Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Orhideje se obično ne nazivaju ružnima, ali baš tako su Kraljevski botanički vrtovi u Kewu u Londonu opisali novu vrstu živahnog i nježnog cvijeta otkrivenog u šumama Madagaskara.</para>
<para>Gastrodia agnicellus, jedna od 156 biljaka i gljivičnih vrsta koje su imenovali znanstvenici Kewskih vrtova i njihovi partneri diljem svijeta u 2020., okrunjena je kao "najružnija orhideja na svijetu".</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/inquirerdotnet/status/1339576697532932098"/>
<para>"Cvjetovi ove orhideje od 11 milimetara su mali, smeđi i prilično ružni", navodi se u opisu top 10 otkrića ove godine koju je sastavio Kew.
</para>
<heading2>Otkriće neobičnog grma u Namibiji</heading2>
<para>
Iako se smatraju ugroženom vrstom, te biljke su relativno zaštićene jer se nalaze u nacionalnom parku. Među drugim otkrićima ove godine je šest novih vrsta gljiva koprenki u Ujedinjenom Kraljevstvu i neobični grm pronađen u južnoj Namibiji 2010.</para>
<para>Botaničar Wessel Swanepoel nije mogao smjestiti grm ni u jedan poznati rod, kao ni itko drugi, pa je Swanepoel pozvao molekularnog stručnjaka Felixa Foresta i njegov tim iz Kewa da ga genetički analiziraju.</para>
<para>Analiza je pokazala da to nije bila samo nova vrsta, već i novi rod i porodica, nazvana Tiganophyton karasense. Iako se godišnje imenuje oko 2000 novih biljaka, objavi se tek jedna nova porodica. Grm ima bizarne ljuskaste listove i raste u ekstremno toplim prirodnim solanama pa otuda naziv Tiganophyton, izvedeno od latinske riječi "tigani" (tava) i "phyton", dio biljke. Voditelj istraživanja u Kewu Martin Cheek pozdravio je najnovija otkrića u prirodi.</para>
<para>"Neki bi mogli donijeti vitalni prihod zajednicama, a drugi možda imaju potencijal razvijanja u buduću hranu ili lijek", rekao je. "Mračna stvarnost se ne smije podcijeniti. S dvije od pet biljaka kojima prijeti izumiranje, vodimo utrku s vremenom za pronalazak, identificiranje, imenovanje i očuvanje biljaka prije nego što nestanu", upozorio je Cheek.</para>

'Najružnija orhideja na svijetu' među novim vrstama biljki u 2020. 'Cvjetovi ove orhideje od 11 milimetara su mali, smeđi i prilično ružni', navodi se u opisu top 10 otkrića ove godine koju je sastavio Kew 

Orhideje se obično ne nazivaju ružnima, ali baš tako su Kraljevski botanički vrtovi u Kewu u Londonu opisali novu vrstu živahnog i nježnog cvijeta otkrivenog u šumama Madagaskara.
Gastrodia agnicellus, jedna od 156 biljaka i gljivičnih vrsta koje su imenovali znanstvenici Kewskih vrtova i njihovi partneri diljem svijeta u 2020., okrunjena je kao "najružnija orhideja na svijetu".

"Cvjetovi ove orhideje od 11 milimetara su mali, smeđi i prilično ružni", navodi se u opisu top 10 otkrića ove godine koju je sastavio Kew.

Otkriće neobičnog grma u Namibiji

Iako se smatraju ugroženom vrstom, te biljke su relativno zaštićene jer se nalaze u nacionalnom parku. Među drugim otkrićima ove godine je šest novih vrsta gljiva koprenki u Ujedinjenom Kraljevstvu i neobični grm pronađen u južnoj Namibiji 2010.
Botaničar Wessel Swanepoel nije mogao smjestiti grm ni u jedan poznati rod, kao ni itko drugi, pa je Swanepoel pozvao molekularnog stručnjaka Felixa Foresta i njegov tim iz Kewa da ga genetički analiziraju.
Analiza je pokazala da to nije bila samo nova vrsta, već i novi rod i porodica, nazvana Tiganophyton karasense. Iako se godišnje imenuje oko 2000 novih biljaka, objavi se tek jedna nova porodica. Grm ima bizarne ljuskaste listove i raste u ekstremno toplim prirodnim solanama pa otuda naziv Tiganophyton, izvedeno od latinske riječi "tigani" (tava) i "phyton", dio biljke.  Voditelj istraživanja u Kewu Martin Cheek pozdravio je najnovija otkrića u prirodi.
"Neki bi mogli donijeti vitalni prihod zajednicama, a drugi možda imaju potencijal razvijanja u buduću hranu ili lijek", rekao je. "Mračna stvarnost se ne smije podcijeniti. S dvije od pet biljaka kojima prijeti izumiranje, vodimo utrku s vremenom za pronalazak, identificiranje, imenovanje i očuvanje biljaka prije nego što nestanu", upozorio je Cheek. NJEŽNI CVIJET IZ MADAGASKARSKIH ŠUMA: 

NJEŽNI CVIJET IZ MADAGASKARSKIH ŠUMA:

'Najružnija orhideja na svijetu' među novim vrstama biljki u 2020.

<para>Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droge i nezakonitog prometa drogama 26. lipnja obilježila je i Hrvatska tematskom sjednicom Povjerenstva za suzbijanje droga Vlade RH.</para>
<para>Izneseni su i najnoviji podaci za prvih pet mjeseci tekuće godine u usporedbi s istim razdobljem lani. Od siječnja do kraja svibnja ove godine zabilježen je porast kaznenih djela dilanja i davanja na korištenje droge za 11 posto, s 1.053 na 1.169 slučajeva. Prijavljene su ukupno 484 osobe (lani 420), piše <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Pakao-novih-droga-Smrt-jeftina-i-brza">Novi list</ulink>.</para>
<heading2>Otkrivene još četiri nove vrste</heading2>
<para>
U Hrvatskoj su od početka ove godine otkrivene četiri nove vrste droga koje oponašaju učinke tzv. klasičnih narkotika, a da se ne znaju njihove posljedice za konzumente. Samo 2013. otkriveno je 12 'novih droga' , dok je prethodne 2012. godine bilo evidentirano pet nepoznatih psihoaktivnih supstanci.</para>
<para>Njihov broj svake godine progresivno raste a još uvijek nema dovoljno pouzdanih informacija o posljedicama za ljudski organizam, upozorio je Željko Petković ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporaba droga Vlade Republike Hrvatske.</para>
<heading2>Dvije sintetičke droge brzo odnose živote</heading2>
<para>
Na narko-sceni pojavljuju se u obliku biljnih mješavina, tableta, praha, kristala ili u kapima. Europski centar za nadzor droga i ovisnosti (EMCDDA) objavio je Izvještaj o drogama s podacima iz 28 zemalja članica EU.</para>
<para>Europol i Europski centar za nadzor droga objavili su upozorenje o dvjema novim sintetičkim drogama koje su samo lani prouzročile 18 smrti u Velikoj Britaniji i osam smrtnih slučajeva u susjednoj Mađarskoj.</para>
<para>http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Pakao-novih-droga-Smrt-jeftina-i-brza</para>

Pojavile se četiri nove droge u Hrvatskoj, ne zna se kakve posljedice ostavljaju U Hrvatskoj su od početka ove godine otkrivene četiri nove vrste droga koje oponašaju učinke tzv. klasičnih narkotika, a da se ne znaju njihove posljedice za konzumente.  
Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droge i nezakonitog prometa drogama 26. lipnja obilježila je i Hrvatska tematskom sjednicom Povjerenstva za suzbijanje droga Vlade RH.
Izneseni su i najnoviji podaci za prvih pet mjeseci tekuće godine u usporedbi s istim razdobljem lani. Od siječnja do kraja svibnja ove godine zabilježen je porast kaznenih djela dilanja i davanja na korištenje droge za 11 posto, s 1.053 na 1.169 slučajeva. Prijavljene su ukupno 484 osobe (lani 420), piše Novi list.
Otkrivene još četiri nove vrste

U Hrvatskoj su od početka ove godine otkrivene četiri nove vrste droga koje oponašaju učinke tzv. klasičnih narkotika, a da se ne znaju njihove posljedice za konzumente. Samo 2013. otkriveno je 12 'novih droga' , dok je prethodne 2012. godine bilo evidentirano pet nepoznatih psihoaktivnih supstanci.
Njihov broj svake godine progresivno raste a još uvijek nema dovoljno pouzdanih informacija o posljedicama za ljudski organizam, upozorio je Željko Petković ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporaba droga Vlade Republike Hrvatske.
Dvije sintetičke droge brzo odnose živote

Na narko-sceni pojavljuju se u obliku biljnih mješavina, tableta, praha, kristala ili u kapima. Europski centar za nadzor droga i ovisnosti (EMCDDA) objavio je Izvještaj o drogama s podacima iz 28 zemalja članica EU.
Europol i Europski centar za nadzor droga objavili su upozorenje o dvjema novim sintetičkim drogama koje su samo lani prouzročile 18 smrti u Velikoj Britaniji i osam smrtnih slučajeva u susjednoj Mađarskoj.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Pakao-novih-droga-Smrt-jeftina-i-brza 

Pojavile se četiri nove droge u Hrvatskoj, ne zna se kakve posljedice ostavljaju

<para>Svetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF) je pre nekoliko dana objavio izveštaj u kojem su detaljno opisane i klasifikovane nove životinjske vrste pronađene tokom 2011. u reci Mekong i područjima kroz koje protiče.</para>
<para>Među opisanim novim vrstama je šišmiš iz skupine šišmiša 'lisnatih nosova' (Murina Beelzebub). Njihov opstanak, prema navodima fondacije, zavisi od tropskih šuma i ugrožen je zbog njihove sve učestalije seče. </para>
<para>
Tu je i 'hodajući som' (Clarias gracilentus), otkriven u slatkovodnim potocima na vijetnamskom otoku Fu Kuoc. Ova riba može da se kreće preko zemlje pomoću svojih prsnih peraja, uz koje stoji uspravno, praveći pokrete slične zmijskim. U južnom Tajlandu je otkrivena riba duga 2 centimetra, nazvana po velikoj tamnoj mrlji na zlatnom telu (Boraras naevus).</para>
<para>
Biserno ružičasta riba (Bangana musaei) iz porodice šarana pronađena je u slivu reke Kse Bangfai u Srednjem Laosu, koja teče 7 kilometara kroz podzemlje vapnenačkog krša. Riba koja živi u tim podzemnim vodama je potpuno slepa, a odmah je ocenjena kao ranjiva zbog ograničenog staništa. </para>
<para>
Tu je i nova vrsta žabe koja živi na stablima, a koja je pronađena u šumama severnog Vijetnama. Kreket te žabe (Gracixalus Quangi) više zvuči na cvrkut ptica. Naime, dok većina žabaca privlači ženke s ponavljajućim kreketanjem, ova vrsta žabe svaki put vrti novu pesmu. Svaka jedinka meša klikove, zvižduke i kreketanje po svom jedinstvenom redu. </para>
<para>
Više od 20 vrsta žaba iz roda Leptobrahium razlikuje se po očima. Tako je u jednoj šumi na jugu Vijetnama pronađena žaba čije su oči crno-bele. </para>
<para>
U području Mekonga u toku 2011. je otkrivena 21 vrsta gmizavaca, uključujući crvenookog zelenog poskoka (Trimeresurus rubeus) koji živi u šumama u blizini Ho Či Mina.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/tQ8b74krWfc"/>

Slepa riba, hodajući som i žaba koja cvrkuće (VIDEO) (FOTO) Otkrivene nove životinjske vrste u području Mekonga 
Svetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF) je pre nekoliko dana objavio izveštaj u kojem su detaljno opisane i klasifikovane nove životinjske vrste pronađene tokom 2011. u reci Mekong i područjima kroz koje protiče.
Među opisanim novim vrstama je šišmiš iz skupine šišmiša 'lisnatih nosova' (Murina Beelzebub). Njihov opstanak, prema navodima fondacije, zavisi od tropskih šuma i ugrožen je zbog njihove sve učestalije seče. 

Tu je i 'hodajući som' (Clarias gracilentus), otkriven u slatkovodnim potocima na vijetnamskom otoku Fu Kuoc. Ova riba može da se kreće preko zemlje pomoću svojih prsnih peraja, uz koje stoji uspravno, praveći pokrete slične zmijskim. U južnom Tajlandu je otkrivena riba duga 2 centimetra, nazvana po velikoj tamnoj mrlji na zlatnom telu (Boraras naevus).

Biserno ružičasta riba (Bangana musaei) iz porodice šarana pronađena je u slivu reke Kse Bangfai u Srednjem Laosu, koja teče 7 kilometara kroz podzemlje vapnenačkog krša. Riba koja živi u tim podzemnim vodama je potpuno slepa, a odmah je ocenjena kao ranjiva zbog ograničenog staništa. 

Tu je i nova vrsta žabe koja živi na stablima, a koja je pronađena u  šumama severnog Vijetnama. Kreket te žabe (Gracixalus Quangi) više zvuči na cvrkut ptica. Naime, dok većina žabaca privlači ženke s ponavljajućim kreketanjem, ova vrsta žabe svaki put vrti novu pesmu. Svaka jedinka meša klikove, zvižduke i kreketanje po svom jedinstvenom redu. 

Više od 20 vrsta žaba iz roda Leptobrahium razlikuje se po očima.  Tako je u jednoj šumi na jugu Vijetnama pronađena žaba čije su oči crno-bele. 

U području Mekonga u toku 2011. je otkrivena 21 vrsta gmizavaca, uključujući crvenookog zelenog poskoka (Trimeresurus rubeus) koji živi u šumama u blizini Ho Či Mina.
 

Slepa riba, hodajući som i žaba koja cvrkuće (VIDEO) (FOTO)

<para>Među opisanim novim vrstama je šišmiš kojeg su nazvali <emphasis>Murina Beelzebub</emphasis>, a koji spada u skupinu šišmiša 'lisnatih nosova'. Njihov opstanak, navodi WWF, ovisi o tropskim šumama i ugrožen je zbog sve učestalije sječe šuma. </para>
<para>Tu je i 'hodajući som', odnosno vrsta <emphasis>Clarias gracilentus</emphasis>, otkrivena u slatkovodnim potocima na vijetnamskom otoku Phu Quoc. Ta se riba može kretati preko zemlje pomoću svojih prsnih peraja, uz koje zapravo stoji uspravno dok se kreće pokretima nalik onima kod zmije. Otkrivena je i ribica <emphasis>Boraras naevus</emphasis>, tek 2 centimetra dugačka, koja je pronađena u južnom Tajlandu i nazvana po velikoj tamnoj mrlji na zlatnom tijelu.</para>
<para>Biserno ružičasta riba (<emphasis>Bangana musaei</emphasis>) iz obitelji šarana pronađena je u slivu rijeke Xe Bangfai u Srednjem Laosu, koja teče 7 kilometara kroz podzemlje vapnenačkog krša. Riba koja živi u tim podzemnim vodama je potpuno slijepa, a odmah je ocijenjena kao ranjiva zbog ograničenog staništa.</para>
<para>Tu je i nova vrsta žabe koja živi na stablima, a koja je pronađena u visinskom šumama sjevernog Vijetnama. Ta žaba (<emphasis>Gracixalus Quangi</emphasis>) ima složeno glasanje, koje zvuči više kao glasanje ptice nego tipične žabe. Naime, dok većina žabaca privlači ženke s ponavljajućim kreketanjem, Gracixalus Quangi svaki put vrti novi 'napjev'. Glasanja nikad nisu ista, a svaka jedinka miješa klikove, zvižduke i kreketanje po svom jedinstvenom redu.</para>
<para>Kada je riječ o žabama u rodu <emphasis>Leptobrachium</emphasis>, među više od 20 vrsta najviše se razlika bilježi u očima. Tako je u jednoj šumi na jugu Vijetnama pronađena žaba <emphasis>Leptobrachium leucops</emphasis>, čije su oči crno-bijele.</para>
<para>U 2011. godini u području Mekonga je otkriven i zapanjujući niz od 21 gmaza, uključujući crvenookog zelenog poskoka (<emphasis>Trimeresurus rubeus</emphasis>) koji živi u šumama u blizini Ho Chi Mina. </para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/tQ8b74krWfc?rel=0"/>

Žaba koja pjeva i som koji se kreće po zemlji Fondacija WWF je prije nekoliko dana objavila izvješće Extra Terrestrial, u kojem detaljno opisuju i klasificiraju nove životinjske vrste pronađene u rijeci Mekong u 2011. 
Među opisanim novim vrstama je šišmiš kojeg su nazvali Murina Beelzebub, a koji spada u skupinu šišmiša 'lisnatih nosova'. Njihov opstanak, navodi WWF, ovisi o tropskim šumama i ugrožen je zbog sve učestalije sječe šuma. 
Tu je i 'hodajući som', odnosno vrsta Clarias gracilentus, otkrivena u slatkovodnim potocima na vijetnamskom otoku Phu Quoc. Ta se riba može kretati preko zemlje pomoću svojih prsnih peraja, uz koje zapravo stoji uspravno dok se kreće pokretima nalik onima kod zmije. Otkrivena je i ribica Boraras naevus, tek 2 centimetra dugačka, koja je pronađena u južnom Tajlandu i nazvana po velikoj tamnoj mrlji na zlatnom tijelu.
Biserno ružičasta riba (Bangana musaei) iz obitelji šarana pronađena je u slivu rijeke Xe Bangfai u Srednjem Laosu, koja teče 7 kilometara kroz podzemlje vapnenačkog krša. Riba koja živi u tim podzemnim vodama je potpuno slijepa, a odmah je ocijenjena kao ranjiva zbog ograničenog staništa.
Tu je i nova vrsta žabe koja živi na stablima, a koja je pronađena u visinskom šumama sjevernog Vijetnama. Ta žaba (Gracixalus Quangi) ima složeno glasanje, koje zvuči više kao glasanje ptice nego tipične žabe. Naime, dok većina žabaca privlači ženke s ponavljajućim kreketanjem, Gracixalus Quangi svaki put vrti novi 'napjev'. Glasanja nikad nisu ista, a svaka jedinka miješa klikove, zvižduke i kreketanje po svom  jedinstvenom redu.
Kada je riječ o žabama u rodu Leptobrachium, među više od 20 vrsta najviše se razlika bilježi u očima. Tako je u jednoj šumi na jugu Vijetnama pronađena žaba Leptobrachium leucops, čije su oči crno-bijele.
U 2011. godini u području Mekonga je otkriven i zapanjujući niz od 21 gmaza, uključujući crvenookog zelenog poskoka (Trimeresurus rubeus) koji živi u šumama u blizini Ho Chi Mina. 
 FOTO/VIDEO: 

FOTO/VIDEO:

Žaba koja pjeva i som koji se kreće po zemlji

<para>
Yoda šišmiš otkriven je 2010. godine. Ovaj šišmiš hrani se voćem, a izgledom podsjeća na majstora Yodu iz filmskog serijala 'Star Wars'. Yoda šišmiš je samo jedna od preko 200 novootkrivenih životinjskih i biljnih vrsta na Papui Novoj Gvineji.</para>
<para>
Lesula je nova vrsta majmuna koja živi u zabačenim predjelima Demokratske Republike Kongo. Latinsko ime životinje glasi Cercopithecus Lomamiensis, a to je ujedno tek drugo otkriće nove vrste majmuna u posljednjih 28 godina.</para>
<para>
Odmilja nazvana 'Gospodin Blobby', ova riba je otkrivena 2003. godine na Novom Zelandu. Debeloglavi glavoč je ime dobio po velikoj obloj glavi. Ove ribe žive u oceanima na dubinama od 100 do 2.800 metara.</para>
<para>
Grupa inžinjera koja je gradila branu u Amazoni je nedavno otkrila vodozemca koji izgleda kao penis. Latinski naziv životinje je Atretochoana eiseltiis. Životinja je otkrivena tijekom isušivanja korita rijeke Madeira.</para>
<para>
Vrsta žabe, koja izgleda kao Pinokio, otkrivena je slučajno kada je uskočila u torbu herpetologa Paula Olivera sa Sveučilišta u Adelaidi u Australiji dok je istraživao planine Foja u potrazi za novim vrstama vodozemaca. Ove žabe gotovo nikada ne napuštaju krošnje drveća, a nos mužjaka stoji uspravno samo kada se oglašavaju.</para>
<para>
Činčila štakor otkriven je u blizini ruševina Machu Picchua u Peruu. Obično je sive boje, ima velike kandže i bijelu liniju preko glave.</para>
<para>
Šišmiš koji ima nos u obliku lista je otkriven u nacionalnom parku Chu Mom Ray u Vijetnamu. Dugo se smatralo da pripada već poznatoj porodici šišmiša, ali najnovije genetsko istraživanje je pokazalo da čine zasebnu skupinu.</para>
<para>
Morski pas kiklop koji je uhvaćen u Meksiku jedan je od najbizarnijih oblika života otkrivenih prošle godine. Ovaj 56 centimetara dug fetus ima samo jedno oko na glavi. Jedno oko je posljedica kongenitalnog poremećaja nazvanog kiklopija.</para>
<para>
Flamingo puž, latinskog naziva Cyphoma gibbosum, pronađen na Zapadnoindijskim otocima, jedna je od tisuća novih vrsta otkrivenih tijekom prvog istraživanja morskog života oko otoka.</para>
<para>
Clione limacina, ili 'Morski anđeo', pronađen je u Arktičkom oceanu na dubini od 350 metara. To je u stvarnosti vrsta puža bez kućice.</para>
<para>
Rozi stonoga zmaj je otkriven 2007. godine. Životinja može 'ispaljivati' cijanid, a otkrivena je u regiji Mekong. Njena žarka boja upozorava grabežljivce na činjenicu da je otrovna.</para>
<para>
Tetrijeb Gunnison Sage koji se može naći u Koloradu je tek nedavno potvrđen kao zasebna vrsta tetrijeba.</para>

12 najjezivijih novootkrivenih vrsta Diljem svijeta u dubinama oceana i u gustim prašumama istraživači gotovo svakodnevno otkrivaju dosad nepoznate životinjske vrste. Donosimo vam popis najbizarnijih nedavno otkrivenih vrsta. 

Yoda šišmiš otkriven je 2010. godine. Ovaj šišmiš hrani se voćem, a izgledom podsjeća na majstora Yodu iz filmskog serijala 'Star Wars'. Yoda šišmiš je samo jedna od preko 200 novootkrivenih životinjskih i biljnih vrsta na Papui Novoj Gvineji.

Lesula je nova vrsta majmuna koja živi u zabačenim predjelima Demokratske Republike Kongo. Latinsko ime životinje glasi Cercopithecus Lomamiensis, a to je ujedno tek drugo otkriće nove vrste majmuna u posljednjih 28 godina.

Odmilja nazvana 'Gospodin Blobby', ova riba je otkrivena 2003. godine na Novom Zelandu. Debeloglavi glavoč je ime dobio po velikoj obloj glavi. Ove ribe žive u oceanima na dubinama od 100 do 2.800 metara.

Grupa inžinjera koja je gradila branu u Amazoni je nedavno otkrila vodozemca koji izgleda kao penis. Latinski naziv životinje je Atretochoana eiseltiis. Životinja je otkrivena tijekom isušivanja korita rijeke Madeira.

Vrsta žabe, koja izgleda kao Pinokio, otkrivena je slučajno kada je uskočila u torbu herpetologa Paula Olivera sa Sveučilišta u Adelaidi u Australiji dok je istraživao planine Foja u potrazi za novim vrstama vodozemaca. Ove žabe gotovo nikada ne napuštaju krošnje drveća, a nos mužjaka stoji uspravno samo kada se oglašavaju.

Činčila štakor otkriven je u blizini ruševina Machu Picchua u Peruu. Obično je sive boje, ima velike kandže i bijelu liniju preko glave.

Šišmiš koji ima nos u obliku lista je otkriven u nacionalnom parku Chu Mom Ray u Vijetnamu. Dugo se smatralo da pripada već poznatoj porodici šišmiša, ali najnovije genetsko istraživanje je pokazalo da čine zasebnu skupinu.

Morski pas kiklop koji je uhvaćen u Meksiku jedan je od najbizarnijih oblika života otkrivenih prošle godine. Ovaj 56 centimetara dug fetus ima samo jedno oko na glavi. Jedno oko je posljedica kongenitalnog poremećaja nazvanog kiklopija.

Flamingo puž, latinskog naziva Cyphoma gibbosum, pronađen na Zapadnoindijskim otocima, jedna je od tisuća novih vrsta otkrivenih tijekom prvog istraživanja morskog života oko otoka.

Clione limacina, ili 'Morski anđeo', pronađen je u Arktičkom oceanu na dubini od 350 metara. To je u stvarnosti vrsta puža bez kućice.

Rozi stonoga zmaj je otkriven 2007. godine. Životinja može 'ispaljivati' cijanid, a otkrivena je u regiji Mekong. Njena žarka boja upozorava grabežljivce na činjenicu da je otrovna.

Tetrijeb Gunnison Sage koji se može naći u Koloradu je tek nedavno potvrđen kao zasebna vrsta tetrijeba. FOTO: 

FOTO:

12 najjezivijih novootkrivenih vrsta

<para>Znanstvenici su tako pronašli tajanstvenu blijedu hobotnicu, zatim dlakave jeti rakove, morske zvijezde, puževe... vrste su otkrili pomoću daljinski upravljane podmornice.</para>
<para>Novotokrivene vrste žive u blizini termalnih otvora koji su zapravo otvori podvodnih vulkana, te se hrane kemikalijama iz crnog dima koji se otpušta kroz otvor.</para>
<para>"Hidrotermalni otvori dom su životinjama koje se ne mogu naći nigdje drugdje na planeti, a energiju ne dobivaju od sunca već razbijanjem kemikalija poput vodikova sulfida", rekao je za <emphasis>Guardian</emphasis> voditelj istraživanja Alex Rogers s Oxford sveučilišta.</para>

Dlakavi jeti rakovi i blijede hobotnice Britanski znanstvenici objavili su kako su blizu Antarktika, na dubini od 2. 
Znanstvenici su tako pronašli tajanstvenu blijedu hobotnicu, zatim dlakave jeti rakove, morske zvijezde, puževe... vrste su otkrili pomoću daljinski upravljane podmornice.
Novotokrivene vrste žive u blizini termalnih otvora koji su zapravo otvori podvodnih vulkana, te se hrane kemikalijama iz crnog dima koji se otpušta kroz otvor.
"Hidrotermalni otvori dom su životinjama koje se ne mogu naći nigdje drugdje na planeti, a energiju ne dobivaju od sunca već razbijanjem kemikalija poput vodikova sulfida", rekao je za Guardian voditelj istraživanja Alex Rogers s Oxford sveučilišta. FOTO novih vrsta: 

FOTO novih vrsta:

Dlakavi jeti rakovi i blijede hobotnice

<para>Najviše novih vrsta pronađeno je u obalnim staništima istočnog Sredozemnog mora, uključujući otrovnu ribu napuhaču. Zbog invazije stranih vrsta mijenja se čitavi hranidbeni lanac Sredozemnog mora, a nemoguće je provesti relevantnu procjenu rizika zbog nedostatne količine informacija, zaključili su znanstvenici.</para>
<para>"Sredozemno more je u svijetu najpodložnije invaziji stranih vrsta, međutim naše razumijevanje utjecaja stranih vrsta na ekosustav zakočeno je nedostatkom osnovnog znanja o obalnim biljnim i životinjskim zajednicama. Jednom kada se strane vrste nasele u Sredozemnom moru, gotovo je nemoguće iskorijeniti ih", rekao je Stefan Kalogirou iz Odjela za ekologiju mora Sveučilišta u Göteborgu.</para>
<para>Posljednje četiri godine Kalogirou je u suradnji s Grčkim centrom za istraživanje mora (HCME) proveo studiju o ulozi i funkciji ribljih zajednica koje nastanjuju livade morskih cvjetnica i pješčana dna s dva važna obalna staništa kod otoka Roda u jugoistočnom dijelu Egejskog mora. Istraživanjem su dobili značajan uvid u biologiju invazivnih vrsta i njihovog ekološkog utjecaja na postojeću hranidbenu mrežu.</para>
<para>"Rezultati istraživanja pokazuju jasan ekološki učinak ako alohtona vrsta postane dominantna u staništu, poput oceanske napuhače, ili ako je piscivorna, kao što je slučaj s tupousnom i žutousnom barakudom te plavotočkastom trumpetačom. Jasno je da dolazi do restrukturiranja hranidbene mreže, ali ne možemo biti sigurni u kojoj mjeri jer nam nedostaje podataka o stanju iz prethodnih godina", objasnio je Kalogirou.</para>
<para>Otrovna vrsta, oceanska napuhača ili <emphasis>Sphoeroides pachygaster</emphasis>, jedna je od stranih vrsta koje su novopridošle iz Crvenog mora. Potencijalno smrtonosan otrov koji se nalazi u tijelu napuhače, tetrodoksin, njezina je prirodna obrana, a uzrokuje mišićnu paralizu koja može dovesti do respiratornog aresta. U obalnim staništima koja je proučavao Kalogirou ova invazivna vrsta je postala dominantna što je dovelo do ekoloških posljedica, prenosi <ulink url="http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/sredozemno-more-opsjele-strane-vrste/230/">Znano.st</ulink>.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201105201045006
arti-201105260023006
arti-201010040196006
arti-201008270041006</para>

U Sredozemnom moru živi 900 novopridošlih vrsta! Znanstvenici švedskog Sveučilišta u Göteborgu proveli su četverogodišnju studiju u kojoj su zaključili da se u Sredozemnom moru nalazi više od 900 novopridošlih vrsta! 
Najviše novih vrsta pronađeno je u obalnim staništima istočnog Sredozemnog mora, uključujući otrovnu ribu napuhaču. Zbog invazije stranih vrsta mijenja se čitavi hranidbeni lanac Sredozemnog mora, a nemoguće je provesti relevantnu procjenu rizika zbog nedostatne količine informacija, zaključili su znanstvenici.
"Sredozemno more je u svijetu najpodložnije invaziji stranih vrsta, međutim naše razumijevanje utjecaja stranih vrsta na ekosustav zakočeno je nedostatkom osnovnog znanja o obalnim biljnim i životinjskim zajednicama. Jednom kada se strane vrste nasele u Sredozemnom moru, gotovo je nemoguće iskorijeniti ih", rekao je Stefan Kalogirou iz Odjela za ekologiju mora Sveučilišta u Göteborgu.
Posljednje četiri godine Kalogirou je u suradnji s Grčkim centrom za istraživanje mora (HCME) proveo studiju o ulozi i funkciji ribljih zajednica koje nastanjuju livade morskih cvjetnica i pješčana dna s dva važna obalna staništa kod otoka Roda u jugoistočnom dijelu Egejskog mora. Istraživanjem su dobili značajan uvid u biologiju invazivnih vrsta i njihovog ekološkog utjecaja na postojeću hranidbenu mrežu.
"Rezultati istraživanja pokazuju jasan ekološki učinak ako alohtona vrsta postane dominantna u staništu, poput oceanske napuhače, ili ako je piscivorna, kao što je slučaj s tupousnom i žutousnom barakudom te plavotočkastom trumpetačom. Jasno je da dolazi do restrukturiranja hranidbene mreže, ali ne možemo biti sigurni u kojoj mjeri jer nam nedostaje podataka o stanju iz prethodnih godina", objasnio je Kalogirou.
Otrovna vrsta, oceanska napuhača ili Sphoeroides pachygaster, jedna je od stranih vrsta koje su novopridošle iz Crvenog mora. Potencijalno smrtonosan otrov koji se nalazi u tijelu napuhače, tetrodoksin, njezina je prirodna obrana, a uzrokuje mišićnu paralizu koja može dovesti do respiratornog aresta. U obalnim staništima koja je proučavao Kalogirou ova invazivna vrsta je postala dominantna što je dovelo do ekoloških posljedica, prenosi Znano.st.
Vezani članci:

arti-201105201045006
arti-201105260023006
arti-201010040196006
arti-201008270041006 

U Sredozemnom moru živi 900 novopridošlih vrsta!

<para> 
Razlog tome stručnjaci pronalaze u psihičkoj i fizičkoj razlici između muškaraca i žena.</para>
<para>arti-201101190278006 ''Iako upravo žene češće odlaze na dijete, muškarci su mnogo uspješniji u mršavljenju. Razlog je u tome što su oni praktičniji i više okrenuti cilju te lakše ostaju usredotočeni na to bez obzira na utjecaj okoline'', tvrdi britanski liječnik James Stubbs iz centra za mršavljenje <emphasis>Slimming World</emphasis>.</para>
<para>Stalne dijete, kojima su sklonije žene, također pridonose razlici u gubljenju kilograma između muškarca i žena.</para>
<para>''Muškarci na dijetu gledaju kao na samo jedno životno razdoblje, a žene nerijetko dijetu i gubitak kilograma prihvaćaju kao životni stil'', tvrdi nutricionistica Jane Michell.
</para>
<para>arti-201101140661006 Za razliku od muškaraca, žene su neprestano na dijeti i nastoje istopiti suvišne kilograme. Najviše žena pribjegava dijeti prije odlaska na godišnji odmor te su sklonije iskušavanj novih vrsta. </para>
<para>Za razliku od njih muškarci nisu skloni u toj mjeri dijetama, no kad odluče smršavjeti, to i učine. </para>
<para>Osim psiholoških razlika, za uspješnije gubljenje kilograma muškaraca odgovorni su i hormoni, oblik tijela te postotak masnoga tkiva. Žene imaju između 20 i 30 posto masnog tkiva, a muškarci od 9 do 18 posto.</para>
<heading2>Prethodni članci:</heading2>
<para>
arti-201101190278006
arti-201101140661006
arti-201010120315006</para>

U ovome su muškarci ipak bolji od žena! 
 
Razlog tome stručnjaci pronalaze u psihičkoj i fizičkoj razlici između muškaraca i žena.
arti-201101190278006 ''Iako upravo žene češće odlaze na dijete, muškarci su mnogo uspješniji u mršavljenju. Razlog je u tome što su oni praktičniji i više okrenuti cilju te lakše ostaju usredotočeni na to bez obzira na utjecaj okoline'', tvrdi britanski liječnik James Stubbs iz centra za mršavljenje Slimming World.
Stalne dijete, kojima su sklonije žene, također pridonose razlici u gubljenju kilograma između muškarca i žena.
''Muškarci na dijetu gledaju kao na samo jedno životno razdoblje, a žene nerijetko dijetu i gubitak kilograma prihvaćaju kao životni stil'', tvrdi nutricionistica Jane Michell.

arti-201101140661006 Za razliku od muškaraca, žene su neprestano na dijeti i nastoje istopiti suvišne kilograme. Najviše žena pribjegava dijeti prije odlaska na godišnji odmor te su sklonije iskušavanj novih vrsta. 
Za razliku od njih muškarci nisu skloni u toj mjeri dijetama, no kad odluče smršavjeti, to i učine. 
Osim psiholoških razlika, za uspješnije gubljenje kilograma muškaraca odgovorni su i hormoni, oblik tijela te postotak masnoga tkiva. Žene imaju između 20 i 30 posto masnog tkiva, a muškarci od 9 do 18 posto.
Prethodni članci:

arti-201101190278006
arti-201101140661006
arti-201010120315006 

U ovome su muškarci ipak bolji od žena!

<para>Među novootkrivenim vrstama tako se nalaze i vrsta anakonde <emphasis>Eunectes beniensis</emphasis>, duga četiri metra, koja živi u Boliviji, a za koju se dugo smatralo da je nastala križanjem zelenih i žutih anakonda. Također, otkrivena je i nova vrsta žabe, <emphasis>Ranitomeya amazonica</emphasis>, koja obitava u regiji Loreto u Peruu.</para>
<para>Pronađeni su i primjerci žarko crvenih slijepih somova, zatim ćelava papiga, nova vrsta rozog dupina te tarantula s 'tigrastim' uzorkom, navodi se u izvješću Amazon Alive! Ukupno je pronađeno 637 novih biljaka, 257 riba, 216 vodozemaca, 55 reptila, 16 ptica i 39 sisavaca.</para>
<para>"Stopa otkrića novih vrsta je zapanjujuća, a ne uključuje čak ni grupu insekata gdje je broj otkrića prevelik da bi se brojao. Ovo izvješće pokazuje nevjerojatnu raznolikost života u Amazoni, i trebamo hitno poduzeti sve za njeno očuvanje ako hoćemo da preživi", kazala je Sarah Hutchison, iz WWF-ovog programa za Brazil.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201002150551006
arti-201001180499006
arti-201005270262006
arti-201002260383006</para>

Upoznajte strašnog gmaza od četiri metra U posljednjih deset godina znanstvenici su u Amazoni otkrili gotovo 1.200 novih vrsta, bilo životinjskih ili biljnih, priopćio je u utorak World Wildlife Fund (WWF). 
Među novootkrivenim vrstama tako se nalaze i vrsta anakonde Eunectes beniensis, duga četiri metra, koja živi u Boliviji, a za koju se dugo smatralo da je nastala križanjem zelenih i žutih anakonda. Također, otkrivena je i nova vrsta žabe, Ranitomeya amazonica, koja obitava u regiji Loreto u Peruu.
Pronađeni su i primjerci žarko crvenih slijepih somova, zatim ćelava papiga, nova vrsta rozog dupina te tarantula s 'tigrastim' uzorkom, navodi se u izvješću Amazon Alive! Ukupno je pronađeno 637 novih biljaka, 257 riba, 216 vodozemaca, 55 reptila, 16 ptica i 39 sisavaca.
"Stopa otkrića novih vrsta je zapanjujuća, a ne uključuje čak ni grupu insekata gdje je broj otkrića prevelik da bi se brojao. Ovo izvješće pokazuje nevjerojatnu raznolikost života u Amazoni, i trebamo hitno poduzeti sve za njeno očuvanje ako hoćemo da preživi", kazala je Sarah Hutchison, iz WWF-ovog programa za Brazil.
Prethodni članci:

arti-201002150551006
arti-201001180499006
arti-201005270262006
arti-201002260383006 FOTO: 

#nove vrste

'Najružnija orhideja na svijetu' među novim vrstama biljki u 2020.

'Najružnija orhideja na svijetu' među novim vrstama biljki u 2020.

Pojavile se četiri nove droge u Hrvatskoj, ne zna se kakve posljedice ostavljaju

Pojavile se četiri nove droge u Hrvatskoj, ne zna se kakve posljedice ostavljaju

Slepa riba, hodajući som i žaba koja cvrkuće (VIDEO) (FOTO)

Slepa riba, hodajući som i žaba koja cvrkuće (VIDEO) (FOTO)

Žaba koja pjeva i som koji se kreće po zemlji

Žaba koja pjeva i som koji se kreće po zemlji

12 najjezivijih novootkrivenih vrsta

12 najjezivijih novootkrivenih vrsta

Dlakavi jeti rakovi i blijede hobotnice

Dlakavi jeti rakovi i blijede hobotnice

U Sredozemnom moru živi 900 novopridošlih vrsta!

U Sredozemnom moru živi 900 novopridošlih vrsta!

U ovome su muškarci ipak bolji od žena!

U ovome su muškarci ipak bolji od žena!

Upoznajte strašnog gmaza od četiri metra

Upoznajte strašnog gmaza od četiri metra