemo zaboraviti ni da je među mladima sve više onih koji vode računa o zdravim namirnicama, svojoj težini i broju kalorija koje unose u organizam. Većina ih tjesteninu izbjegava jer, po njihovim saznanjima deblja", kazao je profesor Riccardi.
"Tu su i izmjene u načinu života i životnim navikama, poput odlazaka na ručak ili večeru izvan doma, drukčije radno vrijeme, redovita vježba ili rekreacija, a prisutne su i velike kulturološke promjene. Primjerice, u Italiji se izmijenila uloga žene. Prije je bilo uobičajeno da 'mater familias' brine o prehrani svih članova obitelji, a oni su se svakodnevno okupljali za stolom. Danas mnoge mlade majke naručuju gotovu hranu ili obraćaju veću pozornost na zdravu prehranu", govori Riccardi.
Po izvješćima UN-ove Organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO) sve manje Talijana konzumira mediteransku kuhinju, zbog globalizacije i izmjene životnog stila. S tim se stajalištem slaže i direktor poznate talijanske tvrtke za proizvodnju tjestenine Paolo Barilla. "Kada sam bio dijete, nismo imali bog zna što u ponudi. Danas su stvari drukčije. Količina proizvoda koji se nude na tržištu utrostručila se, a to se odnosi i na proizvode od tjestenine".
Šire se i trendovi veganske, vegetarijanske kuhinje, organskih proizvoda, jela od cjelovitih žitarica i hrane bez glutena.
Unatoč izmjenama u prehrambenim navikama Talijana nije se izmijenila važnost koju pridaju hrani i jelu. Po istraživanju koje je proveo institut Censis 17,9 Talijana smatra da je važnost dobre hrane pitanje njihova ponosa i nacionalnog identiteta.
"Pristup prehrani i načinu na koji se hrane Talijanima pomaže da žive zdravije, da se druže s obitelji i prijateljima te da se osjećaju dijelom zajednice", zaključuje Censis.
