MISTERIJ STAR SEDAM MILENIJA: /

Udarili su temelje civilizacije, no zašto su se prikazivali kao gušteri?

Image

Zbog svih dostignuća, njihovu kulturu su prihvaćale i okolne skupine, po svemu sudeći mirno i bez ratnih sukoba.

13.3.2021.
18:33
VOYO logo

Uvriježeno je mišljenje u kako je suvremena civilizacija započela u Iraku, odnosno drevnoj Mezopotamiji sa Sumeranima koje se smatra prvom velikom civilizacijom. Njihovo porijeklo nije posve razjašnjeno, njihov jezik ne pripada ni semitskoj ni indoeuropskoj porodici jezika Sami sebe nazivali su "ljudi crnih glava", a svoj teritorij "zemlja" ili "zemlja ljudi crnih glava, a koliki je bio njihov utjecaj dovoljno govori da su ih i civilizacije koje su došle nakon njih, smatrale kolijevkom kulture.

Image
KONAČNI DOKAZ DREVNIH IZVANZEMALJACA? /

'U pet gradova osam kraljeva, vladali su 241.200 godina. Tada nadođe poplava'

Image
KONAČNI DOKAZ DREVNIH IZVANZEMALJACA? /

'U pet gradova osam kraljeva, vladali su 241.200 godina. Tada nadođe poplava'

Kraj nomada i početak urbanizacije

Međutim, jedno arheološko otkriće iz temelja je promijenio sliku. Početkom 20. stoljeća na arheološkom nalazištu Tel al Ubaid, pronađeni mnogi predsumerski artefakti stari 7000 godina, koji prikazuju humanoidne likove s karakteristikama guštera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kultura Ubaida pretpovijesna je kultura u Mezopotamiji koja datira između 4000. i 5500. pr. n.e. Kao i kod Sumerana, podrijetlo naroda Ubaidian nije poznato. Živjeli su u velikim seoskim naseljima u kućama od opeke od blata, a razvili su arhitekturu, poljoprivredu i obrađivali zemlju navodnjavanjem. Među pronađenim ostacima su velike kuće u obliku slova T, otvorena dvorišta, popločene ulice, kao i oprema za preradu hrane. Neka od tih sela počela su se razvijati u gradove, počeli su se pojavljivati ​​hramovi te monumentalne građevine kao i u Eriduu, Uru i Uruku, glavnih mjesta sumerske civilizacije. Prema sumerskim tekstovima, vjerovalo se da je Ur prvi grad.

Glavno mjesto na kojem su otkriveni neobični predmeti zove se Tell Al’Ubaid - iako su figurice pronađene i u Uru i Eriduu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gušteri koji sišu mlijeko

Image

Lokalitet Al’Ubaid mali je nasip promjera oko pola kilometra i dva metra iznad zemlje. Nalazište je prvi put iskopao Harry Reginald Hal 1919. godine. Muške i ženske figurice pronađene su u različitim položajima, a u većini figurica izgleda da nose kacigu i imaju jastučiće na ramenima. Utvrđeno je da druge figurice drže štap ili žezlo, možda kao simbol pravde i vladavine. Svaka figurica ima drugačiju pozu, ali najčudnije od svega je to što neke ženske figurice drže bebe koje sišu mlijeko, a dijete je također predstavljeno kao stvorenje nalik gušteru.

Figurice prikazuju likove s dugim glavama, očima u obliku badema, dugim suženim licima i nosom guštera. Što točno predstavljaju, potpuno je nepoznato. Prema arheolozima, njihovo držanje tijela, poput ženskog lika koji doji, ne sugerira da su to bili ritualni predmeti. Pa, što su predstavljale ove brojke guštera?

Kakvi god bili, čini se da su bili važni drevnom Ubaidianu. Poznato je da je zmija bila glavni simbol koji se u mnogim društvima koristio za predstavljanje brojnih bogova, na primjer, sumerskog boga Enkija. No gušter nije čest kao simbol božanskog, a i figurice, prikazane u svjetovnom izdanju ne sugeriraju božansku ikonografiju.

Početak raslovanja i uspon vladajuće klase

Image

Među prvima su gradili kanale i prvu poljoprivredu u sušim regijama, no puno značajnije nasljeđe Ubaida od materijalnih ostataka je i njihova ključna uloga u raslojavanju društva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Krajem ubaidske kulture, u naseljima se jasno vidi kako neke kuće postaju veće, a i ostali ostaci jasno ukazuju na rušenje egalitarizma. Sredinom prošlog stoljeća dvojica američkih antropologa i etnologa, Morton Fried i Elman Service iznijeli su hipotezu se u razdoblju Ubaida po prvi puta javlja elitna klasa nasljednih poglavica, vjerojatno vođa rodova koji su bili povezani s administracijom hrama, a time i raspodjelom dobara i medijacijom u sukobima. Do tada, eventualni sukobi su se, kao i u mnogim primarnim društvima, riješavali kvazidemokratski, na plemenskim vijećima.

S rastućom urbanizacijom, javlja se potreba i birokracijom, a pečati i stilizirane oznake koje su Sumerani kasnije razvili u prvo pismo, pojavili su se za Ubaida, pa se može reći reći da su udarili temelje pismenosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog svih dostignuća, njihovu kulturu su prihvaćale i okolne skupine, po svemu sudeći mirno i bez ratnih sukoba. A zajedno s prvim jedrima, navodnjavanjem, plugom i prekrasnom keramikom, širila se i ideja nasljedne elite koja u ruci drži i vjersku i sudsku vlast, kao i većinu imovine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo