Prije nekoliko dana u Vražjem tjesnacu, na mjestu kojem je nemoguće prići bez posebne opreme, pronađeno je tijelo turista koji je iznenada preminuo. Nagađa se kako je uzrok smrti smrzavanje, no okolnosti smrti se još istražuju. Svake godine prijevoj uzme nekoliko života, a na zao glas došao je nakon tajanstvenog stradavanja skupine mladića 1959. koje do danas nije objašnjenjo.
Stradali iskusni planinari
Desetero studenta s Politehničkog fakulteta u Jekaterinbugu potkraj siječnja 1959. otišlo je na planinarsku ekspediciju na sjeveru Uralskog gorja, a cilj je bio osvojiti vrh planine Otorten. Iako visoka svega 1234 metra, išli su usred zime, što u ovom dijelu Rusije podrazumijeva velike količine padalina i temperature od -30 stupnjeva Celzijevih.
Skupinu studenata, koji su svi redom bili iskusni planinari, vodio je inženjer Igor Djatlov. Minerolog i geolog Juri Judin se razbolio, te je morao odustati od ekspedicije i vratiti se kući. Zbog otežanih vremenskih uvjeta ostatak grupe podigao je bazni logor na planini Kholat Syakhl, koju narod Mansi koji živi u toj Tjumenskoj oblasti, naziva planinom smrti. Danas je poznatija pod imenom Djalatovljev prijevoj, prema vođi stradalih studenata.
Dnevnik otkrio dan smrti?
Do svog cilja nisu stigli, niti su se telegramom javili kućama pa je pokrenuta potraga. Kamp je pronađen tek 26. veljače 1959. Napušten. Šatori su bili razrezani, iznutra. Novac, željezničke karte, alkohol - sve su ostavili u šatorima i, ono što je najviše šokiralo spasioce, u kampu su ostavili i tešku zimsku odjeću i obuću. Pronađen je i dnevnik, u kojem je zadnja bilješka bila datirana 2. veljače.
Tragovi koje su mogli razaznati pokazivali su da su pobjegli iz šatora trčeći, ali da u blizini nije bilo drugih ljudi ili životinja.
Nekih kilometar nizbrdo od kampa, pronašli su pet tijela, među ostalima i vođu ekspedicije Djalatova. Bili su polugoli, a neki među njima i bosi. Trojica od njih su, sudeći prema položaju, krenula natrag prema šatorima. Dvojica su imala opečene ruke i nađena su pored drva i ostataka male vatre.
Misteriozne ozljede
Preostala četvorica pronađena su tek nakon tri mjeseca, na obližnjoj padini. Oni su bili nešto bolje odjeveni, ali izgleda da su jedni nosili odjeću drugih. "Mrtvi su, čini se, ustupili odjeću živima. Noga Ljudmile Dubinine bila je zamotana u komad hlača Jurija Krivonišenka, a Semjon Zolotarjov je nosio Dubininu kapu i kaput. Neki komadi odjeće bili su rezani, kao da su nasilu skidani", prenosi Atlas Obscura. Za razliku od petorke pronađene nizbrdo od kampa, na ovim tijelima pronađene su i ozljede - dvoje je imalo slomljena rebra, a jedno tijelo imalo je frakturu lubanje. No nije bilo oštećenja tkiva koje bi bilo karakteristično za tupe udarce, a ozljede su, prema obdukciji, zadane nadljudskom snagom.
Istraga držana u tajnosti
Istraga je dugo trajala, no bez jasnog zaključka, osim da su "stradali od prirodnih uvjeta". Dosje o istrazi, koja je službeno prekinuta u svibnju 1959. stavljeni su u tajni arhiv. Objavljeni su tek 1990. no, tvrde upućeni, ključni dijelovi su nedostajali. Jasno je samo kako je šestero planinara umrlo od hipopertmije.
Zataškani vojni pokus?
Neki teoretičari zavjere pišu kako su kod mnogih pronađeni tragovi zračenja, a u prilog tome navode dvojicu opečenih ruku, kao i činjenicu da javnost nikada nije dobila uvid u dio obdukcije u kojem se govori o unutarnjim organima.
Prema njima, najvjerojatnije objašnjenje je testiranje radiaktivnih padobranskih bombi s uranom. Eksplozija iznad tla, prema njima, objasnila bi ozljede, a radijacija bi bila uzrok i gubitku pigmenta kože i kose, koji su navodno primijetili na tijelima. Dodaju kako je zbog toga vojska sve zataškala. No problem je u tome što ozljede nisu jednake kod svih, a fotografski film je pronađen neoštećen.
Ubio ih Jeti?
Druga teorija je kako ih je napao Menk, ruska varijanta Jetija. Skupina koja se smrznula, prema tom objašnjenju jednostavno je bježala od stvorenja, a u prilog navode i ozljede "zadane nadljudskom snagom". Osim toga, u dnevniku je pronađena i bilješka "Od sada smo sigurni da snjegovići postoje. Mogu se naći na sjevernom Uralu, uz planinu Otorten". No, nisu nađeni nikakvi tragovi osim stradalih planinara, a zapis o snjegovićima se vjerojatno odnosi na same planinare.
Paradoksalno skidanje
Jedno od ponuđenih objašnjenja je i "paradoksalno skidanje". Kod smrzavanja, vrhovi živaca odumiru pa pothlađeni čovjek (koji najčešće počinje gubiti razum) osjeća kako mu koža bridi kao da gori i počinje se skidati. To bi možda objasnilo one koji su stradali od hipotermije, no nevjerojatno je da se svima javila u isto vrijeme. Osim toga, ne objašnjava se zašto su opće počeli bježati iz logora. U prilog toj teoriji ide to što je 2. veljače, na dan nestanka, bila snježna oluja u tom kraju. Ipak, taj zapis pokazuje kako im je moral bio prilično visok, a svi su bili iskusni planinari.
