Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inženjerski tim NASA-e istražuje misterij koji se događa na letjelici Voyager 1, piše Independent.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voyager 1 je inače najudaljeniji objekt koji je stvorio čovjek, a lansiran je prije 44 godine. Trenutno djeluje na rubu Sunčevog sustava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, znanstvenici su otkrili da letjelica uspješno prima i izvršava naredbe sa Zemlje, ali očitanja iz sustava ne odražavaju ono što se zapravo događa na Voyageru 1, odnosno da šalje "nemoguće podatke".</para><hmn:article id="9edf4c0a-b998-11eb-a373-76a7853e57c1" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Nije se pokrenuo nikakav sustav zaštite od kvara</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sustav održava orijentaciju letjelice, držeći njezinu antenu točno usmjerenu na Zemlju, tako da se podaci s nje mogu slati u Nasu. Iako svi pokazatelji upućuju na to da sustav radi normalno, telemetrijski podaci koje vraća čini se da su nasumično generirani. Na taj način se ne odražava bilo kakvo moguće stanje u kojem bi sustav mogao biti.</para><hmn:image id="13ff1536-92a4-11eb-9e3b-0242ac12000f" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također, problem nije pokrenuo nikakav sustav zaštite od kvara koji bi mogao staviti Voyager u siguran način rada, a signal nije oslabio što sugerira da je antena još uvijek u svom normalnom položaju, usmjerena prema Zemlji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NASA kaže da će nastaviti pratiti situaciju jer je moguće da bi nevažeće podatke mogao proizvesti neki drugi sustav, ali kažu da ne razumiju zašto se to događa niti koliko dugo bi to moglo trajati. Potrebno je otprilike dva dana da poruka sa Zemlje stigne do Voyagera i dobije odgovor od letjelice.</para><heading2>Veliki izazovi za inženjerski tim</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovakav misterij je na neki način primjeren u ovoj fazi misije Voyager", rekla je Suzanne Dodd, voditeljica projekta za Voyager 1 i 2 pa dodala:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Obje su letjelice stare skoro 45 godina, što je daleko iznad onoga što su organizatori misije očekivali. Također, mi smo u međuzvjezdanom prostoru, okruženju s visokim zračenjem u kojem prije nije letjela nijedna letjelica. Dakle, postoje veliki izazovi za inženjerski tim. Ali, mislim da ako postoji način da se riješi ovaj problem, naš će ga tim pronaći."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Postoji mogućnost da NASA neće pronaći izvor problema i umjesto toga mora izdati izmjene softvera ili koristiti jedan od pričuvnih sustava letjelice. Slično je već učinjeno 2017. godine kada se Voyager morao prebaciti sa svojih primarnih potisnika na sekundarne zbog znakova degradacije.</para>

Što se događa? NASA prima 'nemoguće podatke' s ruba Sunčevog sustava: 'Ne razumijemo zašto. To je misterij...' Znanstvenici su otkrili da letjelica uspješno prima i izvršava naredbe sa Zemlje, ali očitanja iz sustava ne odražavaju ono što se zapravo događa na Voyageru 1 Inženjerski tim NASA-e istražuje misterij koji se događa na letjelici Voyager 1, piše Independent.Voyager 1 je inače najudaljeniji objekt koji je stvorio čovjek, a lansiran je prije 44 godine. Trenutno djeluje na rubu Sunčevog sustava.Međutim, znanstvenici su otkrili da letjelica uspješno prima i izvršava naredbe sa Zemlje, ali očitanja iz sustava ne odražavaju ono što se zapravo događa na Voyageru 1, odnosno da šalje "nemoguće podatke".Nije se pokrenuo nikakav sustav zaštite od kvaraSustav održava orijentaciju letjelice, držeći njezinu antenu točno usmjerenu na Zemlju, tako da se podaci s nje mogu slati u Nasu. Iako svi pokazatelji upućuju na to da sustav radi normalno, telemetrijski podaci koje vraća čini se da su nasumično generirani. Na taj način se ne odražava bilo kakvo moguće stanje u kojem bi sustav mogao biti.Također, problem nije pokrenuo nikakav sustav zaštite od kvara koji bi mogao staviti Voyager u siguran način rada, a signal nije oslabio što sugerira da je antena još uvijek u svom normalnom položaju, usmjerena prema Zemlji.NASA kaže da će nastaviti pratiti situaciju jer je moguće da bi nevažeće podatke mogao proizvesti neki drugi sustav, ali kažu da ne razumiju zašto se to događa niti koliko dugo bi to moglo trajati. Potrebno je otprilike dva dana da poruka sa Zemlje stigne do Voyagera i dobije odgovor od letjelice.Veliki izazovi za inženjerski tim"Ovakav misterij je na neki način primjeren u ovoj fazi misije Voyager", rekla je Suzanne Dodd, voditeljica projekta za Voyager 1 i 2 pa dodala:"Obje su letjelice stare skoro 45 godina, što je daleko iznad onoga što su organizatori misije očekivali. Također, mi smo u međuzvjezdanom prostoru, okruženju s visokim zračenjem u kojem prije nije letjela nijedna letjelica. Dakle, postoje veliki izazovi za inženjerski tim. Ali, mislim da ako postoji način da se riješi ovaj problem, naš će ga tim pronaći."Postoji mogućnost da NASA neće pronaći izvor problema i umjesto toga mora izdati izmjene softvera ili koristiti jedan od pričuvnih sustava letjelice. Slično je već učinjeno 2017. godine kada se Voyager morao prebaciti sa svojih primarnih potisnika na sekundarne zbog znakova degradacije. 'PRED NAMA JE IZAZOV' 

'PRED NAMA JE IZAZOV'

Što se događa? NASA prima 'nemoguće podatke' s ruba Sunčevog sustava: 'Ne razumijemo zašto. To je misterij...'

<para>
Voyager 1, letjelica koja je već 44 godine u svemiru, prvi je put otkrila neprestani šum izvan Sunčeva sustava, piše <ulink url="https://www.livescience.com/voyager-hum-interstellar-space.html?utm_source=notification">LiveScience</ulink>.</para>
<para>Letjelica koja je lansirana 1977. napustila je granice Sunčevog sustava (heliosferu) 2012. godine. Heliosfera je dio svemira pod utjecajem sunčevog vjetra, a otkako je izašao iz tog "mjehurića", Voyager 1 povremeno šalje podatke dok istražuje međuzvjezdani prostor. Radi se o najudaljenijem objektu u svemiru koji je stvorio čovjek, a i dalje radi, unatoč starosti i udaljenosti.</para>
<para>Povremeno Sunce pošalje masu energije poznatu kao koronalno izbacivanje mase i uzrokuje titranje plazme ili ioniziranog plina u međuzvjezdanom prostoru. Te su vibracije korisne astronomima jer omogućuju mjerenje gustoće plazme. Dakle, frekvencija valova kroz plazmu može otkriti koliko su ionizirane molekule plina blizu jedna drugoj.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=rYWpNfd-41g"/>
<heading2>Slab i trajan šum</heading2>
<para>
Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell nedavno su shvatili da Voyager 1 šalje suptilniji signal - trajni "šum" međuzvjezdane plazme. Taj niskovibracijski zvuk je slabiji, ali duži od oscilacija koje se javljaju nakon koronalnog izbacivanja mase. Prema studiji objavljenoj u časopisu "Nature Astronomy", šum traje najmanje tri godine.</para>
<para>"Zvuk je vrlo slab i jednoličan jer je u uskofrekventnom pojasu. Zapažamo slab i trajan šum međuzvjezdanih plinova", rekla je Stella Ocker, doktorandica astronomije s Cornella.</para>
<para>Način za mjerenje gustoće plazme koristan je jer znanstvenici žele znati više o raspodjeli ioniziranog plina izvan Sunčevog sustava. Heliosfera je u interakciji s tim međuzvjezdanim okolišem, a kako se struktura plazme mijenja može otkriti detalje o tome kako međuzvjezdani medij oblikuje heliosferu i obrnuto, tvrdi Ocker.</para>
<para>"Želimo znati više o tome kako međuzvjezdani medij i sunčev vjetar međusobno djeluju kako bi stvorili ovaj heliosferski mjehur oko planeta. Dakle, Voyager izvan ovog mjehurića kontinuirano mjeri gustoću i može nam reći više o tome kako se plazma ponaša izvan mjehura i kako se mjehur s vremenom mijenja", zaključila je znanstvenica.</para>

Voyager zabilježio čudan 'šum' izvan Sunčeva sustava - ali ovaj je drugačiji od svih dosad Međuzvjezdana plazma vibrira u blizini rubova Sunčevog sustava 

Voyager 1, letjelica koja je već 44 godine u svemiru, prvi je put otkrila neprestani šum izvan Sunčeva sustava, piše LiveScience.
Letjelica koja je lansirana 1977. napustila je granice Sunčevog sustava (heliosferu) 2012. godine. Heliosfera je dio svemira pod utjecajem sunčevog vjetra, a otkako je izašao iz tog "mjehurića", Voyager 1 povremeno šalje podatke dok istražuje međuzvjezdani prostor. Radi se o najudaljenijem objektu u svemiru koji je stvorio čovjek, a i dalje radi, unatoč starosti i udaljenosti.
Povremeno Sunce pošalje masu energije poznatu kao koronalno izbacivanje mase i uzrokuje titranje plazme ili ioniziranog plina u međuzvjezdanom prostoru. Te su vibracije korisne astronomima jer omogućuju mjerenje gustoće plazme. Dakle, frekvencija valova kroz plazmu može otkriti koliko su ionizirane molekule plina blizu jedna drugoj.

Slab i trajan šum

Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell nedavno su shvatili da Voyager 1 šalje suptilniji signal - trajni "šum" međuzvjezdane plazme. Taj niskovibracijski zvuk je slabiji, ali duži od oscilacija koje se javljaju nakon koronalnog izbacivanja mase. Prema studiji objavljenoj u časopisu "Nature Astronomy", šum traje najmanje tri godine.
"Zvuk je vrlo slab i jednoličan jer je u uskofrekventnom pojasu. Zapažamo slab i trajan šum međuzvjezdanih plinova", rekla je Stella Ocker, doktorandica astronomije s Cornella.
Način za mjerenje gustoće plazme koristan je jer znanstvenici žele znati više o raspodjeli ioniziranog plina izvan Sunčevog sustava. Heliosfera je u interakciji s tim međuzvjezdanim okolišem, a kako se struktura plazme mijenja može otkriti detalje o tome kako međuzvjezdani medij oblikuje heliosferu i obrnuto, tvrdi Ocker.
"Želimo znati više o tome kako međuzvjezdani medij i sunčev vjetar međusobno djeluju kako bi stvorili ovaj heliosferski mjehur oko planeta. Dakle, Voyager izvan ovog mjehurića kontinuirano mjeri gustoću i može nam reći više o tome kako se plazma ponaša izvan mjehura i kako se mjehur s vremenom mijenja", zaključila je znanstvenica. ŠTO SE TO ČUJE U SVEMIRU? 

ŠTO SE TO ČUJE U SVEMIRU?

Voyager zabilježio čudan 'šum' izvan Sunčeva sustava - ali ovaj je drugačiji od svih dosad

<para>
Zahvaljujući ovom podvigu "Voyageru 1 će se produljiti život za dvije do tri godine", istaknula je Suzanne Dodd, voditeljica projekta NASA-e.</para>
<para>Pomoću tih generatora Voyager 1 će se okrenuti u smjeru Zemlje kako bi njegove antene mogle komunicirati s našim planetom.</para>
<para>Sonda Voyager 1, koja je od svog lansiranja prije 40 godina promijenila povijest astronomije, putuje kroz međuzvjezdani prostor brzinom od gotovo 17 km u sekundi i trenutačno je više od 21 milijardu km udaljena od Zemlje.</para>
<para>Ponovno uključivanje generatora na toj udaljenosti bilo je, dakle, velik izazov.</para>
<para>Da bi to ostvarili, stručnjaci NASA-e su morali "proučiti računalne programe kodirane u jeziku koji više nije u uporabi", rekao je glavni inženjer Chris Jones.</para>
<para>Znanstvenici su čekali 19 sati i 35 min. da rezultat njihova istraživanja brzinom svjetlosti prijeđe golemu udaljenost između sonde i našeg planeta, nakon čega su u srijedu zaključili da je njihova zadaća uspjela.</para>
<para>Tako će od siječnja ova četiri generatora raditi kao zamjena za generatore za koje su inženjeri utvrdili da od 2014. gube funkciju.</para>
<para>S obzirom na uspjeh projekta Voyagera 1, NASA planira slično ispitivanje provesti na Voyageru 2, sestrinskoj sondi, čiji su generatori ipak u boljem stanju.</para>

Nakon 37 godina ponovno uključeni generatori sonde Voyagera 1 Nakon trideset sedam godina mirovanja u svemiru, četiri generatora sonde Voyagera 1, najdaljeg objekta koji je stvorio čovjek, ponovo su uključena, priopćila je NASA u petak. 

Zahvaljujući ovom podvigu "Voyageru 1 će se produljiti život za dvije do tri godine", istaknula je Suzanne Dodd, voditeljica projekta NASA-e.
Pomoću tih generatora Voyager 1 će se okrenuti u smjeru Zemlje kako bi njegove antene mogle komunicirati s našim planetom.
Sonda Voyager 1, koja je od svog lansiranja prije 40 godina promijenila povijest astronomije, putuje kroz međuzvjezdani prostor brzinom od gotovo 17 km u sekundi i trenutačno je više od 21 milijardu km udaljena od Zemlje.
Ponovno uključivanje generatora na toj udaljenosti bilo je, dakle, velik izazov.
Da bi to ostvarili, stručnjaci NASA-e su morali "proučiti računalne programe kodirane u jeziku koji više nije u uporabi", rekao je glavni inženjer Chris Jones.
Znanstvenici su čekali 19 sati i 35 min. da rezultat njihova istraživanja brzinom svjetlosti prijeđe golemu udaljenost između sonde i našeg planeta, nakon čega su u srijedu zaključili da je njihova zadaća uspjela.
Tako će od siječnja ova četiri generatora raditi kao zamjena za generatore za koje su inženjeri utvrdili da od 2014. gube funkciju.
S obzirom na uspjeh projekta Voyagera 1, NASA planira slično ispitivanje provesti na Voyageru 2, sestrinskoj sondi, čiji su generatori ipak u boljem stanju. VELIK PODVIG NASA-e: 

VELIK PODVIG NASA-e:

Nakon 37 godina ponovno uključeni generatori sonde Voyagera 1

<para>
Naime, na Voyageru 1 nalazi se zlatni disk na kojem su fotografije i zvukovi koji predstavljaju raznolikost života na zemlji. Disk sadrži i kartu na kojoj je lokacija našeg planeta, a za koju je NASA smatrala da će pomoći vanzemaljcima da lakše razumuiju odakle je stigla sonda.</para>
<para>Kartu je napravio američki astronom Frank Drake, koji je rekao, "Trebali smo staviti na Voyager nešto što bi reklo odakle dolazi, koliko dugo putuje."</para>
<para>Nakon lansiranja 1977. godine, Voyager 1 postao je prva letjelica koja je dosegla međuzvjezdani svemir.
</para>
<heading2>Optimizam ih je učinio preglasnima</heading2>
<para>
No sada ne javljaju kritičari koji kažu kako javljanje naše lokacije potencijalno neprijateljski nastrojenim vanzemaljcima možda i nije bila baš najpametnija zamisao.</para>
<para>"U vrijeme kada je Drake radio mapu pulsara, a Carl Sagan i njegov tim snimali stvari za Voyager, nije bilo previše raspravljanja o pozitivnim i negativnim stranama kontakta s vanzemaljcima", kaže Kathryn Denning, antropologinja sa Sveučilišta York koja proučava etiku slanja poruka vanzemaljcima.</para>
<para>"No sada postoji velika debata među znanstvenicima i drugim zainteresiranima o tome da li je mudro raditi bilo što osim promatranja."</para>
<para>Čak i sam Drake sada nije toliko siguran u vezi odluke da privuku vanzemaljce Zemlji.</para>
<para>"Tih dana, svi ljudi s kojima sam surađivao bili su optimisti, i svi su mislili da će ET biti prijateljski nastrojeni", rekao je Drake.</para>
<para>"Nitko nije pomislio niti na trenutak da bi tako što moglo biti opasno."</para>
<para>No Drake tvrdi kako su šanse da vanzemaljci pokupe i pročitaju kartu izuzetno male, dodavši da se sonda kreće brzinom od oko 10 kilometara po sekundi, te da bi joj tom brzinom trebalo oko pola milijuna godina da prođe prosječnu udaljenost između dvije zvijezde.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5997b5d4-9232-11eb-bef3-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>NASA POTVRDILA: Netko (ili nešto) je oteo Voyager čim je izašao iz Sunčevog sustava</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="fa3d3e6a-b1c1-11eb-9cce-0242ac130011"/>
<heading2>Važno je kolonizirati druge planete</heading2>
<para>
Fizičar Stephen Hawking već je više puta upozoravao na opasnost kontakta s inteligentnim vanzemaljcima.</para>
<para>"Ako bi nas vanzemaljci posjetili, rezultat bi bio sličan onome kada je Kolumbo stigao u Ameriku, što baš i nije završilo dobro po američke domoroce", izjavio je Hawking.</para>
<para>"Takvi napredni vanzemaljci bi možda bili nomadi, koji bi osvajali i kolonizirali svaki planet na koji bi mogli doći."</para>
<para>Hawking je objasnio kako nema nikakve sumnje da vanzemaljci postoje.</para>
<para>"Mome matematičkom umu sami brojevi pokazuju da je razmišljanje o vanzemaljcima savršeno racionalno. Pravi je izazov otkriti kako bi vanzemaljci mogli izgledati."</para>
<para>Dodao je i kako najbolje šanse za preživljavanje ljudska rasa ima ako pronađe novi dom na drugome planetu.</para>
<para>"Postoji sve veći rizik da će katastrofa uništiti Zemlju", ustvrdio je Hawking. "Stoga želim podići svijest javnosti o važnosti svemirskih letova. Naučio sam gledati daleko naprijed, ali se i skoncentrirati na sadašnjost."</para>

NASA je olakšala alienima način da nas napadnu Četrdeset godina nakon lansiranja sonde Voyager 1 neki se znanstvenici pitaju je li svemirska agencija počinla kardinalnu pogrešku, piše Mirror. 

Naime, na Voyageru 1 nalazi se zlatni disk na kojem su fotografije i zvukovi koji predstavljaju raznolikost života na zemlji. Disk sadrži i kartu na kojoj je lokacija našeg planeta, a za koju je NASA smatrala da će pomoći vanzemaljcima da lakše razumuiju odakle je stigla sonda.
Kartu je napravio američki astronom Frank Drake, koji je rekao, "Trebali smo staviti na Voyager nešto što bi reklo odakle dolazi, koliko dugo putuje."
Nakon lansiranja 1977. godine, Voyager 1 postao je prva letjelica koja je dosegla međuzvjezdani svemir.

Optimizam ih je učinio preglasnima

No sada ne javljaju kritičari koji kažu kako javljanje naše lokacije potencijalno neprijateljski nastrojenim vanzemaljcima možda i nije bila baš najpametnija zamisao.
"U vrijeme kada je Drake radio mapu pulsara, a Carl Sagan i njegov tim snimali stvari za Voyager, nije bilo previše raspravljanja o pozitivnim i negativnim stranama kontakta s vanzemaljcima", kaže Kathryn Denning, antropologinja sa Sveučilišta York koja proučava etiku slanja poruka vanzemaljcima.
"No sada postoji velika debata među znanstvenicima i drugim zainteresiranima o tome da li je mudro raditi bilo što osim promatranja."
Čak i sam Drake sada nije toliko siguran u vezi odluke da privuku vanzemaljce Zemlji.
"Tih dana, svi ljudi s kojima sam surađivao bili su optimisti, i svi su mislili da će ET biti prijateljski nastrojeni", rekao je Drake.
"Nitko nije pomislio niti na trenutak da bi tako što moglo biti opasno."
No Drake tvrdi kako su šanse da vanzemaljci pokupe i pročitaju kartu izuzetno male, dodavši da se sonda kreće brzinom od oko 10 kilometara po sekundi, te da bi joj tom brzinom trebalo oko pola milijuna godina da prođe prosječnu udaljenost između dvije zvijezde.

   NASA POTVRDILA: Netko (ili nešto) je oteo Voyager čim je izašao iz Sunčevog sustava

Važno je kolonizirati druge planete

Fizičar Stephen Hawking već je više puta upozoravao na opasnost kontakta s inteligentnim vanzemaljcima.
"Ako bi nas vanzemaljci posjetili, rezultat bi bio sličan onome kada je Kolumbo stigao u Ameriku, što baš i nije završilo dobro po američke domoroce", izjavio je Hawking.
"Takvi napredni vanzemaljci bi možda bili nomadi, koji bi osvajali i kolonizirali svaki planet na koji bi mogli doći."
Hawking je objasnio kako nema nikakve sumnje da vanzemaljci postoje.
"Mome matematičkom umu sami brojevi pokazuju da je razmišljanje o vanzemaljcima savršeno racionalno. Pravi je izazov otkriti kako bi vanzemaljci mogli izgledati."
Dodao je i kako najbolje šanse za preživljavanje ljudska rasa ima ako pronađe novi dom na drugome planetu.
"Postoji sve veći rizik da će katastrofa uništiti Zemlju", ustvrdio je Hawking. "Stoga želim podići svijest javnosti o važnosti svemirskih letova. Naučio sam gledati daleko naprijed, ali se i skoncentrirati na sadašnjost." OZBILJNO UPOZORENJE STRUČNJAKA ZA VANZEMALJCE: 

OZBILJNO UPOZORENJE STRUČNJAKA ZA VANZEMALJCE:

NASA je olakšala alienima način da nas napadnu

<para>Voyager 1 napustio je Sunčev sustav i sada se, barem su se tako složili NASA-ini stručnjaci da je vjerojatno, nalazi u međuzvjezdanom prostoru. Ne znam kako vama, ali meni je ta vijest nekako uljepšala ovaj tjedan. Nakon više od 36 godina, jedan relativno maleni (722 kg) uređaj koji je čovjek napravio uspio je otići dalje nego što će, kako se čini, ijedan drugi (osim Voyagera 2, naravno) uređaj koji ljudska vrsta napravi, a kamoli ljudi sami, uspjeti otići u još dugo, dugo vremena, ako ikada. Voyageru će, doduše, trebati 40.000 godina da jednoj zvijezdi bude bliže nego što je Suncu, a do tada rase koja ga je stvorila možda više neće biti, ali ostat će vječni spomen našem snu o tome da jednoga dana dosegnemo zvijezde i priznanje duhu ljudi koji su stvorili nešto što će postojati i ostvariti svoj cilj toliko daleko u budućnosti da nam je toliko vrijeme i prostor gotovo nemoguće pojmiti. Te 1977. godine zvijezde su izgledale puno bliže nego danas. </para>
<heading2>Voyager i iPhone</heading2>
<para>
I što da sad nakon toga ja pišem o Zoranu Milanoviću i njegovom (ne našem, ne hrvatskom, nego, naglašavam, njegovom) sukobu s Europskom komisijom oko uhidbenog naloga, o razočaranosti Viviane Redding, o specijal-201012070191004-Tomislav Karamarko koji ne bi da se spominje što je on govorio i radio prije dvije ili tri godine, o ćirilici, o nesnalaženju Milanke Opačić koja prijeti unošenjem takvog arti-201309120665006 da vam je odmah bolje odseliti ako mislite imati djecu, o nesposobnosti gospodarstvenih ministara, o novom rebalansu proračuna, o apsurdnosti života u ovoj zemlji? Ili o apsurdnosti života NA ovoj Zemlji, na kojoj je jedan dobitnik Nobelove nagrade za mir doveo jednog Vladimira Putina u situaciju da mu drži moralne prodike o ravnopravnosti i jednakosti svakog ljudskog bića što je ruski predsjednik s guštom učinio u New York Timesu. Ili o apsurdnosti društva koje ne sanja tehnologije koje će nadmašiti uspjehe Voyagera, već uspjehe specijal-201206180101004-Novi iPhone...</para>
<heading2>Falični softver</heading2>
<para>
Ovih je dana iz NASA-e osim ove vijesti o Voyageru stigla i vijest o sondi Deep Impact koja proučava asteroide, a s kojom su znanstvenici izgubili kontakt, pa sad pretpostavljaju da zbog greške u softveru kompjutor sam sebe restartira iznova i iznova, sve dok nesretna sonda ne izgubi energiju. Usporedba političara i svemirskih sondi nekako mi se sad sama od sebe nameće. Lansirate ih (odnosno izaberete), oni polete uz sjaj i vatromet, da bi se zatim negdje u visinama mračnog svemira dogodila neka greška u softveru, nekako se izgube i ostave vas da pokušavate ostvariti komunikaciju dok one lutaju svemirskim prostranstvima i možda rade ono zbog čega ste ih poslali tamo, a možda i ne. Možda rade nešto za svoj račun, a možda ne rade ništa. Ne znate. Ostaje vam jedino da očajnički pokušavate uspostaviti komunikaciju kao što su to učinili tvorci stranice <ulink url="http://Apsurdistan.in">Apsurdistan.in</ulink>, da im javite kakvo je stanje ovdje dolje, u nižim sferama, da se poput djeteta nadate da će sonda primiti vaš signal ili da čekate četiri godine i novo lansiranje letjelice koja će imati, znate to, jednako tako faličan softver kao i prethodna. </para>
<para>Takvih kao što je Voyager, s vizijom i snom, te uspjehom van svih očekivanja, takvih više nema, ni političara ni sondi. Više ih ne prave.</para>

Izgubljeni u svemiru Usporedba političara i svemirskih sondi nekako mi se sad sama od sebe nameće. 
Voyager 1 napustio je Sunčev sustav i sada se, barem su se tako složili NASA-ini stručnjaci da je vjerojatno, nalazi u međuzvjezdanom prostoru. Ne znam kako vama, ali meni je ta vijest nekako uljepšala ovaj tjedan. Nakon više od 36 godina, jedan relativno maleni (722 kg) uređaj koji je čovjek napravio uspio je otići dalje nego što će, kako se čini, ijedan drugi (osim Voyagera 2, naravno) uređaj koji ljudska vrsta napravi, a kamoli ljudi sami, uspjeti otići u još dugo, dugo vremena, ako ikada. Voyageru će, doduše, trebati 40.000 godina da jednoj zvijezdi bude bliže nego što je Suncu, a do tada rase koja ga je stvorila možda više neće biti, ali ostat će vječni spomen našem snu o tome da jednoga dana dosegnemo zvijezde i priznanje duhu ljudi koji su stvorili nešto što će postojati i ostvariti svoj cilj toliko daleko u budućnosti da nam je toliko vrijeme i prostor gotovo nemoguće pojmiti. Te 1977. godine zvijezde su izgledale puno bliže nego danas. 
Voyager i iPhone

I što da sad nakon toga ja pišem o Zoranu Milanoviću i njegovom (ne našem, ne hrvatskom, nego, naglašavam, njegovom) sukobu s Europskom komisijom oko uhidbenog naloga, o razočaranosti Viviane Redding, o specijal-201012070191004-Tomislav Karamarko koji ne bi da se spominje što je on govorio i radio prije dvije ili tri godine, o ćirilici, o nesnalaženju Milanke Opačić koja prijeti unošenjem takvog arti-201309120665006 da vam je odmah bolje odseliti ako mislite imati djecu, o nesposobnosti gospodarstvenih ministara, o novom rebalansu proračuna, o apsurdnosti života u ovoj zemlji? Ili o apsurdnosti života NA ovoj Zemlji, na kojoj je jedan dobitnik Nobelove nagrade za mir doveo jednog Vladimira Putina u situaciju da mu drži moralne prodike o ravnopravnosti i jednakosti svakog ljudskog bića što je ruski predsjednik s guštom učinio u New York Timesu. Ili o apsurdnosti društva koje ne sanja tehnologije koje će nadmašiti uspjehe Voyagera, već uspjehe specijal-201206180101004-Novi iPhone...
Falični softver

Ovih je dana iz NASA-e osim ove vijesti o Voyageru stigla i vijest o sondi Deep Impact koja proučava asteroide, a s kojom su znanstvenici izgubili kontakt, pa sad pretpostavljaju da zbog greške u softveru kompjutor sam sebe restartira iznova i iznova, sve dok nesretna sonda ne izgubi energiju. Usporedba političara i svemirskih sondi nekako mi se sad sama od sebe nameće. Lansirate ih (odnosno izaberete), oni polete uz sjaj i vatromet, da bi se zatim negdje u visinama mračnog svemira dogodila neka greška u softveru, nekako se izgube i ostave vas da pokušavate ostvariti komunikaciju dok one lutaju svemirskim prostranstvima i možda rade ono zbog čega ste ih poslali tamo, a možda i ne. Možda rade nešto za svoj račun, a možda ne rade ništa. Ne znate. Ostaje vam jedino da očajnički pokušavate uspostaviti komunikaciju kao što su to učinili tvorci stranice Apsurdistan.in, da im javite kakvo je stanje ovdje dolje, u nižim sferama, da se poput djeteta nadate da će sonda primiti vaš signal ili da čekate četiri godine i novo lansiranje letjelice koja će imati, znate to, jednako tako faličan softver kao i prethodna. 
Takvih kao što je Voyager, s vizijom i snom, te uspjehom van svih očekivanja, takvih više nema, ni političara ni sondi. Više ih ne prave. 

Izgubljeni u svemiru

<para>Prema novom istraživanju sonda Voyager, prvi objekt izrađen ljudskom rukom koji je napustio Sunčev sustav, u međuzvjezdani prostor ušla je 27. srpnja prošle godine, dok NASA-ina istraživanja pokazuju kako je još u Sunčevom sustavu, ali na granici, piše <emphasis>space.com</emphasis>.</para>
<para>"Mislimo da su magnetska polja Sunčeva i međuzvjezdana prostora dovoljno usklađena da se kroz njih zapravo može proći bez ikakve velike promjene", rekao je fizičar Marc Swisdak sa sveučilišta u Marylandu.</para>
<para>Inače, sonda Voyager lansirana je u svemir 1977. godine s ciljem istraživanja Sunčeva i međuzvjezdanog prostora, odnosno proučavanja planeta Saturna, Jupitera, Urana i Neptuna. Iste je godine lansiran i Voyager 2, no on se još nalazi u Sunčevom sustavu.</para>
<para>Voyager 1 trenutno se nalazi oko 18,7 milijardi kilometara od Zemlje, dok je Voyager 2 udaljen 15,2 milijarde kilometara od naše planete.</para>

Događa se: Znanstvenici NASA-e se malo preračunali Dok NASA-ini znanstvenici čekaju da sonda Voyager uđe u međuzvjezdani prostor i napusti Sunčev sustav, nova istraživanja pokazuju kako je Voyager Sunčev sustav napustio još prošle godine. 
Prema novom istraživanju sonda Voyager, prvi objekt izrađen ljudskom rukom koji je napustio Sunčev sustav, u međuzvjezdani prostor ušla je 27. srpnja prošle godine, dok NASA-ina istraživanja pokazuju kako je još u Sunčevom sustavu, ali na granici, piše space.com.
"Mislimo da su magnetska polja Sunčeva i međuzvjezdana prostora dovoljno usklađena da se kroz njih zapravo može proći bez ikakve velike promjene", rekao je fizičar Marc Swisdak sa sveučilišta u Marylandu.
Inače, sonda Voyager lansirana je u svemir 1977. godine s ciljem istraživanja Sunčeva i međuzvjezdanog prostora, odnosno  proučavanja planeta Saturna, Jupitera, Urana i Neptuna. Iste je godine lansiran i Voyager 2, no on se još nalazi u Sunčevom sustavu.
Voyager 1 trenutno se nalazi oko 18,7 milijardi kilometara od Zemlje, dok je Voyager 2 udaljen 15,2 milijarde kilometara od naše planete. 

Događa se: Znanstvenici NASA-e se malo preračunali

Postroll

Preroll

NASA: Letjelica Voyager 1 šalje 'nemoguće podatke'

Voyager 1

Znanost

Članak

Danas.hr

ŠTO SE TO ČUJE U SVEMIRU? Voyager zabilježio čudan 'šum' izvan Sunčeva sustava - ali ovaj je drugačiji od svih dosad

Voyager 1 passes into interstellar space

Magazin.hr

VELIK PODVIG NASA-e: Nakon 37 godina ponovno uključeni generatori sonde Voyagera 1

<para>This artist's concept released June 19, 2012 by NASA/JPL-Caltech shows Voyager 1 and Voyager 2 at the edge of the solar system. The Voyager 1 probe, which is now about 11 billion miles (17.7 billion kilometers) from Earth, has entered an unexpected "transition zone" at the edge of the solar system, according to a study by a team of scientists led by Stamatios Krimigis, of Johns Hopkins University's Applied Physics Laboratory. This finding, along with observations by NASA's Cassini spacecraft, hints that Voyager may be about to go where no man-made object ever has into the space between the stars a few years earlier than previously thought. "Perhaps by the end of 2012, we will be out in the galaxy," said Krimigis. AFP PHOTO/NASA/JPL-Caltech = RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT " AFP PHOTO / NASA/JPL-Caltech " - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS = / AFP PHOTO / NASA/JPL-Caltech / HO</para>

Svijet

HINA

OZBILJNO UPOZORENJE STRUČNJAKA ZA VANZEMALJCE: NASA je olakšala alienima način da nas napadnu

#voyager 1

Što se događa? NASA prima 'nemoguće podatke' s ruba Sunčevog sustava: 'Ne razumijemo zašto. To je misterij...'

Što se događa? NASA prima 'nemoguće podatke' s ruba Sunčevog sustava: 'Ne razumijemo zašto. To je misterij...'

Voyager zabilježio čudan 'šum' izvan Sunčeva sustava - ali ovaj je drugačiji od svih dosad

Voyager zabilježio čudan 'šum' izvan Sunčeva sustava - ali ovaj je drugačiji od svih dosad

Nakon 37 godina ponovno uključeni generatori sonde Voyagera 1

Nakon 37 godina ponovno uključeni generatori sonde Voyagera 1

NASA je olakšala alienima način da nas napadnu

NASA je olakšala alienima način da nas napadnu

Izgubljeni u svemiru

Izgubljeni u svemiru

Događa se: Znanstvenici NASA-e se malo preračunali

Događa se: Znanstvenici NASA-e se malo preračunali