No misli da nije ključ u fosilima nego kokošima.

"Kokoši imaju veći dio DNK dinosaura nego što bismo ikada mogli naći u fosilima" objašnjava dr. sci. Horner. Kao primjer navodi nedavne uspjehe palegenetičara koji su promijenili kokošji kljun u njušku mijenjajući proteinske gene.

"Već danas možemo ugraditi zube u ptice, a nedavno je skupina znanstvenika iz Yalea i Harvarda uspjela preobraziti kljun u usta koja nalikuju onima dinosaura", dodaje.

"Sve što nam preostaje je dodati rep, a krila pretvoriti u ruke. Koliko će zato trebati, teško je reći. Možda uspijemo sutra, možda za 10 godina", zaključuje Horner.

Discovery.com/Webcafe.hr