Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Kraj studenog je tradicionalno vrijeme za svinjokolju, no i taj stari običaj će se u vremenima "novog normalnog" promijeniti. Nekad je on uzgajivačima donosio zaradu, no potražnja je ove godine slaba. "Do sada sam prodao nekih četiri svinje, imam ih naručenih desetak, a što će se sutra dogoditi stvarno ne znam", rekao je za <ulink url="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gost-dnevnika-nove-tv-kresimir-kuterovac-predsjednik-hrvatske-udruge-proizvodjaca-svinja---629185.html">Dnevnik.hr</ulink> svinjogojac iz Đurića Antun Golubović.</para>
<para>Na ruku im ne idu niti epidemiološke mjere koje zabranjuju veća okupljanja. "Kolinja možemo shvatiti kao privatne svečanosti, a to znači maksimalno 10 osoba i po mogućnosti da to ne bude sad sa 10 izvora po jedna osoba, nego obitelji", objasnio je epidemiolog Tomislav Dijanić.
</para>
<heading2>'Ispod devet kuna smo u minusu'</heading2>
<para>
No, usprkos tomu, uzgajivače muči još jedan problem koji je prisutan već godinama. Naime, potražnja za domaćim svinjama je sve slabija, jer na tržištu prevladava jeftino uvezeno meso. Osim toga, u Zapadnoj Europi se pojavila afrička svinjska kuga koja bi mogla dotući domaću proizvodnju, jer je primjerice, u Njemačkoj kilogram tovljenika pao na šest kuna.</para>
<para>"Razlog je taj što je mnogo svinja uvezeno iz Njemačke i ostalih zemalja EU koje imaju problem sa plasmanom mesa prema azijskom tržištu i svo meso se okrenulo prema Hrvatskoj", objašnjava svinjogojac Golubović, a predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača Goran Jančo dodaje: "Tu jednostavno nema rentabilnosti, ne može se opstati da bi bili na nekoj nuli, bez vlastitog rada, bez amortizacije objekata, jer nemojmo zaboraviti svi koji imaju nove objekte su kreditno zaduženi. Ono osnovno - devet kuna, ispod toga smo u minusu."</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="97e84b70-b1c5-11eb-b3e2-0242ac130052"/>
<heading2>Za svinjogojstvo 14 milijuna kuna</heading2>
<para>
Ministarstvo poljoprivrede još je na proljeće pomoglo uzgajivačima koji su se zbog pada potražnje suočili s viškovima mesa. Namjeravaju pomoći i sada, no za nove je mjere budžet ograničen.</para>
<para>"Mi smo prošli tjedan objavili jedan program pomoći različitim sektorima vrijedan 70 milijuna kuna u okviru kojeg je za sektor svinjogojstva predviđena pomoć od 14 milijuna kuna. Svjesna sam da to nije dovoljno, radit ćemo i dalje", istaknula je resorna ministrica Marija Vučković.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d9d2b354-b1c5-11eb-89ef-0242ac130053"/>
<heading2> Gubici 100 milijuna kuna</heading2>
<para>
Ulagat će u reprodukcijske centre, ali i izmijeniti zakone kako bi suzbili nepoštene trgovačke prakse i time dodatno zaštitili domaće meso. No, ponuda i potražnja, otkupne cijene i zarada stočara upale su u začarani krug nedostatnosti.</para>
<para>"Ovaj tjedan došlo je do ponovnog pada cijena svinja zbog klaonica u Danskoj. Kina i Azija prestale su kupovati meso uslijed afričke kuge, pa je ukupan pad cijena svinja više od 30 posto. Europa, ako nema izlaza raspodjeljuje to meso na tržišta Europe, ali jedino Hrvatska nema mesa i onda je ovaj dio koji mi proizvodimo, a to je 50 posto, to je 50 posto koje Hrvatska troši, pa dolazi u problem. Događaju se na tržištu rasprodaje. To naši proizvođači ne mogu izdržati. Danas se cijena kreće već ispod sedam kuna. Gubitak po tovljeniku je blizu 200 kuna. Po proizvedenom prasetu je oko 50 do 60 kuna. Proizvođači će biti u gubitku oko 100 milijuna kuna ako kriza potraje. Nama se ne smije događati da naše svinje ne možemo prodati i da ih rasprodajemo. Nigdje nisu pale cijene, koliko su pale kod nas", napomenuo je Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja te se upitao hoće li 14 milijuna kuna pomoći biti dovoljno ako su gubici u svinjogojstvo gotovo 100 milijuna kuna.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9f66d66e-b1c5-11eb-bcc0-0242ac130015"/>

'Proizvođači će biti u gubitku oko 100 milijuna kuna' Epidemija koronavirusa, 

Kraj studenog je tradicionalno vrijeme za svinjokolju, no i taj stari običaj će se u vremenima "novog normalnog" promijeniti. Nekad je on uzgajivačima donosio zaradu, no potražnja je ove godine slaba. "Do sada sam prodao nekih četiri svinje, imam ih naručenih desetak, a što će se sutra dogoditi stvarno ne znam", rekao je za Dnevnik.hr svinjogojac iz Đurića Antun Golubović.
Na ruku im ne idu niti epidemiološke mjere koje zabranjuju veća okupljanja. "Kolinja možemo shvatiti kao privatne svečanosti, a to znači maksimalno 10 osoba i po mogućnosti da to ne bude sad sa 10 izvora po jedna osoba, nego obitelji", objasnio je epidemiolog Tomislav Dijanić.

'Ispod devet kuna smo u minusu'

No, usprkos tomu, uzgajivače muči još jedan problem koji je prisutan već godinama. Naime, potražnja za domaćim svinjama je sve slabija, jer na tržištu prevladava jeftino uvezeno meso. Osim toga, u Zapadnoj Europi se pojavila afrička svinjska kuga koja bi mogla dotući domaću proizvodnju, jer je primjerice, u Njemačkoj kilogram tovljenika pao na šest kuna.
"Razlog je taj što je mnogo svinja uvezeno iz Njemačke i ostalih zemalja EU koje imaju problem sa plasmanom mesa prema azijskom tržištu i svo meso se okrenulo prema Hrvatskoj", objašnjava svinjogojac Golubović, a predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača Goran Jančo dodaje: "Tu jednostavno nema rentabilnosti, ne može se opstati da bi bili na nekoj nuli, bez vlastitog rada, bez amortizacije objekata, jer nemojmo zaboraviti svi koji imaju nove objekte su kreditno zaduženi. Ono osnovno - devet kuna, ispod toga smo u minusu."


Za svinjogojstvo 14 milijuna kuna

Ministarstvo poljoprivrede još je na proljeće pomoglo uzgajivačima koji su se zbog pada potražnje suočili s viškovima mesa. Namjeravaju pomoći i sada, no za nove je mjere budžet ograničen.
"Mi smo prošli tjedan objavili jedan program pomoći različitim sektorima vrijedan 70 milijuna kuna u okviru kojeg je za sektor svinjogojstva predviđena pomoć od 14 milijuna kuna. Svjesna sam da to nije dovoljno, radit ćemo i dalje", istaknula je resorna ministrica Marija Vučković.


 Gubici 100 milijuna kuna

Ulagat će u reprodukcijske centre, ali i izmijeniti zakone kako bi suzbili nepoštene trgovačke prakse i time dodatno zaštitili domaće meso. No, ponuda i potražnja, otkupne cijene i zarada stočara upale su u začarani krug nedostatnosti.
"Ovaj tjedan došlo je do ponovnog pada cijena svinja zbog klaonica u Danskoj. Kina i Azija prestale su kupovati meso uslijed afričke kuge, pa je ukupan pad cijena svinja više od 30 posto. Europa, ako nema izlaza raspodjeljuje to meso na tržišta Europe, ali jedino Hrvatska nema mesa i onda je ovaj dio koji mi proizvodimo, a to je 50 posto, to je 50 posto koje Hrvatska troši, pa dolazi u problem. Događaju se na tržištu rasprodaje. To naši proizvođači ne mogu izdržati. Danas se cijena kreće već ispod sedam kuna. Gubitak po tovljeniku je blizu 200 kuna. Po proizvedenom prasetu je oko 50 do 60 kuna. Proizvođači će biti u gubitku oko 100 milijuna kuna ako kriza potraje. Nama se ne smije događati da naše svinje ne možemo prodati i da ih rasprodajemo. Nigdje nisu pale cijene, koliko su pale kod nas", napomenuo je Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja te se upitao hoće li 14 milijuna kuna pomoći biti dovoljno ako su gubici u svinjogojstvo gotovo 100 milijuna kuna.

 ČAK NI KOLINJE OVE GODINE NEĆE BITI KAO NEKAD: 

ČAK NI KOLINJE OVE GODINE NEĆE BITI KAO NEKAD:

'Proizvođači će biti u gubitku oko 100 milijuna kuna'

<para>
USKOK je dovršio jednogodišnju istragu nad skupinom osoba za koje je sumnjao da su od početka prošle godine na uvozu smrznutog mesa, sireva i ribe utajili najmanje 5,1 milijun kuna PDV-a. Prije tri dana uhićeno je devetero osoba, a pretresima je pronađen i dio utajenog novca. Naime, u kući prvoosumnjičenog, 46-godišnjeg Marka Silija, istražitelji su pronašli 2,7 milijuna kuna u gotovini. Nekoliko je uhićenika već priznalo svoja nedjela, pa su pušteni da se brane sa slobode, dok su u istražnom zatvoru, uz Silija, završili Robert Jakelić i Antonio Štefanović, za koje se sumnja da su pomagali u utaji. Istražitelji ne bi došli do tih saznanja da nisu tajno snimali razgovore između sumnjivaca.</para>
<para>"Ide jedan kamion mesa, pa jedan kamion sira, mjesečno uvezemo tri kamiona mesa i tri kamiona sira iz Danske. Imamo kupca, jednu firmu koja se nalazi kod Markova Polja, onda ona to preprodaje dalje. Kakva je matematika u svemu tome? Ima matematike kada se radi o 25 tona. Preko jedne firme ne ide dugo posao, najviše dva do tri mjeseca. Onda se otvara druga firma preko koje ide posao dalje. Već imamo jednu čistu firmu spremnu koja će preuzeti posao", sadržaj je jednog od snimljenih razgovora, u kojem je otkrivena i metoda njihova djelovanja.
</para>
<heading2>Nestajući trgovci</heading2>
<para>
Radi se o takozvanim nestajućim trgovcima, "fikus tvrtkama" s najčešće jednom zaposlenom osobom, i to direktorom, koje u kupoprodajnom lancu sudjeluju samo fiktivno, glumeći uvoznike iz europskih zemalja. Zahvaljujući odredbi da uvoznik robe iz EU-a ne plaća PDV odmah po uvozu, već nakon prodaje robe drugoj tvrtki u Hrvatskoj, nestajući trgovci mogu poslužiti za simulaciju nabavke robe, a time i omogućiti stvarnom dobavljaču, u ovom slučaju Silijevoj tvrtci Markus-ambalaža, da knjiženjem tih fiktivnih računa sebi umanje iznos PDV-a koji moraju uplatiti državi.</para>
<para>No, čak je i sumnjivcima, uz dobro razrađen plan, bilo teško voditi ovako kompleksnu operaciju utaje. Tako su istražitelji iz snimljenih razgovora otkrili kako su sumnjivci jednom izgubili pečat jedne od fiktivnih tvrtki koji im je trebao za ovjeravanje pošiljke. Jedan od sumnjivaca ga je našao tek za mjesec dana u svom kaputu. Neki od "direktora", imali su problema s alkoholom, pa su u bankama pijani podizali novac. "Jesi pijan?" pita Štefanović jednoga od svojih "direktora" koji u banci treba podići stotinjak tisuća kuna. "Ne brini, mogu ja neke stvari odraditi i pijan", odgovara mu "direktor".
</para>
<heading2>Lekcija s bombonima</heading2>
<para>
 <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/tajne-snimke-utajivaca-milijuna-dolazi-nam-porezna-moramo-hitno-napraviti-ured-za-firmu-15004139">Jutarnji</ulink> iz dostupnih dijelova istrage doznaje kako je najveća panika ipak nastala u kolovozu ove godine kada je porezna službenica iz Sesveta najavila nadzor u Štefanovićevoj tvrtki Cibus. Njegova računovotkinja, također među osumnjičenima, upozorila ga je: "Porezna je detektirala tuzemnoga dobavljača robe kao potencijalno sumnjivoga i dolaze u nadzor. Brine ih Agromes-promet."</para>
<para>No, on joj je kratko odvratio kako im neće "davati nikakve dokumente od Agromesprometa". Unatoč kaosu u dokumentaciji, njega je najviše brinulo to što tvrtka nije imala ured. Zbog toga je unajmio jedan stan u Sesvetama te ga uredio da izgleda kao ured. Jednu je prijateljicu čak pitao kako da opremi taj "ured", na što mu je odgovorila da mora imati registratore, kompjutor i sličnu opremu.</para>
<para>To mu nije pomoglo, jer je poreznica našla niz nepravilnosti. "Imali ste deset bombona, pojeli ste sedam, gdje su ostala tri?", pitala je Štefanovića, koji nije znao odgovoriti. "Najveći problem je gdje je zaliha robe", razgovaraju Štefanović i računovotkinja nakon neugodnog razgovora s poreznicom koja mu je na taj način objasnila što mu nedostaje u dokumentaciji.</para>

'Imali ste 10 bombona, pojeli ste 7, gdje su ostala 3?' Čak 5,1 milijuna kuna PDV-a utajila je devetorka na čelu s Markom Silijem, uvoznikom mesa tijekom prošle i ove godine, 

USKOK je dovršio jednogodišnju istragu nad skupinom osoba za koje je sumnjao da su od početka prošle godine na uvozu smrznutog mesa, sireva i ribe utajili najmanje 5,1 milijun kuna PDV-a. Prije tri dana uhićeno je devetero osoba, a pretresima je pronađen i dio utajenog novca. Naime, u kući prvoosumnjičenog, 46-godišnjeg Marka Silija, istražitelji su pronašli 2,7 milijuna kuna u gotovini. Nekoliko je uhićenika već priznalo svoja nedjela, pa su pušteni da se brane sa slobode, dok su u istražnom zatvoru, uz Silija, završili Robert Jakelić i Antonio Štefanović, za koje se sumnja da su pomagali u utaji. Istražitelji ne bi došli do tih saznanja da nisu tajno snimali razgovore između sumnjivaca.
"Ide jedan kamion mesa, pa jedan kamion sira, mjesečno uvezemo tri kamiona mesa i tri kamiona sira iz Danske. Imamo kupca, jednu firmu koja se nalazi kod Markova Polja, onda ona to preprodaje dalje. Kakva je matematika u svemu tome? Ima matematike kada se radi o 25 tona. Preko jedne firme ne ide dugo posao, najviše dva do tri mjeseca. Onda se otvara druga firma preko koje ide posao dalje. Već imamo jednu čistu firmu spremnu koja će preuzeti posao", sadržaj je jednog od snimljenih razgovora, u kojem je otkrivena i metoda njihova djelovanja.

Nestajući trgovci

Radi se o takozvanim nestajućim trgovcima, "fikus tvrtkama" s najčešće jednom zaposlenom osobom, i to direktorom, koje u kupoprodajnom lancu sudjeluju samo fiktivno, glumeći uvoznike iz europskih zemalja. Zahvaljujući odredbi da uvoznik robe iz EU-a ne plaća PDV odmah po uvozu, već nakon prodaje robe drugoj tvrtki u Hrvatskoj, nestajući trgovci mogu poslužiti za simulaciju nabavke robe, a time i omogućiti stvarnom dobavljaču, u ovom slučaju Silijevoj tvrtci Markus-ambalaža, da knjiženjem tih fiktivnih računa sebi umanje iznos PDV-a koji moraju uplatiti državi.
No, čak je i sumnjivcima, uz dobro razrađen plan, bilo teško voditi ovako kompleksnu operaciju utaje. Tako su istražitelji iz snimljenih razgovora otkrili kako su sumnjivci jednom izgubili pečat jedne od fiktivnih tvrtki koji im je trebao za ovjeravanje pošiljke. Jedan od sumnjivaca ga je našao tek za mjesec dana u svom kaputu. Neki od "direktora", imali su problema s alkoholom, pa su u bankama pijani podizali novac. "Jesi pijan?" pita Štefanović jednoga od svojih "direktora" koji u banci treba podići stotinjak tisuća kuna. "Ne brini, mogu ja neke stvari odraditi i pijan", odgovara mu "direktor".

Lekcija s bombonima

   Jutarnji iz dostupnih dijelova istrage doznaje kako je najveća panika ipak nastala u kolovozu ove godine kada je porezna službenica iz Sesveta najavila nadzor u Štefanovićevoj tvrtki Cibus. Njegova računovotkinja, također među osumnjičenima, upozorila ga je: "Porezna je detektirala tuzemnoga dobavljača robe kao potencijalno sumnjivoga i dolaze u nadzor. Brine ih Agromes-promet."
No, on joj je kratko odvratio kako im neće "davati nikakve dokumente od Agromesprometa". Unatoč kaosu u dokumentaciji, njega je najviše brinulo to što tvrtka nije imala ured. Zbog toga je unajmio jedan stan u Sesvetama te ga uredio da izgleda kao ured. Jednu je prijateljicu čak pitao kako da opremi taj "ured", na što mu je odgovorila da mora imati registratore, kompjutor i sličnu opremu.
To mu nije pomoglo, jer je poreznica našla niz nepravilnosti. "Imali ste deset bombona, pojeli ste sedam, gdje su ostala tri?", pitala je Štefanovića, koji nije znao odgovoriti. "Najveći problem je gdje je zaliha robe", razgovaraju Štefanović i računovotkinja nakon neugodnog razgovora s poreznicom koja mu je na taj način objasnila što mu nedostaje u dokumentaciji. UTAJILI 5,1 MILIJUN KUNA PDV-A NA MESU I SIRU; Pratili su ih godinu dana: 

UTAJILI 5,1 MILIJUN KUNA PDV-A NA MESU I SIRU; Pratili su ih godinu dana:

'Imali ste 10 bombona, pojeli ste 7, gdje su ostala 3?'

<para>
Na hrvatskom tržištu hrane dolazi do golemih viškova mesa domaćih proizvođača jer trgovci uvoze jeftinije meso, piše u srijedu Večernji list.</para>
<para>Zbog uvoza, koji ponovno puni trgovačke police teletinom za 30, a piletinom čak i za 6,99 kuna za kilogram, tržište grca u domaćim viškovima. Pravi problemi slijede od druge polovice lipnja s obzirom na to da su proizvođači mesa proizvodnju tempirali za turističku sezonu. Kako će sezona podbaciti, a nekontrolirani uvoz ne jenjava, crno im se piše, kažu u Udruzi za uzgoj i tov junadi Baby Beef, prenosi dnevnik.
</para>
<heading2>Strano je jeftinije od domaćeg</heading2>
<para>
Razlog pojačanog uvoza je taj što su mnoge zemlje još u ožujku predvidjele probleme s viškovima i uzgajivačima junadi omogućile 100 eura subvencija po grlu. Mesari u Hrvatskoj, naravno, sada uz meso iz Njemačke, Nizozemske i Poljske prodaju i slovensko meso koje je, s obzirom na subvencije, jeftinije od domaćeg, upozoravaju iz Baby Beefa.</para>
<para>Zbog problema u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 te subjektima koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara, Vlada je ovih dana proizvođačima tovne junadi, svinja te janjadi za klanje odobrila 9 milijuna kuna izvanredne pomoći.
</para>
<heading2>Pravi problemi tek počinju na ljeto</heading2>
<para>
S kriznih 9 milijuna, od čega su tovitelji junadi dobili 4, postiglo se samo to da je oko polovice viškova trenutačno u otkupu. No ti viškovi nisu iz doba korone već s kraja lanjske i početka ove godine, dok pravi problemi počinju tek u ljeto, kada će se na tržištu naći više od 80.000 junadi, čiju smo proizvodnju tempirali za sezonu, a meso nećemo imati kome prodati, kaže Darko Celovec, predsjednik Udruge Baby Beef.</para>
<para>
 Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, kaže kako je Vladina mjera pomogla svinjogojcima u rješavanju većeg dijela viškova te je došlo i do blagog rasta cijena na tržištu. No uvozi se i dalje.</para>
<para>
 Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako su Slovenci u jeku korone donijeli čak i zakonski akt o zabrani uvoza pojedinih kategorija hrane, pa tako i mesa iz EU i trećih tržišta dok se ne riješe domaći viškovi, a dok se Hrvatska deklarira kratkim lancima opskrbe, iz Mađarske, Poljske i drugih zemalja i dalje nam stižu puni šleperi mesa po dampinškim cijenama, bez ijedne lipe uračunatih troškova, piše u srijedu Večernji list.</para>

Pravi problemi tek slijede na ljeto: 'Crno im se piše' Dok se Hrvatska deklarira kratkim lancima opskrbe, iz Mađarske, Poljske i drugih zemalja i dalje nam stižu puni šleperi mesa po dampinškim cijenama, bez ijedne lipe uračunatih troškova 

Na hrvatskom tržištu hrane dolazi do golemih viškova mesa domaćih proizvođača jer trgovci uvoze jeftinije meso, piše u srijedu Večernji list.
Zbog uvoza, koji ponovno puni trgovačke police teletinom za 30, a piletinom čak i za 6,99 kuna za kilogram, tržište grca u domaćim viškovima. Pravi problemi slijede od druge polovice lipnja s obzirom na to da su proizvođači mesa proizvodnju tempirali za turističku sezonu. Kako će sezona podbaciti, a nekontrolirani uvoz ne jenjava, crno im se piše, kažu u Udruzi za uzgoj i tov junadi Baby Beef, prenosi dnevnik.

Strano je jeftinije od domaćeg

Razlog pojačanog uvoza je taj što su mnoge zemlje još u ožujku predvidjele probleme s viškovima i uzgajivačima junadi omogućile 100 eura subvencija po grlu. Mesari u Hrvatskoj, naravno, sada uz meso iz Njemačke, Nizozemske i Poljske prodaju i slovensko meso koje je, s obzirom na subvencije, jeftinije od domaćeg, upozoravaju iz Baby Beefa.
Zbog problema u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 te subjektima koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara, Vlada je ovih dana proizvođačima tovne junadi, svinja te janjadi za klanje odobrila 9 milijuna kuna izvanredne pomoći.

Pravi problemi tek počinju na ljeto

S kriznih 9 milijuna, od čega su tovitelji junadi dobili 4, postiglo se samo to da je oko polovice viškova trenutačno u otkupu. No ti viškovi nisu iz doba korone već s kraja lanjske i početka ove godine, dok pravi problemi počinju tek u ljeto, kada će se na tržištu naći više od 80.000 junadi, čiju smo proizvodnju tempirali za sezonu, a meso nećemo imati kome prodati, kaže Darko Celovec, predsjednik Udruge Baby Beef.

   Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, kaže kako je Vladina mjera pomogla svinjogojcima u rješavanju većeg dijela viškova te je došlo i do blagog rasta cijena na tržištu. No uvozi se i dalje.

   Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako su Slovenci u jeku korone donijeli čak i zakonski akt o zabrani uvoza pojedinih kategorija hrane, pa tako i mesa iz EU i trećih tržišta dok se ne riješe domaći viškovi, a dok se Hrvatska deklarira kratkim lancima opskrbe, iz Mađarske, Poljske i drugih zemalja i dalje nam stižu puni šleperi mesa po dampinškim cijenama, bez ijedne lipe uračunatih troškova, piše u srijedu Večernji list. HRVATSKI STOČARI PROPADAJU JER TRGOVCI MASOVNO UVOZE JEFTINIJE MESO IZVANA: 

HRVATSKI STOČARI PROPADAJU JER TRGOVCI MASOVNO UVOZE JEFTINIJE MESO IZVANA:

Pravi problemi tek slijede na ljeto: 'Crno im se piše'

<heading2>Dok se u Europi vode rasprave o tome što je svježe meso, kod nas na police mahom dolazi ono ono pred istekom roka, neovisno je li svježe ili zamrznuto</heading2>
<para>
Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju uvoz mesa se povećao, a našim proizvođačima tržište preuzimaju oni iz istočne Europe koji su svoje cijene snizili zbog ruskog embarga. Tako sada svoje velike viškove plasiraju u naše prodavaonice koje prodaju poljske pileće filee za dva eura po kilogramu, teletinu i govedinu po tri, deset jaja za pola eura, ali i druge proizvode poput mliječnih često ispod proizvođačke cijene. Hrvatska je postala eldorado za uvoz jeftine hrane kojom stranci prazne svoja skladišta viškova i pune naše police u prodavaonicama.
</para>
<heading2>Sve je palo s 2012.</heading2>
<para>
Prema podacima Croatiastočara u 2015. ostvarena je najveća negativna izvozno-uvozna bilanca od 415 milijuna eura, što je povećanje za 55 posto u odnosu na negativnu bilancu iz 2012. pa je pokrivenost izvoza uvozom u 2015. pala na 32 posto u odnosu na 39 posto ostvarenih u 2012. godini.</para>
<para>U 2012. svježeg pilećeg i purećeg mesa uvezeno je 6762 tone, a lani je taj uvoz iznosio čak 50.917 tona, a primjerice uvoz sira gotovo je udvostručen i skočio je s 36 na 67 tisuća tona.
Hrvatska je i europski rekorder u uvozu svinjetine, piše Jutarnji list. Godine 2010. u klaonicama je bilo proizvedeno 88.430 tona svinjetine, ukupna se domaća proizvodnja procjenjivala na 147.000 tona, a uvoz je bio 43.828 tona. Nakon ulaska u EU 2014. godine iz klaonica je izašlo 68.557 tona, proizvodnja je bila 96.000 tona, a uvoz je bio gotovo udvostručen i iznosio je čak 80.253 tone.</para>
<para>Pogleda li se 2012. godina, proizvodnja svinjskog mesa pala je za 30 tisuća tona, uvoz je porastao za 40 tisuća tona. Kad je riječ o govedini bilježi se rast uvoza za 3000 tona u lanjskoj godini u odnosu na godinu ranije, a čak 11 tisuća tona više nego pretpristupne 2012. Uvoz peradi lani je bio veći za 2 tisuće tona u odnosu na 2015., a u odnosu na 2012. za 10.000 tona.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="39922d2c-b1c3-11eb-9018-0242ac140017"/>
<heading2>Deficit unatrag pet godina</heading2>
<para>
Unatrag pet godina izvezli smo mesa i mesnih prerađevina tek ze vrijednost od 659 milijuna eura, dok smo istovremeno uvezli količinu tešku 2,7 milijardi eura. Tako se deficit penje na čak 1,8 milijardi eura. Sve u svemu, sa svinjskim mesom lani smo bili samodostatni 59 posto, s goveđim 75 posto, s mesom peradi 84 posto, s mesnim proizvodima 95 posto, a s kokošjim jajima 88 posto, navodi <ulink url="https://novac.jutarnji.hr/novcanik/dugi-put-do-naseg-stola-svjeze-meso-do-trgovina-u-hrvatskoj-putuje-i-1800-kilometara/7866927/">Jutarnji list</ulink>.</para>
<para>Hrvatska je lani uvezla 87 tisuća tona svinjetine od čega najviše iz Njemačke (30.000 tona), a zatim iz Nizozemske (13.000 tona), Španjolske (9000 tona) i Poljske (7000 tona). Naš izvoz bio je manji za 7 tisuća tona.</para>
<para>Uvoz govedine lani je porastao za 16 posto: uvezeno je 20.000 tona - najviše iz Nizozemske, potom Poljske i Njemačke, ali i kod nas proizvedeno 45.000 tona. Kad je riječ o peradi, viškove po dampinškim cijenama kojima je teško konkurirati prodaju Poljska i Mađarska. Problem je, pak, u deklaraciji i svježini mesa jer koliko ono može biti sviježe ako putuje tisuće kilometara. Dok se u Europi vode rasprave o tome što je sviježe meso, kod nas na police mahom dolazi ono ono pred istekom roka, neovisno je li sviježe ili zamrznuto.</para>

Na police stiže meso pred istek roka, evo što se najviše uvozi Dok se u Europi vode rasprave o tome što je svježe meso, kod nas na police mahom dolazi ono ono pred istekom roka, neovisno je li svježe ili zamrznuto

Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju uvoz mesa se povećao, a našim proizvođačima tržište preuzimaju oni iz istočne Europe koji su svoje cijene snizili zbog ruskog embarga. Tako sada svoje velike viškove plasiraju u naše prodavaonice koje prodaju poljske pileće filee za dva eura po kilogramu, teletinu i govedinu po tri, deset jaja za pola eura, ali i druge proizvode poput mliječnih često ispod proizvođačke cijene. Hrvatska je postala eldorado za uvoz jeftine hrane kojom stranci prazne svoja skladišta viškova i pune naše police u prodavaonicama.

Sve je palo s 2012.

Prema podacima Croatiastočara u 2015. ostvarena je najveća negativna izvozno-uvozna bilanca od 415 milijuna eura, što je povećanje za 55 posto u odnosu na negativnu bilancu iz 2012. pa je pokrivenost izvoza uvozom u 2015. pala na 32 posto u odnosu na 39 posto ostvarenih u 2012. godini.
U 2012. svježeg pilećeg i purećeg mesa uvezeno je 6762 tone, a lani je taj uvoz iznosio čak 50.917 tona, a primjerice uvoz sira gotovo je udvostručen i skočio je s 36 na 67 tisuća tona.
Hrvatska je i europski rekorder u uvozu svinjetine, piše Jutarnji list. Godine 2010. u klaonicama je bilo proizvedeno 88.430 tona svinjetine, ukupna se domaća proizvodnja procjenjivala na 147.000 tona, a uvoz je bio 43.828 tona. Nakon ulaska u EU 2014. godine iz klaonica je izašlo 68.557 tona, proizvodnja je bila 96.000 tona, a uvoz je bio gotovo udvostručen i iznosio je čak 80.253 tone.
Pogleda li se 2012. godina, proizvodnja svinjskog mesa pala je za 30 tisuća tona, uvoz je porastao za 40 tisuća tona. Kad je riječ o govedini bilježi se rast uvoza za 3000 tona u lanjskoj godini u odnosu na godinu ranije, a čak 11 tisuća tona više nego pretpristupne 2012. Uvoz peradi lani je bio veći za 2 tisuće tona u odnosu na 2015., a u odnosu na 2012. za 10.000 tona.


Deficit unatrag pet godina

Unatrag pet godina izvezli smo mesa i mesnih prerađevina tek ze vrijednost od 659 milijuna eura, dok smo istovremeno uvezli količinu tešku 2,7 milijardi eura. Tako se deficit penje na čak 1,8 milijardi eura. Sve u svemu, sa svinjskim mesom lani smo bili samodostatni 59 posto, s goveđim 75 posto, s mesom peradi 84 posto, s mesnim proizvodima 95 posto, a s kokošjim jajima 88 posto, navodi Jutarnji list.
Hrvatska je lani uvezla 87 tisuća tona svinjetine od čega najviše iz Njemačke (30.000 tona), a zatim iz Nizozemske (13.000 tona), Španjolske (9000 tona) i Poljske (7000 tona). Naš izvoz bio je manji za 7 tisuća tona.
Uvoz govedine lani je porastao za 16 posto: uvezeno je 20.000 tona - najviše iz Nizozemske, potom Poljske i Njemačke, ali i kod nas proizvedeno 45.000 tona. Kad je riječ o peradi, viškove po dampinškim cijenama kojima je teško konkurirati prodaju Poljska i Mađarska. Problem je, pak, u deklaraciji i svježini mesa jer koliko ono može biti sviježe ako putuje tisuće kilometara. Dok se u Europi vode rasprave o tome što je sviježe meso, kod nas na police mahom dolazi ono ono pred istekom roka, neovisno je li sviježe ili zamrznuto. HRVATSKA JE ELDORADO ZA STRANCE KOJI SE ŽELE RIJEŠITI STARE HRANE: 

HRVATSKA JE ELDORADO ZA STRANCE KOJI SE ŽELE RIJEŠITI STARE HRANE:

Na police stiže meso pred istek roka, evo što se najviše uvozi

<para>
To su mjeseci u kojima su poljoprivredne inspekcije pojačano kontrolirale proizvode u trgovinama. Ranije se, u prvih deset mjeseci 2016. godine, uvozilo 109.996 tona stranog mesa, većinom svinjetine, prema podacima strukovne udruge Croatiastočar. U tom je razdoblju u Hrvatsku uvezeno i oko 20 tisuća tona mesa peradi, oko osam tisuća tona jaja i 200 tisuća tona mlijeka i mliječnih proizvoda.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ffddfbb4-b1cd-11eb-835a-0242ac140046"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ed410fa0-b1cd-11eb-bbbc-0242ac140037"/>
<heading2>Jeftini viškovi iz zemalja iz kojih uvozimo</heading2>
<para>
Podsjetimo, prošle je godine u velikom broju uzoraka mesa, jaja i mliječnih proizvoda pronađena salmonela. Brigu pojačava činjenica da zemlje iz kojih često uvozimo na naše tržište šalju svoje viškove, a uvoz se često nije kontrolirao. Samim time, takvi su viškovi jeftiniji od domaćih proizvoda koji je svježijii hranjiviji, a znamo mu i podrijetlo i proces proizvodnje, rekao je direktor gospodarskog interesnog udruženja Croatiastočar, Branko Bobetić.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="68a8a308-b1cc-11eb-aeaf-0242ac15002b"/>
<para>Akcija kontrole Ministarstva poljoprivrede potiče proizvođače, uvoznike i trgovce da kriterije dodatno pooštre. Smanjenjem uvoza smanjio bi se tako i broj proizvoda po smiješno niskim cijenama, kao što je, primjerice, kilogram odojka za 19.90 kuna.</para>
<para>Vlasnik tvrtke Purex koja prodaje perad uzgojenu bez aditiva i GMO-a, Milivoj Dragošević, kaže da takve cijene ne mogu isplatiti ni trošak proizvodnje. Kaže da misli da se lani ipak pazilo na to pa se isto meso prodavalo po realnijoj cijeni od 30-ak kuna.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1c117262-b1cd-11eb-ad6d-0242ac140045"/>
<heading2>Manje uvoznih jaja, domaća bi mogla poskupjeti</heading2>
<para>
Čini se da smanjenim uvozom profitiraju domaći proizvođači, pa tako Dragošević kaže da je krajem 2016. prodao više piletine nego uobičajeno, a to objašjava upravo strahom od uvoznog mesa. On kaže da je potrebno strano meso testirati na toksine i aditive, a ne samo na bakterije jer su od njih za ljudsko zdravlje još opasniji hormoni.</para>
<para>I domaći proizvođači jaja osjetili su na svojoj koži da je uvoz smanjen. Marijan Podrug iz Dicma kaže da je počeo dobivati sve više narudžbi, kako od onih kojima je i ranije prodavao jaja, tako i od novih. Također kaže da je primijetio da je u trgovinama ipak nešto manje uvezenih jaja, a potrošači su postali osvješteniji pa sada čitaju deklaracije i gledaju odakle dolaze proizvodi koje kupuju.</para>
<para>Oko Uskrsa bi kao posljedica toga jaja ipak mogla nešto poskupjeti, no Podrug kaže da bi to trebalo biti manje od deset posto.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a6124e74-b1cc-11eb-a75b-0242ac140028"/>
<para> </para>

Smanjena količina uvezenog mesa i jaja, domaći proizvođači posluju bolje Pojačane kontrole prehrambenih proizvoda koje u posljednje vrijeme provodi Ministarstvo poljoprivrede urodile su plodom. Uvoz mesa, mesnih prerađevina i jaja u velikoj je mjeri smanjen. 

To su mjeseci u kojima su poljoprivredne inspekcije pojačano kontrolirale proizvode u trgovinama. Ranije se, u  prvih deset mjeseci 2016. godine, uvozilo 109.996 tona stranog mesa, većinom svinjetine, prema podacima strukovne udruge Croatiastočar. U tom je razdoblju u Hrvatsku uvezeno i oko 20 tisuća tona mesa peradi, oko osam tisuća tona jaja i 200 tisuća tona mlijeka i mliječnih proizvoda.




Jeftini viškovi iz zemalja iz kojih uvozimo

Podsjetimo, prošle je godine u velikom broju uzoraka mesa, jaja i mliječnih proizvoda pronađena salmonela. Brigu pojačava činjenica da zemlje iz kojih često uvozimo na naše tržište šalju svoje viškove, a uvoz se često nije kontrolirao. Samim time, takvi su viškovi jeftiniji od domaćih proizvoda koji je svježijii hranjiviji, a znamo mu i podrijetlo i proces proizvodnje, rekao je direktor gospodarskog interesnog udruženja Croatiastočar, Branko Bobetić.

Akcija kontrole Ministarstva poljoprivrede potiče proizvođače, uvoznike i trgovce da kriterije dodatno pooštre. Smanjenjem uvoza smanjio bi se tako i broj proizvoda po smiješno niskim cijenama, kao što je, primjerice, kilogram odojka za 19.90 kuna.
Vlasnik tvrtke Purex koja prodaje perad uzgojenu bez aditiva i GMO-a, Milivoj Dragošević, kaže da takve cijene ne mogu isplatiti ni trošak proizvodnje. Kaže da misli da se lani ipak pazilo na to pa se isto meso prodavalo po realnijoj cijeni od 30-ak kuna.


Manje uvoznih jaja, domaća bi mogla poskupjeti

Čini se da smanjenim uvozom profitiraju domaći proizvođači, pa tako Dragošević kaže da je krajem 2016. prodao više piletine nego uobičajeno, a to objašjava upravo strahom od uvoznog mesa. On kaže da je potrebno strano meso testirati na toksine i aditive, a ne samo na bakterije jer su od njih za ljudsko zdravlje još opasniji hormoni.
I domaći proizvođači jaja osjetili su na svojoj koži da je uvoz smanjen. Marijan Podrug iz Dicma kaže da je počeo dobivati sve više narudžbi, kako od onih kojima je i ranije prodavao jaja, tako i od novih. Također kaže da je primijetio da je u trgovinama ipak nešto manje uvezenih jaja, a potrošači su postali osvješteniji pa sada čitaju deklaracije i gledaju odakle dolaze proizvodi koje kupuju.
Oko Uskrsa bi kao posljedica toga jaja ipak mogla nešto poskupjeti, no Podrug kaže da bi to trebalo biti manje od deset posto.


  INSPEKCIJSKE KONTROLE URODILE PLODOM: 

INSPEKCIJSKE KONTROLE URODILE PLODOM:

Smanjena količina uvezenog mesa i jaja, domaći proizvođači posluju bolje

Postroll

Preroll

ČAK NI KOLINJE OVE GODINE NEĆE BITI KAO NEKAD: 'Proizvođači će biti u gubitku oko 100 milijuna kuna'

svinje

Hrvatska

Članak

Danas.hr

UTAJILI 5,1 MILIJUN KUNA PDV-A NA MESU I SIRU; Pratili su ih godinu dana: 'Imali ste 10 bombona, pojeli ste 7, gdje su ostala 3?'

meso

Crna kronika

HRVATSKI STOČARI PROPADAJU JER TRGOVCI MASOVNO UVOZE JEFTINIJE MESO IZVANA: Pravi problemi tek slijede na ljeto: 'Crno im se piše'

<para>11.04.2020., Zagreb, Bez vecih blagdanskih guzvi u mesnicama.
 Photo: Emica Elvedji/PIXSELL</para>

PXL_110420_28682819

HINA

HRVATSKA JE ELDORADO ZA STRANCE KOJI SE ŽELE RIJEŠITI STARE HRANE: Na police stiže meso pred istek roka, evo što se najviše uvozi

<para>17.07.2018., Osijek - Iako poluprazna glavna osjecka trznica opskrbljena je kvalitetnim i svjezim proizvodima. 
Photo: Davor Javorovic/PIXSELL</para>

PXL_170718_21401638

Novac

INSPEKCIJSKE KONTROLE URODILE PLODOM: Smanjena količina uvezenog mesa i jaja, domaći proizvođači posluju bolje

uvoz mesa

#uvoz mesa

'Proizvođači će biti u gubitku oko 100 milijuna kuna'

'Proizvođači će biti u gubitku oko 100 milijuna kuna'

'Imali ste 10 bombona, pojeli ste 7, gdje su ostala 3?'

'Imali ste 10 bombona, pojeli ste 7, gdje su ostala 3?'

Pravi problemi tek slijede na ljeto: 'Crno im se piše'

Pravi problemi tek slijede na ljeto: 'Crno im se piše'

Na police stiže meso pred istek roka, evo što se najviše uvozi

Na police stiže meso pred istek roka, evo što se najviše uvozi

Smanjena količina uvezenog mesa i jaja, domaći proizvođači posluju bolje

Smanjena količina uvezenog mesa i jaja, domaći proizvođači posluju bolje