Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ernest Tolj Dingač 2019., limitirana serija humanitarnog vina kojeg proizvodi Saints Hills vinarija i sav novac od prodaje donira nezbrinutoj i potrebitoj djeci, dobilo je dosad najveće priznanje. Naime, Wine Enthusiast, jedan od najrelevantnijih svjetskih časopisa, ocijenio je Ernest Tolj Dingač 2019. sa 99 od mogućih 100 bodova, čime je postalo najbolje ocijenjeno hrvatsko vino u povijesti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Srce nam je puno što svake godine kroz našu Zakladu „Saints Hills for Kids“ možemo pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. S velikim entuzijazmom biramo svaku bobicu plavca malog kako bi u konačnici postalo humanitarno vino ET Dingač. Limitirana serija od svega par stotina boca nađe se pred vinskim ljubiteljima svake godine s istom plemenitom misijom: učiniti svijet boljim mjestom'', kažu emotivno supružnici Ivana i Ernest Tolj, vlasnici Saints Hills vinarije.</para><heading2>Lani 97 od 100, ove godine 99 od 100</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Wine Enthusiast prošle je godine Ernest Tolj Dingač ocijenio s visokih 97 bodova, no ovogodišnjih 99 od mogućih 100 bodova svrstalo ga je u sam svjetski vrh čijim se dosegom može pohvaliti tek nekolicina svjetskih vina. Priznanje je tim veće jer je riječ o autohtonoj sorti vina čija se kvaliteta tek odnedavno počela prepoznavati na globalnoj razini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U izradu ovog vina uložen je poseban trud. Nakon ručne selekcije plavca malog, slijedi fermentacija u posebnim barrique bačvicama. Vino zatim dvije godine dozrijeva u hrastovim bačvama kako bi se tanini dodatno zaoblili i omekšali. Slijedi odležavanje u posebnim bocama od tamnog stakla ukrašenih motivima vinarije napravljenih od čiste platine. Od danas je na web stranici Saints Hills vinarije dostupno 99 od ukupno 800 boca Ernest Tolj Dingač 2019. koje će biti u prodaji, a isporuka se očekuje u lipnju. Sav prihod namijenjen je najranjivijim skupinama kroz Zakladu „Saints Hills for Kids“, baš kao što je to bilo i prethodnih godina.</para><heading2>'U svaku kap tog vina utkana najveća emocija'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jednako kako se trudimo našoj djeci biti primjer i pomagati im na njihovim životnim putevima, želimo to isto činiti i prema onoj djeci koja nemaju adekvatnu skrb, zaštitu i ljubav. Zato je u svaku kapljicu Ernest Tolj Dingača utkana ta najveća emocija potrebna svakom čovjeku - od onog najmanjeg do najstarijeg, poručili su Ivana i Ernest Tolj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vinariju Saints Hills osnovali su 2006. godine, a svoje vinograde u Dalmaciji i Istri nazvali su po djeci. Dodajući im prefiks svetaca, vinograd sveta Lucija u regiji Dingač, vinograd svetog Ante u zapadnoj Istri te sveti Roko u Komarni, istinski su dokaz da ova obitelj darove zemlje oblikuje na najbolji mogući način - pružajući istinskim ljubiteljima vina jedinstvene okuse.</para>

Ernest Tolj Dingač postao najbolje ocijenjeno hrvatsko vino u povijesti, sav prihod od prodaje ide nezbrinutoj djeci Wine Enthusiast ocijenio je Ernest Tolj Dingač 2019. s 99 od mogućih 100 bodova, čime je postalo najbolje ocijenjeno hrvatsko vino u povijesti, a vinarija sav prihod od prodaje tog vina uplaćuje u posebnu zakladu Ernest Tolj Dingač 2019., limitirana serija humanitarnog vina kojeg proizvodi Saints Hills vinarija i sav novac od prodaje donira nezbrinutoj i potrebitoj djeci, dobilo je dosad najveće priznanje. Naime, Wine Enthusiast, jedan od najrelevantnijih svjetskih časopisa, ocijenio je Ernest Tolj Dingač 2019. sa 99 od mogućih 100 bodova, čime je postalo najbolje ocijenjeno hrvatsko vino u povijesti.''Srce nam je puno što svake godine kroz našu Zakladu „Saints Hills for Kids“ možemo pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. S velikim entuzijazmom biramo svaku bobicu plavca malog kako bi u konačnici postalo humanitarno vino ET Dingač. Limitirana serija od svega par stotina boca nađe se pred vinskim ljubiteljima svake godine s istom plemenitom misijom: učiniti svijet boljim mjestom'', kažu emotivno supružnici Ivana i Ernest Tolj, vlasnici Saints Hills vinarije.Lani 97 od 100, ove godine 99 od 100Wine Enthusiast prošle je godine Ernest Tolj Dingač ocijenio s visokih 97 bodova, no ovogodišnjih 99 od mogućih 100 bodova svrstalo ga je u sam svjetski vrh čijim se dosegom može pohvaliti tek nekolicina svjetskih vina. Priznanje je tim veće jer je riječ o autohtonoj sorti vina čija se kvaliteta tek odnedavno počela prepoznavati na globalnoj razini.U izradu ovog vina uložen je poseban trud. Nakon ručne selekcije plavca malog, slijedi fermentacija u posebnim barrique bačvicama. Vino zatim dvije godine dozrijeva u hrastovim bačvama kako bi se tanini dodatno zaoblili i omekšali. Slijedi odležavanje u posebnim bocama od tamnog stakla ukrašenih motivima vinarije napravljenih od čiste platine. Od danas je na web stranici Saints Hills vinarije dostupno 99 od ukupno 800 boca Ernest Tolj Dingač 2019. koje će biti u prodaji, a isporuka se očekuje u lipnju. Sav prihod namijenjen je najranjivijim skupinama kroz Zakladu „Saints Hills for Kids“, baš kao što je to bilo i prethodnih godina.'U svaku kap tog vina utkana najveća emocija'Jednako kako se trudimo našoj djeci biti primjer i pomagati im na njihovim životnim putevima, želimo to isto činiti i prema onoj djeci koja nemaju adekvatnu skrb, zaštitu i ljubav. Zato je u svaku kapljicu Ernest Tolj Dingača utkana ta najveća emocija potrebna svakom čovjeku - od onog najmanjeg do najstarijeg, poručili su Ivana i Ernest Tolj.Vinariju Saints Hills osnovali su 2006. godine, a svoje vinograde u Dalmaciji i Istri nazvali su po djeci. Dodajući im prefiks svetaca, vinograd sveta Lucija u regiji Dingač, vinograd svetog Ante u zapadnoj Istri te sveti Roko u Komarni, istinski su dokaz da ova obitelj darove zemlje oblikuje na najbolji mogući način - pružajući istinskim ljubiteljima vina jedinstvene okuse. VINARI HUMANITARCI 

VINARI HUMANITARCI

Ernest Tolj Dingač postao najbolje ocijenjeno hrvatsko vino u povijesti, sav prihod od prodaje ide nezbrinutoj djeci

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrtka John Lewis &amp; Partners (robne kuće koje posluju diljem Ujedinjenog Kraljevstva) objavila je u četvrtak ujutro svoju tradicionalnu božićnu reklamu te u potpunosti iz priče izbacila lažni snijeg, slavne osobe, preslatke ljubimce, zvukove zvončića i nasmiješena lica.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dapače, autori reklame obradili su jednu izuzetno tešku društvenu temu s ciljem da zastanete na trenutak i zapitate se kako se možete uključiti, pomoći. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prikazuje ta reklama sredovječnog muškarca kako se svom silom trudi naučiti<emphasis> skejtati</emphasis> dok praktički jedinu božićnu notu u pozadini daje neobična obrada hita "All The Small Things" grupe Blink 182.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tijekom prvih šezdesetak sekundi reklame prosipa taj muškarac na sve strane, diže se te potom iznova lomi koljena, laktove i gležnjeve, a sve kako bi na božićno jutro spreman dočekao Ellie.</para><hmn:article id="bff1e278-6030-11ed-a066-ae7aab0d25ee" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tu redatelji otkrivaju tko je nesigurna i sramežliva Ellie, odnosno da je glavni junak učio skejtati samo kako bi joj se približio, našao zajedničku temu te u njoj probudio snagu da mu pruži šansu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Preko 108.000 djece nalazi se unutar britanskog sustava zbrinjavanja", ističu autori reklame na samom svršetku dok posljednji kadrovi prikazuju Ellie kako pristaje ući u kuću potencijalnih udomitelja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pojasnimo, "care system" sustav je zbrinjavanja djece ili mladih osoba, a neki od najčešćih razloga za zbrinjavanje uključuju zlostavljanje, zanemarivanje, invaliditet roditelja ili djeteta, raskol unutar obitelji, bolesti...</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Reklama je nazvana "Početnik", a od objave do ovog trenutka zaslužila je isključivo pozitivne kritike javnosti. </para><hmn:youtube src="https://www.youtube.com/watch?v=1z0jfP2gCIs"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Knedla u grlu, suza na licu: John Lewis objavio je novu božićnu reklamu i postoji razlog zašto je svi hvale dok jecaju Autori reklame obradili su jednu izuzetno tešku društvenu temu Tvrtka John Lewis &amp; Partners (robne kuće koje posluju diljem Ujedinjenog Kraljevstva) objavila je u četvrtak ujutro svoju tradicionalnu božićnu reklamu te u potpunosti iz priče izbacila lažni snijeg, slavne osobe, preslatke ljubimce, zvukove zvončića i nasmiješena lica.Dapače, autori reklame obradili su jednu izuzetno tešku društvenu temu s ciljem da zastanete na trenutak i zapitate se kako se možete uključiti, pomoći. Prikazuje ta reklama sredovječnog muškarca kako se svom silom trudi naučiti skejtati dok praktički jedinu božićnu notu u pozadini daje neobična obrada hita "All The Small Things" grupe Blink 182.Tijekom prvih šezdesetak sekundi reklame prosipa taj muškarac na sve strane, diže se te potom iznova lomi koljena, laktove i gležnjeve, a sve kako bi na božićno jutro spreman dočekao Ellie.Tu redatelji otkrivaju tko je nesigurna i sramežliva Ellie, odnosno da je glavni junak učio skejtati samo kako bi joj se približio, našao zajedničku temu te u njoj probudio snagu da mu pruži šansu."Preko 108.000 djece nalazi se unutar britanskog sustava zbrinjavanja", ističu autori reklame na samom svršetku dok posljednji kadrovi prikazuju Ellie kako pristaje ući u kuću potencijalnih udomitelja.Pojasnimo, "care system" sustav je zbrinjavanja djece ili mladih osoba, a neki od najčešćih razloga za zbrinjavanje uključuju zlostavljanje, zanemarivanje, invaliditet roditelja ili djeteta, raskol unutar obitelji, bolesti...Reklama je nazvana "Početnik", a od objave do ovog trenutka zaslužila je isključivo pozitivne kritike javnosti.  POGODILI U SRIDU 

POGODILI U SRIDU

Knedla u grlu, suza na licu: John Lewis objavio je novu božićnu reklamu i postoji razlog zašto je svi hvale dok jecaju

<para> Na listi čekanja za dom je 724 djece, a riječ je o zlostavljanoj i zanemarenoj djeci koju treba izdvojiti iz obitelji, piše u srijedu Jutarnji list.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Državni sustav smještaja u domove za djecu bez roditelja, zlostavljanu i zanemarenu djecu, djecu s teškoćama u razvoju, s poremećajima u ponašanju te za starije i nemoćne osobe koje hitno trebaju skrb izvan obitelji prošle je godine doživio potpuni slom.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo rada i socijalne politike, svi su domovi u Hrvatskoj dupkom puni, mnogi od njih imaju više osoba na smještaju od onog za koji imaju licencu, a na listama čekanja i dalje se nalazi više osoba nego što iznose ukupni kapaciteti.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Kad bi Hrvatska udvostručila broj domova svih vrsta, svjedoče ravnatelji domova, popunila bi ih u tjedan dana. I to nakon gotovo 20 godina provođenja postupka deinstitucionalizacije, tijekom kojih su se domovi trebali polako zatvarati i zamjenjivati alternativnim oblicima skrbi, prije svega udomiteljstvom.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Međutim, došlo je do toga da danas liste čekanja postoje čak i za zlostavljanu i zanemarenu djecu, koju je ključno što prije izdvojiti iz biološke obitelji.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Prema podacima Ministarstva, domovima za djecu lani su stigla 1003 zahtjeva za smještaj takve djece, a smještaj je realiziran za njih samo 279!<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Gdje se nalazi ostalih 724 djece čiji smještaj nije realiziran? U Ministarstvu kažu da se broj zahtjeva ne može uvijek izjednačiti s brojem djece, jer se ponekad zahtjevi dupliraju. No, i dalje, nesrazmjer je neupitan.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>U Dječjem domu Zagreb u Nazorovoj ulici potvrđuju kako je broj zahtjeva za najmanju djecu do 7 godina.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>U Ministarstvu tvrde da sva djeca kojoj je ugrožen život pronađu neki oblik smještaja, donosi Jutarnji list.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Čak 724 djece na listi čekanja za smještaj u dom  Riječ je o zlostavljanoj i zanemarenoj djeci koju bi trebalo što prije izdvojiti iz njihovih bioloških obitelji  Na listi čekanja za dom je 724 djece, a riječ je o zlostavljanoj i zanemarenoj djeci koju treba izdvojiti iz obitelji, piše u srijedu Jutarnji list.Državni sustav smještaja u domove za djecu bez roditelja, zlostavljanu i zanemarenu djecu, djecu s teškoćama u razvoju, s poremećajima u ponašanju te za starije i nemoćne osobe koje hitno trebaju skrb izvan obitelji prošle je godine doživio potpuni slom.Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo rada i socijalne politike, svi su domovi u Hrvatskoj dupkom puni, mnogi od njih imaju više osoba na smještaju od onog za koji imaju licencu, a na listama čekanja i dalje se nalazi više osoba nego što iznose ukupni kapaciteti.Kad bi Hrvatska udvostručila broj domova svih vrsta, svjedoče ravnatelji domova, popunila bi ih u tjedan dana. I to nakon gotovo 20 godina provođenja postupka deinstitucionalizacije, tijekom kojih su se domovi trebali polako zatvarati i zamjenjivati alternativnim oblicima skrbi, prije svega udomiteljstvom.Međutim, došlo je do toga da danas liste čekanja postoje čak i za zlostavljanu i zanemarenu djecu, koju je ključno što prije izdvojiti iz biološke obitelji.Prema podacima Ministarstva, domovima za djecu lani su stigla 1003 zahtjeva za smještaj takve djece, a smještaj je realiziran za njih samo 279!Gdje se nalazi ostalih 724 djece čiji smještaj nije realiziran? U Ministarstvu kažu da se broj zahtjeva ne može uvijek izjednačiti s brojem djece, jer se ponekad zahtjevi dupliraju. No, i dalje, nesrazmjer je neupitan.U Dječjem domu Zagreb u Nazorovoj ulici potvrđuju kako je broj zahtjeva za najmanju djecu do 7 godina.U Ministarstvu tvrde da sva djeca kojoj je ugrožen život pronađu neki oblik smještaja, donosi Jutarnji list. DOMOVI ZA DJECU DUPKOM PUNI 

DOMOVI ZA DJECU DUPKOM PUNI

Čak 724 djece na listi čekanja za smještaj u dom 

<para>
Dok političari i politikanti raspravljaju o Zakonu o udomiteljstvu i svađaju se oko toga tko bi smio, a tko ne biti udomitelj ili posvojitelj, dotle su domovi za nezbrinutu djecu puni djece koja bi, uz bolji zakon od postojećeg, lakše našla ono što im je u djetinjstvu najpotrebnije - obitelj.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="881c5c6a-b1c3-11eb-b408-0242ac140013"/>
<para>Ogorčene zbog politikantskih rasprava koje se vode oko prijedloga Zakona o udomiteljstvu, <ulink url="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/u-jeku-rasprava-o-udomljavanju-provjereno-donosi-potresne-price-dviju-zena-odraslih-u-domu---541294.html">u emisiji Provjereno Nove TV</ulink> dvije su danas odrasle žene ispričale svoje tužne priče o djetinjstvu provedenom u domu za nezbrinutu djecu. Prva od njih je Splićanka koja je željela ostati anonimna. Ona je s dvije godine života, u domu, upoznala svoje nove roditelje. No, zbog sporosti sustava iz doma je izašla tek s 12 godina.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9202abbc-b1c3-11eb-95e0-0242ac13003c"/>
<heading2>"Zauvijek si obilježen kao domsko dijete"</heading2>
<para>
"Nisu me mogli usvojiti jer tada je važilo ako se biološki roditelj javlja barem jedanput u šest mjeseci, bilo tko, on ili ona, premda za oca ne znam ni tko je, nemaju vas pravo usvojiti niti udomiti", priča anonimna Splićanka koju je kao šestomjesečnu bebu prabaka odnijela u dom želeći je zaštititi od obitelji u kojoj je rođena.</para>
<para>No, uspjela je tek nakratko jer je bila silovana prvi put kad joj je bilo devet, a drugi put kad je imala deset i pol godina. Silovao ju je očuhov sin, a kasnije su to učinili i njezini vršnjaci u domu. U djetinjstvu je trpjela stalna zlostavljanja, i verbalna i fizička. Sve to nosi u sebi već trideset godina nastojeći koliko-toliko normalno živjeti. Jedanaest i pol godina, koliko je provela u domu, uglavnom su joj bile nalik paklu s kojim bi se teško nosila i odrasla osoba, kamoli dijete u najranjivijoj dobi.</para>
<para>Sličnu, no ipak nešto manje traumatičnu priču, ispričala je za emsiju "Provjereno" Nove TV Florije Aslani, bivše domsko dijete, a danas samohrana majka dvije djevojčice. Niti ona nikad nije našla ono što je željela - sigurnost i toplinu doma.</para>
<para>"Uvijek pod pritiskom da će ti se netko rugati i odbaciti i da si zauvijek obilježen kao domsko dijete. Ako ustrajem u tome da ima nade, da ću dati sve od sebe, onda bi trebalo biti bolje", kaže Florije koja je od devete godine života živjela po domovima za djecu, a sve je to utjecalo na njezin manjak samopouzdanja i nerazumijevanje okoline.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="91dd7b58-b1c3-11eb-8540-0242ac130056"/>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6a49e948-9268-11eb-82ce-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Interes za posvajanjem velik, a za udomljavanjem mali</heading2>
<para>
U Hrvatskoj je trenutačno nešto više od 800 djece po domovima, a samo u onom najvećem, Dječjem domu u Nazorovoj u Zagrebu, smješteno je dvjestotinjak djece u dobi do sedam godina. Ravnateljica tog doma, dr. med. Jasna Ćurković Kelava, kaže kako je među njima dvadesetak djece koja godinama čekaju na posvajanje. S druge strane, čak 1400 obitelji želi posvojiti djecu, a godišnje tek stotinjak djece stekne uvjete za posvajanje, a posvojeno ih bude i manje. Da bi došlo do toga, potrebno je biološkim roditeljima oduzeti roditeljsku skrb, a taj postupak pokreću centri i imenuju sudovi.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b7682072-b1c2-11eb-82e5-0242ac140016"/>
<para>"I kad budu okončani, dijete ima 12 ili 13 godina. I mi sad imamo nekoliko takve djece koja su raspoloživa za posvojenje, ali za koju nitko nije pokazao interes'', objašnjava Kelava.</para>
<para>No, dok je interes za posvajanjem velik, za udomljavanjem je premali pa je struka odlučila napraviti novi zakon o udomljavanju. No, pojavile su se dvije prepreke: nekima je sporna činjenica da bi udomljavanje postalo zanimanje (udomiteljima bi bio priznat radni staž i dobivali bi naknadu od 2500 kuna), a neki se pak spore oko toga trebaju li istospolni parovi imati pravo na udomljavanje djece.</para>
<para>"Spolna orijentacija aposlutno nema veze s odgojem djece. Živimo u društvu koje se ne temelji na znanju. Ja mogu razumijeti predrasude, to mi je i posao da ih razumijem. Jedno je razumjeti različite stavove, drugo je znanje", ističe dr.sc. Bruna Profaca, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8ae424f0-b1c3-11eb-ba3f-0242ac140019"/>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6af48aec-9268-11eb-85e4-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>"Radije bih da idu u udomiteljsku obitelj nego u dom"</heading2>
<para>
Anonimna Splićanka s početka priče prvi put je, u prilogu emisije "Provjereno", nakon 28 godina došla pred dom za djecu gdje je provela jedanaest i pol godina.</para>
<para>"Mislila sam da ću kada dođem ovdje osjećati bijes, ali ništa, nema nikakvog filinga. Ravnodušna skroz, a to je dobro. To vam je isto kao kad vojnik prođe rat i što doživi u ratu, to pokušava zaboraviti", objašnjava Splićanka koja u sebi čuva tajnu o onome što je doživjela u domu.</para>
<para>Splićanka sada ima obitelj, muža, djecu, roditelje koji je obožavaju. A Florije ima dvije curice, krov nad glavom koji je privremen jer je ustupljen od doma u kojem je odrastala. I nezaposlena je.</para>
<para>"Nitko ne razmišlja da ja moram podrediti posao svojoj djeci, da ne želim da idu u dom, da ne mogu raditi od 5-6 ujutro. Moja najveća je želja imati dom za svoju obitelj, da nismo beskućnici. Ne dao Bog da mi se nešto dogodi. Radije bih da idu u udomiteljsku obitelj, nego u dom. Koliko god se tamo trudili, nije isto kao kada imaš obitelj", govori Florije.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="89b81302-b1c3-11eb-b690-0242ac13005e"/>

'Bio je to pakao. Proživjela sam ono s čime bi se odrasli teško nosili' Dok je u domovima za djecu bez roditeljske skrbi više od 800 djece, u Saboru je zapelo izglasavanje novog Zakona o udomiteljstvu jer su se pojavile dvije prepreke: 

Dok političari i politikanti raspravljaju o Zakonu o udomiteljstvu i svađaju se oko toga tko bi smio, a tko ne biti udomitelj ili posvojitelj, dotle su domovi za nezbrinutu djecu puni djece koja bi, uz bolji zakon od postojećeg, lakše našla ono što im je u djetinjstvu najpotrebnije - obitelj.

Ogorčene zbog politikantskih rasprava koje se vode oko prijedloga Zakona o udomiteljstvu, u emisiji Provjereno Nove TV dvije su danas odrasle žene ispričale svoje tužne priče o djetinjstvu provedenom u domu za nezbrinutu djecu. Prva od njih je Splićanka koja je željela ostati anonimna. Ona je s dvije godine života, u domu, upoznala svoje nove roditelje. No, zbog sporosti sustava iz doma je izašla tek s 12 godina.


"Zauvijek si obilježen kao domsko dijete"

"Nisu me mogli usvojiti jer tada je važilo ako se biološki roditelj javlja barem jedanput u šest mjeseci, bilo tko, on ili ona, premda za oca ne znam ni tko je, nemaju vas pravo usvojiti niti udomiti", priča anonimna Splićanka koju je kao šestomjesečnu bebu prabaka odnijela u dom želeći je zaštititi od obitelji u kojoj je rođena.
No, uspjela je tek nakratko jer je bila silovana prvi put kad joj je bilo devet, a drugi put kad je imala deset i pol godina. Silovao ju je očuhov sin, a kasnije su to učinili i njezini vršnjaci u domu. U djetinjstvu je trpjela stalna zlostavljanja, i verbalna i fizička. Sve to nosi u sebi već trideset godina nastojeći koliko-toliko normalno živjeti. Jedanaest i pol godina, koliko je provela u domu, uglavnom su joj bile nalik paklu s kojim bi se teško nosila i odrasla osoba, kamoli dijete u najranjivijoj dobi.
Sličnu, no ipak nešto manje traumatičnu priču, ispričala je za emsiju "Provjereno" Nove TV Florije Aslani, bivše domsko dijete, a danas samohrana majka dvije djevojčice. Niti ona nikad nije našla ono što je željela - sigurnost i toplinu doma.
"Uvijek pod pritiskom da će ti se netko rugati i odbaciti i da si zauvijek obilježen kao domsko dijete. Ako ustrajem u tome da ima nade, da ću dati sve od sebe, onda bi trebalo biti bolje", kaže Florije koja je od devete godine života živjela po domovima za djecu, a sve je to utjecalo na njezin manjak samopouzdanja i nerazumijevanje okoline.



   

Interes za posvajanjem velik, a za udomljavanjem mali

U Hrvatskoj je trenutačno nešto više od 800 djece po domovima, a samo u onom najvećem, Dječjem domu u Nazorovoj u Zagrebu, smješteno je dvjestotinjak djece u dobi do sedam godina. Ravnateljica tog doma, dr. med. Jasna Ćurković Kelava, kaže kako je među njima dvadesetak djece koja godinama čekaju na posvajanje. S druge strane, čak 1400 obitelji želi posvojiti djecu, a godišnje tek stotinjak djece stekne uvjete za posvajanje, a posvojeno ih bude i manje. Da bi došlo do toga, potrebno je biološkim roditeljima oduzeti roditeljsku skrb, a taj postupak pokreću centri i imenuju sudovi.

"I kad budu okončani, dijete ima 12 ili 13 godina. I mi sad imamo nekoliko takve djece koja su raspoloživa za posvojenje, ali za koju nitko nije pokazao interes'', objašnjava Kelava.
No, dok je interes za posvajanjem velik, za udomljavanjem je premali pa je struka odlučila napraviti novi zakon o udomljavanju. No, pojavile su se dvije prepreke: nekima je sporna činjenica da bi udomljavanje postalo zanimanje (udomiteljima bi bio priznat radni staž i dobivali bi naknadu od 2500 kuna), a neki se pak spore oko toga trebaju li istospolni parovi imati pravo na udomljavanje djece.
"Spolna orijentacija aposlutno nema veze s odgojem djece. Živimo u društvu koje se ne temelji na znanju. Ja mogu razumijeti predrasude, to mi je i posao da ih razumijem. Jedno je razumjeti različite stavove, drugo je znanje", ističe dr.sc. Bruna Profaca, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba



   

"Radije bih da idu u udomiteljsku obitelj nego u dom"

Anonimna Splićanka s početka priče prvi put je, u prilogu emisije "Provjereno", nakon 28 godina došla pred dom za djecu gdje je provela jedanaest i pol godina.
"Mislila sam da ću kada dođem ovdje osjećati bijes, ali ništa, nema nikakvog filinga. Ravnodušna skroz, a to je dobro. To vam je isto kao kad vojnik prođe rat i što doživi u ratu, to pokušava zaboraviti", objašnjava Splićanka koja u sebi čuva tajnu o onome što je doživjela u domu.
Splićanka sada ima obitelj, muža, djecu, roditelje koji je obožavaju. A Florije ima dvije curice, krov nad glavom koji je privremen jer je ustupljen od doma u kojem je odrastala. I nezaposlena je.
"Nitko ne razmišlja da ja moram podrediti posao svojoj djeci, da ne želim da idu u dom, da ne mogu raditi od 5-6 ujutro. Moja najveća je želja imati dom za svoju obitelj, da nismo beskućnici. Ne dao Bog da mi se nešto dogodi. Radije bih da idu u udomiteljsku obitelj, nego u dom. Koliko god se tamo trudili, nije isto kao kada imaš obitelj", govori Florije.

 POTRESNE PRIČE ŽENA KOJE SU ODRASLE U DOMU ZA NEZBRINUTU DJECU: 

POTRESNE PRIČE ŽENA KOJE SU ODRASLE U DOMU ZA NEZBRINUTU DJECU:

'Bio je to pakao. Proživjela sam ono s čime bi se odrasli teško nosili'

<para> Dom Svetog Mihaela u Diego Martinu u Trinidadu i Tobagu bio je poprište jedne od najgorih priča o zlostavljanju dječaka ove godine.</para>
<para>Glavni državni odvjetnik Anand Ramlogan na konferenciji za medije iznio je stravične detalje o kriminalnim aktivnostima koje su se događale u tom domu za nezbrinutu djecu.</para>
<heading2>Sumnjiv pad s krova</heading2>
<para>Klupko se počelo odmotavati nakon smrti 14-godišnjeg Brandona Hargreavesa, koji je navodno poginuo u padu s krova, iako su u tom trenutku pokraj njega bila dva nadglednika doma. Sudeći po preliminarnom izvješću istrage objavljenom jučer, dječak je najvjerojatnije ubijen, a njegova smrt zataškana.</para>
<para>Ovaj slučaj pokrenuo je niz otkrivanja drugih incidenata. Jedna ženska djelatnica doma kući je odvela dječaka kojeg je navodno seksualno iskoristila, a kasnije je i zatrudnijela s njim.</para>
<para>Članovi osoblja doma dječake su odvodili u hotelske sobe, gdje su ih seksualno iskorištavali te razmijenjivali fotografije koje su usput snimali.</para>
<para>Sve što bi nesretnim dječacima darovali Dobri Samaritanci ili koja druga humanitarna organizacija im se oduzimalo.</para>
<para>Hranili su ih samo kruhom i hladnim čajem, koji bi često sadržavao mrtve insekte i kosu, dok su osoblju morali nositi velike pakete hrane i tovariti ih u njihove privatne automobile.</para>
<para>Kad bi im bilo hladno, pokušavali su se uvući unutar madraca jer nisu dobivali posteljinu.</para>
<para>Javnost se nada da će se uslijed ovih otkrića optuženi procesuirati i stvoriti humaniji uvjeti života za istraumatizirane dječake.</para>
<para>"Mogu se samo nadati da će biti izvršena potpuna i dubinska istraga te ako se biko koja od ovih optužbi pokaže istinitom, da će okrivljeni biti privedeni pravdi", izjavio je predsjednik udruge SFATT i član vladine akcijske skupine za zaštitu djece Rhondall Feeles.</para>

Silovali su ih po hotelskim sobama, a onda je jedan "pao" s krova Strašna zlostavljanja koja su proživljavali dječaci u jednom domu za nezbrinutu djecu isplivala su na površinu nakon što je jedan izgubio život pod nerazjašnjenim okolnostima.  
 Dom Svetog Mihaela u Diego Martinu u Trinidadu i Tobagu bio je poprište jedne od najgorih priča o zlostavljanju dječaka ove godine.
Glavni državni odvjetnik Anand Ramlogan na konferenciji za medije iznio je stravične detalje o kriminalnim aktivnostima koje su se događale u tom domu za nezbrinutu djecu.
Sumnjiv pad s krova
Klupko se počelo odmotavati nakon smrti 14-godišnjeg Brandona Hargreavesa, koji je navodno poginuo u padu s krova, iako su u tom trenutku pokraj njega bila dva nadglednika doma. Sudeći po preliminarnom izvješću istrage objavljenom jučer, dječak je najvjerojatnije ubijen, a njegova smrt zataškana.
Ovaj slučaj pokrenuo je niz otkrivanja drugih incidenata. Jedna ženska djelatnica doma kući je odvela dječaka kojeg je navodno seksualno iskoristila, a kasnije je i zatrudnijela s njim.
Članovi osoblja doma dječake su odvodili u hotelske sobe, gdje su ih seksualno iskorištavali te razmijenjivali fotografije koje su usput snimali.
Sve što bi nesretnim dječacima darovali Dobri Samaritanci ili koja druga humanitarna organizacija im se oduzimalo.
Hranili su ih samo kruhom i hladnim čajem, koji bi često sadržavao mrtve insekte i kosu, dok su osoblju morali nositi velike pakete hrane i tovariti ih u njihove privatne automobile.
Kad bi im bilo hladno, pokušavali su se uvući unutar madraca jer nisu dobivali posteljinu.
Javnost se nada da će se uslijed ovih otkrića optuženi procesuirati i stvoriti humaniji uvjeti života za istraumatizirane dječake.
"Mogu se samo nadati da će biti izvršena potpuna i dubinska istraga te ako se biko koja od ovih optužbi pokaže istinitom, da će okrivljeni biti privedeni pravdi", izjavio je predsjednik udruge SFATT i član vladine akcijske skupine za zaštitu djece Rhondall Feeles. 

Silovali su ih po hotelskim sobama, a onda je jedan "pao" s krova

<para> 
Ove će se godine Motomrazovi održati u subotu, 7. prosinca. Svi članovi moto kluba bit će odjeveni u odore Djeda Mraza i na motociklima će se u defileu provesti ulicama Osijeka. Nakon posjeta dječjem domu Klasje gdje se predaju prikupljeni i kupljeni pokloni, na glavnom gradskom trgu darivat će slatkišima i čokoladicama svu djecu koja se u tom trenutku nađu na Trgu. </para>
<para>Ovom humanitarnom akcijom započinje obilježavanje 40. godišnjice postojanja Moto Kluba Osijek.</para>
<para>
 Vremenski raspored za akciju Motomrazovi 2013:
</para>
<para>- okupljanje ispred službenih prostorija MK Osijek, Sv. L. B. Mandića 172, Športsko zračna luka Čepin, Osijek u subotu 07.12.2013. godine oko 9,00 sati</para>
<para>- po okupljanju oko 10,00 sati planirano je u organiziranom defileu krenuti do Dječjeg doma Klasje gdje će se zadržati najkasnije do 10,45 sati</para>
<para>- iz Doma Klasje planiran je polazak do trga Ante Starčevića gdje će se zadržati u darivanju i uveseljavanju djece do 12,00 sati</para>
<para>- nakon druženja s građanima na Trgu druženje će nastaviti u prostorijama MK Osijeka.</para>

Osječki Motomrazovi i ove godine darivaju nezbrinutu djecu Moto klub Osijek tradicionalno svake godine u mjesecu prosincu organizira humanitarnu akciju darivanja djece u domu za nezbrinutu djecu 'Klasje' u Osijeku poznatu pod imenom Motomrazovi'. 
 
Ove će se godine Motomrazovi održati u subotu, 7. prosinca. Svi članovi moto kluba bit će odjeveni u odore Djeda Mraza i na motociklima će se u defileu provesti ulicama Osijeka. Nakon posjeta dječjem domu Klasje gdje se predaju prikupljeni i kupljeni pokloni, na glavnom gradskom trgu darivat će slatkišima i čokoladicama svu djecu koja se u tom trenutku nađu na Trgu. 
Ovom humanitarnom akcijom započinje obilježavanje 40. godišnjice postojanja Moto Kluba Osijek.

   Vremenski raspored za akciju Motomrazovi 2013:

- okupljanje ispred službenih prostorija MK Osijek, Sv. L. B. Mandića 172, Športsko zračna luka Čepin, Osijek u subotu 07.12.2013. godine oko 9,00 sati
- po okupljanju oko 10,00 sati planirano je u organiziranom defileu krenuti do Dječjeg doma Klasje gdje će se zadržati najkasnije do 10,45 sati
- iz Doma Klasje planiran je polazak do  trga Ante Starčevića gdje će se zadržati u darivanju i uveseljavanju djece do 12,00 sati
- nakon druženja s građanima na Trgu druženje će nastaviti u prostorijama MK Osijeka. 

Osječki Motomrazovi i ove godine darivaju nezbrinutu djecu

<para>Dođite u srijedu, 19. prosinca na zagrebački Cvjetni trg i podržite akciju prikupljanja sredstava za nezbrinutu djecu iz Udruge Nova budućnost. </para>
<para>Riječ je o mališanima odvojenima od obitelji koji su smješteni u šest dislociranih kuća diljem Hrvatske gdje o njima brinu zamjenski roditelji uz stručnu podršku defektologa, psihologa i socijalnih radnika. Djeca su u dobi od 3 do 21 godinu, jer ne napuštaju svoju zamjensku obitelj dok se ne snađu. Udruga trenutno brine o 60 djece.</para>
<para>
 
Uoči Božića ova su djeca sa svojim tetama izradila prigodne ukrase i čestitke koji će biti ponuđeni na prodaju uoči The Best Shop Shopping Nighta u srijedu, 19. prosinca od 18 do 20 sati na našem info pultu na zagrebačkom Cvjetnom trgu kraj prolaza Oktogon. </para>
<para>Redakcija magazina The Best Shop udruzi će donirati i dio od kotizacija koje su za sudjelovanje u The Best Shop Shopping Nightu uplatile trgovine. U centru Zagreba i ove će srijede 19. prosinca trgovine ostati otvorene do ponoći i od 20 do 24 sata kupcima nuditi izvanredne popuste. Popis trgovina i popusta koje nude pronaći ćete na plakatima u izlozima trgovina.</para>

Vrijedna djeca izradila su ukrase i čestitke za vas Uoči Božića nezbrinuta djeca iz Udruge Nova budućnost sa svojim tetama su izradila prigodne ukrase i čestitke koji će biti ponuđeni na prodaju uoči The Best Shop Shopping Nighta u srijedu, 19. 
Dođite u srijedu, 19. prosinca na zagrebački Cvjetni trg i podržite akciju prikupljanja sredstava za nezbrinutu djecu iz Udruge Nova budućnost. 
Riječ je o mališanima odvojenima od obitelji koji su smješteni u šest dislociranih kuća diljem Hrvatske gdje o njima brinu zamjenski roditelji uz stručnu podršku defektologa, psihologa i socijalnih radnika. Djeca su u dobi od 3 do 21 godinu, jer ne napuštaju svoju zamjensku obitelj dok se ne snađu. Udruga trenutno brine o 60 djece.

 
Uoči Božića ova su djeca sa svojim tetama izradila prigodne ukrase i čestitke koji će biti ponuđeni na prodaju uoči The Best Shop Shopping Nighta u srijedu, 19. prosinca od 18 do 20 sati na našem info pultu na zagrebačkom Cvjetnom trgu kraj prolaza Oktogon. 
Redakcija magazina The Best Shop udruzi će donirati i dio od kotizacija koje su za sudjelovanje u The Best Shop Shopping Nightu uplatile trgovine. U centru Zagreba i ove će srijede 19. prosinca trgovine ostati otvorene do ponoći i od 20 do 24 sata kupcima nuditi izvanredne popuste. Popis trgovina i popusta koje nude pronaći ćete na plakatima u izlozima trgovina. 

Vrijedna djeca izradila su ukrase i čestitke za vas

<para>Medijska radionica održala se od 15. listopada do 1. prosinca 2011. u prostorijama Europskog doma u Zagrebu, koji je ustupio svoje dvorane i opremu na korištenje. </para>
<para>Radionica na kojoj su predavali mladi hrvatski redatelji Danijel Tipura i David Tešić, pružila je priliku svim zainteresiranim mladim osobama koje žive u domovima i tzv. stambenim zajednicama za nezbrinutu djecu u Zagrebu i okolici da nauče osnove snimanja, montaže te audio i video produkcije tv spotova. </para>
<para>Četiri tima mladića i djevojaka su zajedno osmislili teme vezane uz njihovu specifičnu životnu situaciju, te je svaka grupa snimila jedan tv spot koji tvori jedinstvenu medijsku kampanju 'Vidiš li i ti stakleni strop?' koja promiče prava djece iz domova za nezbrinutu djecu na adekvatno školovanje te zapošljavanje. 
 
Medijsku kampanju prati i portal www.stakleni-strop.hr koji predstavlja platformu za pomoć djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a njezin glasnogovornik je Goran Vlaović koji je također sinoć prisustvovao ovom svečanom događaju.</para>
<para>Uz veliko zadovoljstvo i veselje tijekom predstavljanja i prikazivanja spotova, voditeljica projekta i predsjednica Medijske tvornice, Valerija Novak zahvalila se svim donatorima i sponzorima koji su vjerno pratili i podržali ovaj projekt, a voditeljica print kampanje i dopredsjednica Medijske tvornice, Maja Puhovski iskoristila je u svojem govoru priliku da zahvali medijskim pokroviteljima, podijelila je djeci poklon pakete. </para>
<para>Staklene plakete u obliku logotipa staklenog stropa izradio je poznati hrvatski umjetnik Davorin Caren, koji je posebno za ovu priliku izradio i šesnaest staklenih medalja za sve polaznike radionice u sklopu projekta <emphasis>Snimi Ovo!</emphasis>.</para>
<para>
 <emphasis>Snimi Ovo!</emphasis> je sufinanciran sredstvima Svjetske banke, a proveo se uz suglasnost Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, preporuku Agencije za odgoj i obrazovanje te pokroviteljstvo gradonačelnika Grada Zagreba, gospodina Milana Bandića.</para>

Održana projekcija filmova u sklopu projekta Snimi Ovo! 
Medijska radionica održala se od 15. listopada do 1. prosinca 2011. u prostorijama Europskog doma u Zagrebu, koji je ustupio svoje dvorane i opremu na korištenje. 
Radionica na kojoj su predavali mladi hrvatski redatelji Danijel Tipura i David Tešić, pružila je priliku svim zainteresiranim mladim osobama koje žive u domovima i tzv. stambenim zajednicama za nezbrinutu djecu u Zagrebu i okolici da nauče osnove snimanja, montaže te audio i video produkcije tv spotova. 
Četiri tima mladića i djevojaka su zajedno osmislili teme vezane uz njihovu specifičnu životnu situaciju, te je svaka grupa snimila jedan tv spot koji tvori jedinstvenu medijsku kampanju 'Vidiš li i ti stakleni strop?' koja promiče prava djece iz domova za nezbrinutu djecu na adekvatno školovanje te zapošljavanje. 
 
Medijsku kampanju prati i portal www.stakleni-strop.hr koji predstavlja platformu za pomoć djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a njezin glasnogovornik je Goran Vlaović koji je također sinoć prisustvovao ovom svečanom događaju.
Uz veliko zadovoljstvo i veselje tijekom predstavljanja i prikazivanja spotova, voditeljica projekta i predsjednica Medijske tvornice, Valerija Novak zahvalila se svim donatorima i sponzorima koji su vjerno pratili i podržali ovaj projekt, a voditeljica print kampanje i dopredsjednica Medijske tvornice, Maja Puhovski  iskoristila je u svojem govoru priliku da zahvali medijskim pokroviteljima, podijelila je djeci poklon pakete. 
Staklene plakete u obliku logotipa staklenog stropa izradio je poznati hrvatski umjetnik Davorin Caren, koji je posebno za ovu priliku izradio i šesnaest staklenih medalja za sve polaznike radionice u sklopu projekta Snimi Ovo!.

   Snimi Ovo! je sufinanciran sredstvima Svjetske banke, a proveo se uz suglasnost Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, preporuku Agencije za odgoj i obrazovanje te pokroviteljstvo gradonačelnika Grada Zagreba, gospodina Milana Bandića. 

Održana projekcija filmova u sklopu projekta Snimi Ovo!

Postroll

Preroll

Ernest Tolj Dingač postao je najbolje ocijenjeno hrvatsko vino u povijesti

Ernest Tolj Dingač 2019._Saints Hills vinarija.jpg

Hrvatska

Članak

Danas.hr

Božićna reklama Johny Lewisa.jpg

Svaštara

Webcafe.hr

Na listi čekanja za smještaj u dom 724 djece

dom za djecu.jpg

HINA

POTRESNE PRIČE ŽENA KOJE SU ODRASLE U DOMU ZA NEZBRINUTU DJECU: 'Bio je to pakao. Proživjela sam ono s čime bi se odrasli teško nosili'

<para>05.12.2017., Djecji dom Zagreb, Nazorova 49, Zagreb - Sticenici Djecjeg doma Zagreb u Nazorovoj. 
Djecji dom Zagreb ustanova je socijalne skrbi koja kroz socijalne usluge zbrinjava djecu bez roditelja ili bez odgovarajuce roditeljske skrbi, djecu ciji je razvoj bio ugrozen u vlastitim obiteljima, te trudnice i majke s djecom. 
Dom pruza usluge i obiteljima djece, primarnim, udomiteljskim i posvojiteljskim. 
Photo:</para>

#nezbrinuta djeca

Ernest Tolj Dingač postao najbolje ocijenjeno hrvatsko vino u povijesti, sav prihod od prodaje ide nezbrinutoj djeci

Ernest Tolj Dingač postao najbolje ocijenjeno hrvatsko vino u povijesti, sav prihod od prodaje ide nezbrinutoj djeci

Knedla u grlu, suza na licu: John Lewis objavio je novu božićnu reklamu i postoji razlog zašto je svi hvale dok jecaju

Knedla u grlu, suza na licu: John Lewis objavio je novu božićnu reklamu i postoji razlog zašto je svi hvale dok jecaju

Čak 724 djece na listi čekanja za smještaj u dom

Čak 724 djece na listi čekanja za smještaj u dom

'Bio je to pakao. Proživjela sam ono s čime bi se odrasli teško nosili'

'Bio je to pakao. Proživjela sam ono s čime bi se odrasli teško nosili'

Silovali su ih po hotelskim sobama, a onda je jedan "pao" s krova

Silovali su ih po hotelskim sobama, a onda je jedan "pao" s krova

Osječki Motomrazovi i ove godine darivaju nezbrinutu djecu

Osječki Motomrazovi i ove godine darivaju nezbrinutu djecu

Vrijedna djeca izradila su ukrase i čestitke za vas

Vrijedna djeca izradila su ukrase i čestitke za vas

Održana projekcija filmova u sklopu projekta Snimi Ovo!

Održana projekcija filmova u sklopu projekta Snimi Ovo!