Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Naime, Zagrebparking kao glavni razlog za ukidanje tog prava spominje veliki gubitak novca, oko 180.000 kuna na mjesec, a za sve drži odgovornim Grad, koji je odredio cijene za stanare.</para>
<para>"Mi želimo da garaža Tuškanac postane ono što treba biti, a to je javna garaža za koju se plaća prema važećem cjeniku", kazao je direktor Zagrebparkinga Robert Mišeta, koji je od Grada zatražio rješavanje tog pitanja – ako treba i udarom na račune stanara.</para>
<heading2>Neka Zagrebparking plati korištenje gradskog zemljišta</heading2>
<para>
Mjesečnu kartu koja bi vrijedila 24 sata prema postojećem cjeniku svaki bi građanin trebao platiti 1.500 kuna, odnosno 16.500 kuna za godišnju parkirnu kartu!</para>
<para>
 Mijo Bezer iz Gradskog ureda za promet smatra da nema potrebe za povećanjem cijene.</para>
<para>"Postoje situacije gdje tvrtka kao što je Zagrebparking ne mora poslovati pozitivno. Ljudi koji žive u najužem centru grada moraju imati mjesta za parkiranje, a mi nećemo dodatno financirati parkirališne karte za Tuškanac", kazao je Bezer i očitao bukvicu Zagrebparkingu, koji je u godini dana uspio uprihoditi oko 180 milijuna kuna.</para>
<para>I pročelnik ureda za izgradnju i promet Davor Jelavić poručio je da će Grad pristati na dodatne subvencije za parking na Tuškancu tek kada Zagrebparking počne plaćati korištenje javnih parkirališnih mjesta na gradskom zemljištu.</para>
<heading2>Na Vladi zarađuju 170.000 kuna mjesečno</heading2>
<para>
Inače, od ukupno 429 parkirnih mjesta na Tuškancu, za Vladu i Sabor rezervirano je 156 parkirališnih mjesta, dok je za stanare Gornjeg grada predviđeno 158 mjesta. Iako Zagrebparking samo na Vladi i Saboru zarađuje oko 170.000 kuna na mjesec, apetiti Holdingove perjanice nisu zadovoljeni, te uz 115 parkirališta koja stoje na raspolaganju svim građanima želi dodati i gore navedenih 158 stanarskih.</para>
<para>Financijski problemi u ostalim podružnicama doveli su do toga da razumijevanja za građane više nema, a kasice se bez milosti pune. No, kako stvari stoje, to bi se ionako ubrzo moglo promijeniti, jer Grad sve otvorenije pokazuje da kani preuzeti rješavanje parkirališne trakavice u svoje ruke i tako razvlastiti Zagrebparking.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201101110878006
arti-201010060901006
arti-201008260249006
arti-201006100260006
arti-201005310008006</para>

Umjesto 110, za mjesečnu kartu traže 1.500 kuna! 
Naime, Zagrebparking kao glavni razlog za ukidanje tog prava spominje veliki gubitak novca, oko 180.000 kuna na mjesec, a za sve drži odgovornim Grad, koji je odredio cijene za stanare.
"Mi želimo da garaža Tuškanac postane ono što treba biti, a to je javna garaža za koju se plaća prema važećem cjeniku", kazao je direktor Zagrebparkinga Robert Mišeta, koji je od Grada zatražio rješavanje tog pitanja – ako treba i udarom na račune stanara.
Neka Zagrebparking plati korištenje gradskog zemljišta

Mjesečnu kartu koja bi vrijedila 24 sata prema postojećem cjeniku svaki bi građanin trebao platiti 1.500 kuna, odnosno 16.500 kuna za godišnju parkirnu kartu!

   Mijo Bezer iz Gradskog ureda za promet smatra da nema potrebe za povećanjem cijene.
"Postoje situacije gdje tvrtka kao što je Zagrebparking ne mora poslovati pozitivno. Ljudi koji žive u najužem centru grada moraju imati mjesta za parkiranje, a mi nećemo dodatno financirati parkirališne karte za Tuškanac", kazao je Bezer i očitao bukvicu Zagrebparkingu, koji je u godini dana uspio uprihoditi oko 180 milijuna kuna.
I pročelnik ureda za izgradnju i promet Davor Jelavić poručio je da će Grad pristati na dodatne subvencije za parking na Tuškancu tek kada Zagrebparking počne plaćati korištenje javnih parkirališnih mjesta na gradskom zemljištu.
Na Vladi zarađuju 170.000 kuna mjesečno

Inače, od ukupno 429 parkirnih mjesta na Tuškancu, za Vladu i Sabor rezervirano je 156 parkirališnih mjesta, dok je za stanare Gornjeg grada predviđeno 158 mjesta. Iako Zagrebparking samo na Vladi i Saboru zarađuje oko 170.000 kuna na mjesec, apetiti Holdingove perjanice nisu zadovoljeni, te uz 115 parkirališta koja stoje na raspolaganju svim građanima želi dodati i gore navedenih 158 stanarskih.
Financijski problemi u ostalim podružnicama doveli su do toga da razumijevanja za građane više nema, a kasice se bez milosti pune. No, kako stvari stoje, to bi se ionako ubrzo moglo promijeniti, jer Grad sve otvorenije pokazuje da kani preuzeti rješavanje parkirališne trakavice u svoje ruke i tako razvlastiti Zagrebparking.
Vezani članci:

arti-201101110878006
arti-201010060901006
arti-201008260249006
arti-201006100260006
arti-201005310008006 

Umjesto 110, za mjesečnu kartu traže 1.500 kuna!

<para>Na takav zaključak upućuju dramatični događaji oko Mravka: odmah po izlasku iz pritvora u Remetincu dobio je ozbiljnu policijsku zaštitu, dok se u političkim i medijskim kuloarima spominje 60 sati snimljenih iskaza koje je dao USKOK-u.</para>
<para>Kako piše tjednik <emphasis>Nacional</emphasis>, Mravak je istražiteljima mogao otkriti detalje o trima sumnjivim slučajevima vezanima uz HEP, od kojih se šteta broji u stotinama milijuna, ako ne i milijardama kuna.</para>
<para>Prvi slučaj je ugovor HEP-a o isporuci električne energije šibenskom TLM-u, čiji su detalji većinom poznati javnosti. HEP je, naime, TLM-u i mostarskom Aluminiju isporučivao struju po povlaštenoj cijeni, na čemu je izgubio najmanje 600 milijuna kuna. Prethodno spornom ugovoru, Sanader i Polančec su, navodno, pripremili teren za privatizaciju TLM-a, kako bi on pao u ruke domaćem konzorciju Adrial.</para>
<para>Drugi je slučaj dugogodišnja kupnja skupe električne energije i sklapanje štetnih ugovora sa srpskim energetskim mešetarima Vukom Hamovićem i Vojinom Lazarevićem. Navedena dvojica imaju vrlo loš imidž među poznavateljima energetskog tržišta te su često bili pod istragom zbog sumnji da su, navodno, podmićivali čelnike velikih energetskih tvrtki na Balkanu, te tako isisavali novac iz njih. HEP je s njima potpisao na desetke ugovora, a istražitelji bi trebali utvrditi je li Mravku netko naredio da surađuje upravo s Hamovićem i Lazarevićem, piše <emphasis>Nacional</emphasis>.</para>
<para>Treći je slučaj dugogodišnje pogodovanje njemačkoj energetskoj kompaniji RWE, s kojom Sanader, kako piše tjednik, ima neobično bliske veze. Odbjegli premijer se nakon odstupanja s dužnosti, navodno, ponudio da radi kao njihov lobist. RWE i HEP od 1996. imaju zajedničko vlasništvo nad elektranom Plomin 2, a državna revizorica Šima Krasić je 2007. upozorila kako bi HEP trebao raskinuti niz štetnih ugovora s tom kompanijom. Naprimjer, od 2000. do 2007. RWE je iz zajedničkog društva povukao 47,636.000 eura (ulog od 12 milijuna eura i dividendu od 35,720.000 eura), dok HEP uopće nema prava na povlačenje dividende!</para>
<para>S obzirom na navedeno, <emphasis>Nacional</emphasis> zaključuje da je teško vjerovati da je Ivan Mravak imao toliko hrabrosti i političke zaštite da samostalno donosi odluke kojima se nekome donosi velika materijalna korist na štetu državnog HEP-a. Mnogo je izvjesnije da je za sve što je radio Mravak imao suglasnost ili naredbu iz samog vrha vlasti, a sve upućuje na samo jedno ime: Ivo Sanader, piše <emphasis>Nacional</emphasis>.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201010310238006
arti-201010120012006
arti-201005190909006
arti-201005180175006
arti-201009200789006</para>

Tri slučaja na kojima bi mogao pasti Ivo Sanader 
Na takav zaključak upućuju dramatični događaji oko Mravka: odmah po izlasku iz pritvora u Remetincu dobio je ozbiljnu policijsku zaštitu, dok se u političkim i medijskim kuloarima spominje 60 sati snimljenih iskaza koje je dao USKOK-u.
Kako piše tjednik Nacional, Mravak je istražiteljima mogao otkriti detalje o trima sumnjivim slučajevima vezanima uz HEP, od kojih se šteta broji u stotinama milijuna, ako ne i milijardama kuna.
Prvi slučaj je ugovor HEP-a o isporuci električne energije šibenskom TLM-u, čiji su detalji većinom poznati javnosti. HEP je, naime, TLM-u i mostarskom Aluminiju isporučivao struju po povlaštenoj cijeni, na čemu je izgubio najmanje 600 milijuna kuna. Prethodno spornom ugovoru, Sanader i Polančec su, navodno, pripremili teren za privatizaciju TLM-a, kako bi on pao u ruke domaćem konzorciju Adrial.
Drugi je slučaj dugogodišnja kupnja skupe električne energije i sklapanje štetnih ugovora sa srpskim energetskim mešetarima Vukom Hamovićem i Vojinom Lazarevićem. Navedena dvojica imaju vrlo loš imidž među poznavateljima energetskog tržišta te su često bili pod istragom zbog sumnji da su, navodno, podmićivali čelnike velikih energetskih tvrtki na Balkanu, te tako isisavali novac iz njih. HEP je s njima potpisao na desetke ugovora, a istražitelji bi trebali utvrditi je li Mravku netko naredio da surađuje upravo s Hamovićem i Lazarevićem, piše Nacional.
Treći je slučaj dugogodišnje pogodovanje njemačkoj energetskoj kompaniji RWE, s kojom Sanader, kako piše tjednik, ima neobično bliske veze. Odbjegli premijer se nakon odstupanja s dužnosti, navodno, ponudio da radi kao njihov lobist. RWE i HEP od 1996. imaju zajedničko vlasništvo nad elektranom Plomin 2, a državna revizorica Šima Krasić je 2007. upozorila kako bi HEP trebao raskinuti niz štetnih ugovora s tom kompanijom. Naprimjer, od 2000. do 2007. RWE je iz zajedničkog društva povukao 47,636.000 eura (ulog od 12 milijuna eura i dividendu od 35,720.000 eura), dok HEP uopće nema prava na povlačenje dividende!
S obzirom na navedeno, Nacional zaključuje da je teško vjerovati da je Ivan Mravak imao toliko hrabrosti i političke zaštite da samostalno donosi odluke kojima se nekome donosi velika materijalna korist na štetu državnog HEP-a. Mnogo je izvjesnije da je za sve što je radio Mravak imao suglasnost ili naredbu iz samog vrha vlasti, a sve upućuje na samo jedno ime: Ivo Sanader, piše Nacional.
Prethodni članci:

arti-201010310238006
arti-201010120012006
arti-201005190909006
arti-201005180175006
arti-201009200789006 

#povlaštena cijena

Umjesto 110, za mjesečnu kartu traže 1.500 kuna!

Umjesto 110, za mjesečnu kartu traže 1.500 kuna!

Tri slučaja na kojima bi mogao pasti Ivo Sanader

Tri slučaja na kojima bi mogao pasti Ivo Sanader