Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Narudžbe za njemačke tvrtke u rujnu pale su za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, objavio je tamošnji Federalni statistički ured. Treći je to mjesec pada za redom jer je u kolovozu zabilježen onaj od 1,8 posto, a u srpnju 2,2 posto. Nove narudžbe iz zemalja eurozone pale su za 6,7 posto, a iz ostalih zemalja 0,7 posto.</para>
<para>Prema riječima ekonomiste UniCredita Andreasa Reesa, snažan pad jest iznenađenje ali ne i razlog za paniku. Istovremeno tvrdi da u ožujku očekuje snažan oporavak od dva do tri posto.</para>
<para>Nemačka vlada prošlog je mjeseca smanjila predviđanja gospodarskog rasta za 2015. na 1,7 s 1,8 posto.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="72ddd93a-b1c5-11eb-85d8-0242ac130033"/>
<para>B92/Danas.hr</para>

Padamo, ali tako naglo... Nardžbe za njemačke tvrtke u rujnu su naglo pale. Treći je to mjesec pada uzastopce koji pokazuje slabosti najvećeg europskog gospodarstva, piše BETA a prenosi B92. 

Narudžbe za njemačke tvrtke u rujnu pale su za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, objavio je tamošnji Federalni statistički ured. Treći je to mjesec pada za redom jer je u kolovozu zabilježen onaj od 1,8 posto, a u srpnju 2,2 posto. Nove narudžbe iz zemalja eurozone pale su za 6,7 posto, a iz ostalih zemalja 0,7 posto.
Prema riječima ekonomiste UniCredita Andreasa Reesa, snažan pad jest iznenađenje ali ne i razlog za paniku. Istovremeno tvrdi da u ožujku očekuje snažan oporavak od dva do tri posto.
Nemačka vlada prošlog je mjeseca smanjila predviđanja gospodarskog rasta za 2015. na 1,7 s 1,8 posto.


B92/Danas.hr NIJEMCI IZNENAĐENI STANJEM U INDUSTRIJI: 

NIJEMCI IZNENAĐENI STANJEM U INDUSTRIJI:

Padamo, ali tako naglo...

<para>"Ne sviđa nam se to", bio je ministrov odgovor Reutersu na pitanje koliki razlog za brigu mogu biti dogovori nove vlade grčkog premijera Aleksisa Ciprasa i Rusije.</para>
<para>"Ne vjerujem da Rusija može zamijeniti europsku solidarnost", rekao je na Reutersovom summitu eurozone.</para>
<para>Iako je najavljivala da će razmisliti o jačanju sankcija Rusiji, nova grčka vlada dala je privolu na produljenje postojećih zapadnih sankcija, a u ponedjeljak je Cipras odbacio mogućnost da Grčka zatraži pomoć od Rusije.</para>
<para>Schaeuble je također rekao kako nije u interesu Njemačke da Rusija trpi gospodarske teškoće.</para>
<para>"Naš je interes bliska i razborita suradnja s Rusijom, ali i to da Rusija pridonosi stabilnom gospodarskom razvoju svijeta", kazao je.</para>

Berlinu se ne sviđa bliskost nove grčke vlade s Rusijom Njemački ministar financija u ponedjeljak je izjavio da se Berlinu ne sviđa bliskost nove grčke vlade s Rusijom, napomenuvši da pomoć Moskve nije zamjena za europsku pomoć Ateni. 
"Ne sviđa nam se to", bio je ministrov odgovor Reutersu na pitanje koliki razlog za brigu mogu biti dogovori nove vlade grčkog premijera Aleksisa Ciprasa i Rusije.
"Ne vjerujem da Rusija može zamijeniti europsku solidarnost", rekao je na Reutersovom summitu eurozone.
Iako je najavljivala da će razmisliti o jačanju sankcija Rusiji, nova grčka vlada dala je privolu na produljenje postojećih zapadnih sankcija, a u ponedjeljak je Cipras odbacio mogućnost da Grčka zatraži pomoć od Rusije.
Schaeuble je također rekao kako nije u interesu Njemačke da Rusija trpi gospodarske teškoće.
"Naš je interes bliska i razborita suradnja s Rusijom, ali i to da Rusija pridonosi stabilnom gospodarskom razvoju svijeta", kazao je. 

Berlinu se ne sviđa bliskost nove grčke vlade s Rusijom

<para>Savezni ured za rad i udruga Pflege (Njega) u Njemačku žele dovesti njegovatelje iz Kine. Tako bi se reagiralo na veliki manjak osoblja u staračkim domovima i ustanovama za tuđu njegu u Njemačkoj, koji bi mogao poprimiti dramatične razmjere ukoliko se ništa ne poduzme. Prema službenim statističkim podacima, u Njemačkoj ima 2,34 milijuna ljudi kojima je potrebna tuđa pomoć i njega, a 83 posto od ovog broja su stariji od 65 godina. Trećina ih ima više od 85 godina.</para>
<para>Pomoć koju u ovakvim slučajevima pruža obitelj sve je rjeđa pojava. Društvene promjene, niža stopa nataliteta, veći udio starijih u ukupnom broju stanovnika vode do veće institucionalizacije skrbi o starijima. Već sad nedostaje 40.000 obrazovanih stručnih njegovatelja, priopćio je Savezni ured za rad. Do 2020. trebat će ih još 70.000. </para>
<para>
 Thomas Greiner, predsjednik udruge Pflege, stoga se zalaže da se ovaj problem rješava s tri strane. </para>
<heading2>Njegovateljsko osoblje 'rasprodano' po Europi</heading2>
<para>
"Najvažnije je u Njemačkoj brzo obučiti pomoćno njegovateljsko osoblje u stručne njegovatelje. Pomoćno osoblje sa sobom donosi višegodišnje iskustvo u ovom poslu, oni znaju kako se to radi i identificiraju se s ovim zanimanjem, kaže Greiner za<ulink url="http://www.dw.de/njema%C4%8Dkim-starcima-sti%C5%BEu-njegovatelji-iz-kine/a-16312043"> Deutsche Welle</ulink>.</para>
<para>No, budući da ovo pomoćno njegovateljsko osoblje koje je prošlo usavršavanje nije dovoljno i da unatoč angažmanu svih raspoloživih snaga još uvijek nema dovoljno podmlatka, sljedeći bi korak bio da se "pogleda" po Europi. </para>
<para>Brojno je njegovateljsko osoblje otišlo u druge dijelove Europe. Osoblje s Baltika je našlo nova radna mjesta u Velikoj Britaniji, Irskoj ili Skandinaviji, Česi i Srbi u Austriji, Bugari i Rumunji u Italiji. </para>
<para>U mnogim zemljama EU-a njegovatelji moraju proći četverogodišnji studij. U Njemačkoj je to tek trogodišnje obrazovanje. </para>
<heading2>Plaća puno veća nego u Kini</heading2>
<para>
Stoga se sada pogled upire prema Kini. Prema podacima Udruge poslodavaca Pflege, tamo ima 400.000 nezaposlenih njegovatelja. A oni su, prema riječima Friedhelma Fiedlera iz organizacije Pro Seniore, koja je jedan od najvećih ponuđača smještaja za starije u Njemačkoj, "stručno vrhunski obučeni". On s oduševljenjem priča o 202 stručne škole i 12 sveučilišta na kojima se može izučavati znanost o njezi i koji dodjeljuju diplome na više razina. </para>
<para>Budući da u Kini nema posla za sve one koji završe ove fakultete, i kineska bi vlada pozdravila njihov odlazak u inozemstvo, kaže Fiedler. </para>
<heading2>Blagost i prijateljski pristup </heading2>
<para>
A osim ovih stručnih kvalifikacija, Friedhelm Fiedler je kod djelatnika iz azijskog prostora otkrio još jednu prednost. Kaže da se tamo na starije osobe drugačije gleda nego u Europi. Kad se 60-ih i 70-ih godina dovodilo njegovatelje iz Koreje i s Filipina, mnogi su njemački pacijenti hvalili njihovu blagost, prijateljski pristup i spremnost na pomoć.
 
Ovaj pilot-projekt, koji bi sljedeće godine trebao početi tako da iz Kine u Njemačku dovede 150 njegovatelja, zasad je ograničen na pet godina. Kinezi i Kineskinje bit će plaćani kao i ostali, što znači oko 2.400 eura bruto. U Kini su inače zarađuju između 500 i 1.000 eura mjesečno.</para>

Njemačka traži 40 tisuća radnika, a trebat će im još 70 tisuća U Njemačkoj zbog nedostatka osoblja u staračkim domovima vlada izvanredno stanje. Nedostaje 40.000 njegovatelja, a do 2020. trebat će ih 110.000. 
Savezni ured za rad i udruga Pflege (Njega) u Njemačku žele dovesti njegovatelje iz Kine. Tako bi se reagiralo na veliki manjak osoblja u staračkim domovima i ustanovama za tuđu njegu u Njemačkoj, koji bi mogao poprimiti dramatične razmjere ukoliko se ništa ne poduzme. Prema službenim statističkim podacima, u Njemačkoj ima 2,34 milijuna ljudi kojima je potrebna tuđa pomoć i njega, a 83 posto od ovog broja su stariji od 65 godina. Trećina ih ima više od 85 godina.
Pomoć koju u ovakvim slučajevima pruža obitelj sve je rjeđa pojava. Društvene promjene, niža stopa nataliteta, veći udio starijih u ukupnom broju stanovnika vode do veće institucionalizacije skrbi o starijima. Već sad nedostaje 40.000 obrazovanih stručnih njegovatelja, priopćio je Savezni ured za rad. Do 2020. trebat će ih još 70.000. 

   Thomas Greiner, predsjednik udruge Pflege, stoga se zalaže da se ovaj problem rješava s tri strane. 
Njegovateljsko osoblje 'rasprodano' po Europi

"Najvažnije je u Njemačkoj brzo obučiti pomoćno njegovateljsko osoblje u stručne njegovatelje. Pomoćno osoblje sa sobom donosi višegodišnje iskustvo u ovom poslu, oni znaju kako se to radi i identificiraju se s ovim zanimanjem, kaže Greiner za Deutsche Welle.
No, budući da ovo pomoćno njegovateljsko osoblje koje je prošlo usavršavanje nije dovoljno i da unatoč angažmanu svih raspoloživih snaga još uvijek nema dovoljno podmlatka, sljedeći bi korak bio da se "pogleda" po Europi. 
Brojno je njegovateljsko osoblje otišlo u druge dijelove Europe. Osoblje s Baltika je našlo nova radna mjesta u Velikoj Britaniji, Irskoj ili Skandinaviji, Česi i Srbi u Austriji, Bugari i Rumunji u Italiji. 
U mnogim zemljama EU-a njegovatelji moraju proći četverogodišnji studij. U Njemačkoj je to tek trogodišnje obrazovanje. 
Plaća puno veća nego u Kini

Stoga se sada pogled upire prema Kini. Prema podacima Udruge poslodavaca Pflege, tamo ima 400.000 nezaposlenih njegovatelja. A oni su, prema riječima Friedhelma Fiedlera  iz organizacije Pro Seniore, koja je jedan od najvećih ponuđača smještaja za starije u Njemačkoj, "stručno vrhunski obučeni". On s oduševljenjem priča o 202 stručne škole i 12 sveučilišta na kojima se može izučavati znanost o njezi i koji dodjeljuju diplome na više razina. 
Budući da u Kini nema posla za sve one koji završe ove fakultete, i kineska bi vlada pozdravila njihov odlazak u inozemstvo, kaže Fiedler. 
Blagost i prijateljski pristup 

A osim ovih stručnih kvalifikacija, Friedhelm Fiedler je kod djelatnika iz azijskog prostora otkrio još jednu prednost. Kaže da se tamo na starije osobe drugačije gleda nego u Europi. Kad se 60-ih i 70-ih godina dovodilo njegovatelje iz Koreje i s Filipina, mnogi su njemački pacijenti hvalili njihovu blagost, prijateljski pristup i spremnost na pomoć.
 
Ovaj pilot-projekt, koji bi sljedeće godine trebao početi tako da iz Kine u Njemačku dovede 150 njegovatelja, zasad je ograničen na pet godina. Kinezi i Kineskinje bit će plaćani kao i ostali, što znači oko 2.400 eura bruto. U Kini su inače zarađuju između 500 i 1.000 eura mjesečno. 

Njemačka traži 40 tisuća radnika, a trebat će im još 70 tisuća

<para>Dostupnost izvan radnog vremena u najvećem broju slučajeva nije regulirana, tako da prisilna "dežurstva" nisu plaćena, a sve više zaposlenika ih prešutno trpi i doživljava kao dio suvremenog radnog odnosa.</para>
<heading2>Regulirati 'prisilna dežurstva'</heading2>
<para>
No, nekim njemačkim strankama i sindikatima se ovaj najnoviji perfidni udar na slobodno vrijeme uposlenika nimalo ne sviđa. Zato su Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), stranka Zelenih, kao i predstavnici Njemačkog saveza sindikata (DGB) pokrenuli inicijativu kojom bi se zakonski regulirala "dežurstva" izvan radnog vremena i angažman "od kuće". </para>
<para>"Ja od Savezne vlade zahtijevam nove zakonske odredbe u vezi s psihičkim opterećenjem radnika", rekao je predsjednik Michael Sommer u razgovoru za <emphasis>Bild</emphasis>, koji je novu odredbu opisao kao neku vrstu mjere protiv stresa.</para>
<para>Potpredsjednica SPD-a Manuela Schwesig otišla je još dalje od Sommera, te je zatražila jače uključivanje sindikalnih podružnica u regulaciju čimbenika dostupnosti izvan radnog vremena. "Niti jedan šef od svojih namještenika ne smije očekivati dostupnost 24 sata dnevno. Unatoč tome mnogi poslodavci traže upravo takvo ponašanje od svojih podređenih", kritizira Schwesig, a prenosi <ulink url="http://www.dw.de/dw/article/0,,16019142,00.html">Deutsche Welle</ulink>.</para>
<heading2>Mobitel-kodeks</heading2>
<para>
 Beate Müller-Gemmeke, koja je u stranci Zelenih zadužena za socijalna pitanja, traži uvođenje neke vrste "mobitel-kodeksa", kojim bi unaprijed bila regulirana poslovna upotreba mobilne komunikacije nakon završetka radnog vremena. "Radni i privatni život se zbog smartphonea, elektronske pošte i vječite dostupnosti sve više stapaju. To je nedopustivo", smatra Müller-Gemmeke.
 
Poslodavci su tu, naravno, drugačijeg mišljenja. Mario Ohoven, predsjednik Savezne udruge srednje velikih poduzetnika, odbacio je zahtjeve za novim zakonima i pejorativno dodao kako državi ne treba neka nova pozicija "povjerenika za mobitele".</para>
<heading2>Utjecaj na psihičko zdravlje</heading2>
<para>
Ministrica rada Ursula von der Leyen (CDU) stala je u obranu slobodnog vremena njemačkih namještenika. Ona smatra da se dostupnost radnika izvan radnog vremena mora na neki način kompenzirati. Najavila je "informativnu kampanju" tijekom koje će u kontaktu s poduzećima ukazati na stavke u njemačkom zakonu o zaštiti na radu koji već sad sadrži elemente koji bi trebali jamčiti psihičko i fizičko zdravlje uposlenika.
 
U Njemačkoj se već dulje vrijeme raspravlja o štetnom utjecaju na psihičko zdravlje koje sa sobom donosi vječita dostupnost. Pritom se ne dvoji o korisnosti modernih sredstava komunikacije, ali se ističe opasnost po duševno zdravlje.</para>

Je li ovo dio modernog posla ili samo teror šefova? Još donedavno je djelatnik neke tvrtke nakon završetka radnog vremena u pravilu za svog poslodavca bio nedostupan. 
Dostupnost izvan radnog vremena u najvećem broju slučajeva nije regulirana, tako da prisilna "dežurstva" nisu plaćena, a sve više zaposlenika ih prešutno trpi i doživljava kao dio suvremenog radnog odnosa.
Regulirati 'prisilna dežurstva'

No, nekim njemačkim strankama i sindikatima se ovaj najnoviji perfidni udar na slobodno vrijeme uposlenika nimalo ne sviđa. Zato su Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), stranka Zelenih, kao i predstavnici Njemačkog saveza sindikata (DGB) pokrenuli inicijativu kojom bi se zakonski regulirala "dežurstva" izvan radnog vremena i angažman "od kuće". 
"Ja od Savezne vlade zahtijevam nove zakonske odredbe u vezi s psihičkim opterećenjem radnika", rekao je predsjednik Michael Sommer u razgovoru za Bild, koji je novu odredbu opisao kao neku vrstu mjere protiv stresa.
Potpredsjednica SPD-a Manuela Schwesig otišla je još dalje od Sommera, te je zatražila jače uključivanje sindikalnih podružnica u regulaciju čimbenika dostupnosti izvan radnog vremena. "Niti jedan šef od svojih namještenika ne smije očekivati dostupnost 24 sata dnevno. Unatoč tome mnogi poslodavci traže upravo takvo ponašanje od svojih podređenih", kritizira Schwesig, a prenosi Deutsche Welle.
Mobitel-kodeks

   Beate Müller-Gemmeke, koja je u stranci Zelenih zadužena za socijalna pitanja, traži uvođenje neke vrste "mobitel-kodeksa", kojim bi unaprijed bila regulirana poslovna upotreba mobilne komunikacije nakon završetka radnog vremena. "Radni i privatni život se zbog smartphonea, elektronske pošte i vječite dostupnosti sve više stapaju. To je nedopustivo", smatra Müller-Gemmeke.
 
Poslodavci su tu, naravno, drugačijeg mišljenja. Mario Ohoven, predsjednik Savezne udruge srednje velikih poduzetnika, odbacio je zahtjeve za novim zakonima i pejorativno dodao kako državi ne treba neka nova pozicija "povjerenika za mobitele".
Utjecaj na psihičko zdravlje

Ministrica rada Ursula von der Leyen (CDU)  stala je u obranu slobodnog vremena njemačkih namještenika. Ona smatra da se dostupnost radnika izvan radnog vremena mora na neki način kompenzirati. Najavila je "informativnu kampanju" tijekom koje će u kontaktu s poduzećima ukazati na stavke u njemačkom zakonu o zaštiti na radu koji već sad sadrži elemente koji bi trebali jamčiti psihičko i fizičko zdravlje uposlenika.
 
U Njemačkoj se već dulje vrijeme raspravlja o štetnom utjecaju na psihičko zdravlje koje sa sobom donosi vječita dostupnost. Pritom se ne dvoji o korisnosti modernih sredstava komunikacije, ali se ističe opasnost po duševno zdravlje. 

Je li ovo dio modernog posla ili samo teror šefova?

<para>Kako navode austrijski mediji, slavni njemački klub sve je dogovorio s bivšim nogometašem Dinama, no još sve nije riješeno između dva kluba. </para>
<para>Momčad iz Frankfurta želi posuditi Schildenfelda na godinu dana, dok je austrijski prvoligaš skloniji ideji o njegovoj prodaji. </para>
<para>
Sturm za otkup <emphasis>Schifinog</emphasis> ugovora traži milijun eura. Član Bilićeve momčadi već je na kraju sezone izrazio želju za promjenom kluba. </para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201107040331006
arti-201107030096006
arti-201107030343006</para>

Još jedan član Vatrenih odlazi u Njemačku?! Hrvatski nogometni reprezentativac, Gordon Schildenfeld, član austrijskog Sturma, na meti je njemačkog drugoligaša Eintrachta iz Frankfurta.  
Kako navode austrijski mediji, slavni njemački klub sve je dogovorio s bivšim nogometašem Dinama, no još sve nije riješeno između dva kluba. 
Momčad iz Frankfurta želi posuditi Schildenfelda na godinu dana, dok je austrijski prvoligaš skloniji ideji o njegovoj prodaji. 

Sturm za otkup Schifinog ugovora traži milijun eura. Član Bilićeve momčadi već je na kraju sezone izrazio želju za promjenom kluba. 
Vezani članci:

arti-201107040331006
arti-201107030096006
arti-201107030343006 

#njamacka

Padamo, ali tako naglo...

Padamo, ali tako naglo...

Berlinu se ne sviđa bliskost nove grčke vlade s Rusijom

Berlinu se ne sviđa bliskost nove grčke vlade s Rusijom

Njemačka traži 40 tisuća radnika, a trebat će im još 70 tisuća

Njemačka traži 40 tisuća radnika, a trebat će im još 70 tisuća

Je li ovo dio modernog posla ili samo teror šefova?

Je li ovo dio modernog posla ili samo teror šefova?

Još jedan član Vatrenih odlazi u Njemačku?!

Još jedan član Vatrenih odlazi u Njemačku?!